Ulaz za korisnike

Palača u Berislavićevoj 6/8 u Zagrebu

Palača u Berislavićevoj 6/8 u Zagrebu
 
Palača u Berislavićevoj 6/8 u Zagrebu
U časopisu Građevinar bilo je napisa o brojnim značajnijim zgradama u zemlji i izvan nje, pa je red da spomenemo i neorenesansnu palaču sagrađenu 1889. u Berislavićevoj ulici u Zagrebu.

Naime, malo tko od čitatelja nije bio u toj zgradi pa i dulje boravio na sastancima, seminarima, zbog plaćanja članarine itd. No rijetki su, čak i uposlenici udruga, koji o zgradi znaju reći nešto više. Kako to naše zdanje ne bi i dalje bilo zagonetka, donosimo "životopis" te uglovnice, prikupljen iz teže dostupnih zaista skromnih izvora (još postojećih).

Krenimo od Berislavićeve ulice u kojoj je nedavno kompletno uređena zgrada, zaslugom HIS-a, koja ostavlja snažan dojam na prolaznike i turiste.

Nakon potresa i požara 1880. Zagreb se naglo počeo širiti prema jugu u tada slobodne neizgrađene prostore, pa tako nastaje Donji grad. Berislavićeva ulica je nekada bila Tesarska ulica, veoma uska ulica, a prostirala se između današnje Preradovićeve i Gajeve ulice. Počela se intenzivnije izgrađivati nakon požara Heinzlove pilane 1877. jer joj je južna strana bila praktično prazna. Izgradnjom Zrinskog trga produžena je preko Gajeve na istok. Gajeva ulica se tada zvala Bolnička radi bolnice koja se nalazila na uglu s Ilicom.

U jeku te izgradnje 1888. barun Vladko Vranyczany Dobrinović podnosi molbu gradskim vlastima za odobrenje izgradnje palače na sjeverozapadnom uglu Berislavićeve i Gajeve ulice. Nacrte za palaču izradio je tada poznati graditelj (Baumeister) Georg Carnelutti.

Kako se vlasnik bavio prometom žitaricama ne čudi veliki kolni ulaz u dvorište, kao i dvorišne građevine za smještaj kola te staje za konje. Tu su i sobe, podrum za stranke te veliki podrum za vlasnika građevine. Ako danas pogledamo Berislavićevu ulicu od Zrinjevca do Preradovićeve, naići ćemo na samo nekoliko velikih kolnih ulaza, dok su svi ostali ulazi za osobne potrebe, tj. uski i odignuti od nogostupa.

Nakon dobivene građevne dozvole, 28. lipnja 1888., počinje izgradnja palače. Valja napomenuti da je nacrt pročelja izradio Otto Hoffer iz Beča, pri čemu se ističe karakterističan erker na uglu s tri veća prozora. U podnožju je okrugli stup na koji je oslonjen erker, a na tom su stupu ukrasne figure i grb obitelji Vranyczany. Nakon obnove to je posebno uočljivo.

Nakon II. svjetskog rata, vlasnik je zgrade Tvornica "Rade Končar" koja ju koristi kao internat (đački dom) za polaznike svoje industrijske škole. U tu svrhu traži od gradskih vlasti odobrenje za preinake te rušenje nekih zidova da bi dobila veće prostorije za potrebe kuhinje i blagovaonice za korisnike zgrade (2. IV. 1949.).

Savez inženjera i tehničara Hrvatske imao je u svom vlasništvu zgradu u Pierotijevoj ulici u kojoj je svoje aktivnosti obavljao do 1952., a onda je došlo do zamjene prostora. Naime, u zgradu u Pierotijevoj ulici dolazi RGN fakultet, a Savez dobiva zgradu u Berislavićevoj 6/8. U Savezu se obavljaju brojne aktivnosti vezane za obnovu zemlje, a rad se odvija više po djelatnostima članica Saveza. Budući da su se prostorije grijale kaljevim pećima na kruto gorivo, što je bilo veoma neprikladno, uz pomoć sponzora 1983. uvodi se centralno grijanje. Radi dobivanja više prostora, jer je broj udruga porastao, 1986. izgrađen je projekt adaptacije tavana, no sama je izvedba u potpunosti dovršena tek nedavno. Problem iskorištavanja prostora u zgradi dugo traje jer zahtjeva i potreba je više negoli to postojeće mogućnosti pružaju. Osnovane su nove članice Saveza, a i broj članova u njima stalno raste.

Savez, koji se sada naziva Hrvatski inženjerski savez (HIS) i dalje radi, danas je star 133 godine, u zaista lijepoj zgradi u samom središtu grada. Namjena dijela prostora je izmijenjena te u podrumu već više godina radi jedna od najsuvremenijih fotokopiraonica u gradu. U dvorištu umjesto staja radi pristojno uređen kafić. U samoj zgradi priprema se izrada vidljivih oznaka (vodič), kako bi posjetitelji zgrade lakše pronašli onu članicu Saveza koju trebaju.

Na kraju podsjetimo da je ulica dobila ime po Petru Berislaviću, banu i biskupu te velikom zaštitniku od Turaka, koji je poginuo u borbi s Turcima. Da se ne zaboravi, u Berislavićevoj je ulici u razdoblju od 1906. do1945. na broju 3 u prizemlju zgra de privatnu liječničku ordinaciju imala dr. Karola Milobar, prva licencirana žena liječnica u Hrvatskoj.

www.casopis-gradjevinar.hr

Materijali

  • Palača na uglu Berislavićeve i Gajeve ulice

    Palača na uglu Berislavićeve i Gajeve ulice

  • Novoobnovljeno pročelje neorenesansne palače

    Novoobnovljeno pročelje neorenesansne palače

  • Originalni nacrt pročelja zgrade i Originalni tlocrt prizemlja

    Originalni nacrt pročelja zgrade i Originalni tlocrt prizemlja