Ulaz za korisnike

Projekt koji je prosvijetlio gradove i pobijedio državu

|
Foto:REGEA
 
Foto:REGEA
Ovo je priča o projektu koji se borio s nezainteresiranošću i nefleksibilnošću državne uprave, nedostatkom znanja i stručnog kapaciteta u gradovima i općinama, netransparentnom praksom u javnoj nabavi i ugovaranju usluge za javne naručitelje, lošim trošenjem novca poreznih obveznika, taštinama i privatnim interesima u javnom sektoru, monopolističkim ambicijama velikih i malih proizvođača iz privatnog sektora, s poznatim hrvatskim jalom...

Ovo je priča o projektu koji se borio s nezainteresiranošću i nefleksibilnošću državne uprave, nedostatkom znanja i stručnog kapaciteta u gradovima i općinama, netransparentnom praksom u javnoj nabavi i ugovaranju usluge za javne naručitelje, lošim trošenjem novca poreznih obveznika, taštinama i privatnim interesima u javnom sektoru, monopolističkim ambicijama velikih i malih proizvođača iz privatnog sektora, s poznatim hrvatskim jalom… Ukratko, sa svim onim nedaćama koje su danas prepreke investicijama u Hrvatskoj. Iako bi, realno, i mnogi drugih projekti u Hrvatskoj mogli ispričati sličnu priču, koja možda ne bi imala sretan završetak, ovo je priča o projektu rekonstrukcije javne rasvjete – Newlight – vrijednom 160 milijuna kuna, koji je ovih dana uspješno dovršen. Investicije su već krenule i u idućih godinu dana će se realizirati. Očekivani rezultat? Ušteda energije od oko 60 % u odnosu na sadašnje stanje, odnosno oko 22 GWh u energetskim jedinicama te smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 5.200 tona na godinu. Grad Velika Gorica, primjerice, planira uštedjeti više od 32 milijuna kuna u razdoblju od deset godina. U dijelu manjih općina, kao i općina koje se nalaze na ruralnom području, nikakva investicija bez bespovratnih sredstava nije isplativa pa na kraju od početnih 57 gradova i općina, čak 20 jedinica nije i neće pokrenuti investiciju. Ipak, deseci sklopljenih ugovora o energetskom učinku mogu se smatrati uspjehom.

Newlight je razvila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja iza sebe ima deset godina prakse na projektima investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Financiraju se i rade uglavnom projektno, bez garantiranog financiranja iz javnih proračuna, zapošljavaju 30-ak stručnjaka, a dosad bilježe investicije za svoje osnivače i klijente vrijedne više od 800 milijuna kuna. Njihov šef Julije Domac često je viđen i u briselskim hodnicima jer je predsjednik FEDARENE-a, Europskog udruženja regija i energetskih agencija, i član Političkog odbora Sporazuma gradonačelnika, velike inicijative koja okuplja 7.700 europskih gradova i općina.

Projekt Newlight od samoga je početka bio neobično ambiciozno i izazovno zamišljen. Pod vodstvom Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije trebao je objediniti investicije u rekonstrukciju javne rasvjete u čak 57 gradova i općina. Riječ je o modernizaciji 35.000 svjetiljki, što bi dovelo do uštede od deset milijuna kuna na godinu. No, objediniti toliko gradova i općina izazov bi bio vjerojatno svakoj europskoj državi, a kamoli Hrvatskoj. Naime, politička komponenta projekta od prvoga je dana bila neizbježna. U dvije županije i 57 gradova i općina na vlasti su predstavnici različitih političkih opcija, često izravni konkurenti i na lokalnim i na nacionalnim izborima. Ipak, izazov je pobijeđen i u Hrvatskoj se dogodila suradnja politike i struke radi potrebe projekta. Heureka!

Bespovratna sredstva

Provedba projekta počela je prije više od tri godine prijavom za sredstva tehničke pomoći iz programa Europske unije ELENA koji za Europsku komisiju provodi Europska investicijska banka. Namjera je bila okrupniti investiciju kako bi se mogla dobiti bespovratna sredstva EU-a za pripremu i u tome se u potpunosti uspjelo. Bila je to prva takva uspješna prijava iz Hrvatske. Mnogi od gradova i općina u to su ušli upravo zato što su u bespovratnim sredstvima vidjeli mogućnost da investiraju u javnu rasvjetu bez zaduživanja. Koncept projekta činio se naizgled jednostavan: za 57 gradova i općina s područja Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije izradit će se energetski pregledi, sve potrebne tehničke i financijske analize, uspostavit će se baza podataka javne rasvjete u GIS-u i pripremiti natječaji za javnu nabavu rekonstrukcije. Za sve to na raspolaganje je stavljeno 790 tisuća eura. No, program ELENA je vrlo jasan i neumoljiv – mi vama sredstva za pripremu, a vi nama pokrenute investicije u barem 20 puta većem iznosu. Drugim riječima, budući da jedna energetska agencija i dvije županije zajedno jamče za namjensko i transparentno trošenje sredstava iz tehničke pomoći, preuzimaju i rizik vraćanja sredstava ako se planirane investicije ne dogode u propisane tri godine trajanja projekta. U pripremi projekata tim REGEA-e je računao na dodatni novac EU-a za potporu samih investicija u gradovima i općinama. Na raspolaganju je još od samog pristupanja Hrvatske EU, barem na papiru, bilo čak 20 milijuna eura iz mjere 4.c.4. Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Za to je samo trebalo raspisati natječaj, mislili su naši optimisti, no situacija na domaćem terenu brzo se zakomplicirala. Investicije su trebale krenuti prošle godine, nakon završetka provedbene faze, no došlo je do jednih izbora pa nestanka interesa za projektom, pa onda i do drugih izbora te neočekivane odluke: projekt će se financirati isključivo kreditima.

Težak trenutak projekta

– Bio je to težak trenutak projekta, a i danas nam je nejasna odluka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije da se taj novac uputi prema HBOR-u koji je trebao raspisati kreditnu liniju s niskom kamatnom stopom – prisjeća se Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan, događanja otprije godinu i pol kada je ishod projekta bio vrlo upitan.

Žalosno je, nastavlja, što ministarstva mogu ignorirati pionirski projekt koji provode dvije županije i u kojem sudjeluje tako velik broj gradova i općina.
– U isto vrijeme, nakon godina otezanja, do danas ni jedan grad ni općina nisu iskoristili ovaj kredit zbog pogrešno definiranih uvjeta javnog poziva. Više puta smo apelirali, nudili ovaj dokazano učinkovit i uspješan koncept za primjenu na razini cijele Hrvatske, ali nadležna ministarstva jednostavno nisu prepoznala trenutak – kaže Kolar.

Usponi i padovi dio su svakog projekta, ali ni čelni čovjek REGEA-e nije očekivao da će biti tako teško razgovarati s resornim ministarstvom. Ponekad su se, priznaje Domac, osjećali kao da dolaze iz druge države ili kao da rade posve privatnu investiciju za jednog ili dva korisnika.
– U cijeloj priči mi smo bili ti koji smo štitili javni novac i javni interes i nevjerojatno mi je da državni službenici nisu bili u stanju napraviti ni najmanji napor da pomognu ovako velikoj investiciji. Na najvišoj razini, jedino je ministrica Gabrijela Žalac nekoliko puta iskazala potporu, ali na operativnoj razini to bi se vrlo brzo razvodnilo i nestalo – napominje Domac.

U trenutku u kojem je postalo jasno da će bespovratna sredstva EU-a ostati samo neispunjena želja, ekipa iz REGEA-e razvila je vlastiti model ugovora o energetskom učinku. Riječ je o modelu u kojem se investicija otplaćuje iz energetskih ušteda, što je poznati model iz Europe, ali u Hrvatskoj se dosad primjenjivao u ograničenoj mjeri. On se pokazao punim pogotkom.

– Činjenica je da je većina investicija na kraju odrađena upravo ugovorima o energetskom učinku i da smo našli način kako uspostaviti novu praksu financiranja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Uključivanje privatnog kapitala i partnera iz gospodarskog sektora zaista unosi sasvim novo svjetlo u cijeli sektor – konstatira Domac.

Odradili 300 sastanaka

Sam ugovor koji je REGEA razvila ima više od 60 stranica, sa svim prilozima, a pravna dokumentacija koju potpisuju javni naručitelj rekonstrukcije javne rasvjete i privatni izvođač radova broji više od 240 stranica. Ugovor koji je za ovu priliku napravila REGEA kudikamo je detaljniji od dosad viđenih na hrvatskom tržištu, a u REGEA-i napominju da se brusio radom na nekoliko europskih projekata. Za njega su, ističu, konzultirani i brojni pravni stručnjaci. Naime, kvaliteta i ozbiljnost ovdje su vrlo važni jer ugovorni odnos grada ili općine i ESCO tvrtke, odnosno pružatelja usluge traje i do deset godina. U pripremi projekta obavljen je pregled više od 72 tisuće rasvjetnih tijela, a GIS baza, koja je razvijena za potrebe projekta i koju će gradovi i općine nastaviti koristiti i u budućnosti, sadrži više od dva milijuna mogućih podataka o javnoj rasvjeti na njihovu području. Razvili su i vlastitu metodologiju energetskih pregleda koja polako postaje i novi nacionalni standard, a tu je i mnogo drugih inovativnih elemenata. Primjerice, princip “projektiraj i izgradi” na kojem se temelje ugovori za rekonstrukciju. Na taj se način povezuju dvije važne faze projekta, a to su projektiranje i rekonstrukcija rasvjete, čime se bitno smanjuju rizici za javnog naručitelja. No, taj je model trebalo približiti čelnicima gradova i općina te, kao kod svakog noviteta, ukloniti potencijalni otpor. Tijekom rada na projektu odrađeno je više od 300 sastanaka s gradonačelnicima i općinskim načelnicima i izazov je bio, kažu i u REGEA-i, kako pojasniti novi financijski model predstavnicima gradova i općina. S druge strane, kako se može čuti, bilo je i pritisaka koji su dolazili od trenutačnih održavatelja javne rasvjete, proizvođača rasvjetnih tijela i svih sudionika koji su dosad navikli na jedan drugi način rada i investiranja. Odrađeno je i više od 100 sastanaka s potencijalnim ESCO tvrtkama, pružateljima usluga, kao i s predstavnicima banaka, a na početku je vladalo generalno nepovjerenje prema modelu u kojem privatni partner preuzima rizik i u potpunosti rasterećuje gradsku upravu.

Inventura rasvjete

– Tradicionalni modeli ugovaranja često nisu transparentni, podložni su različitim malverzacijama i na kraju nema garancije da će grad ili općina dobiti uslugu koja je naručena. Model ugovora o energetskom učinku tu je jasan i precizan. Ako privatnik ne završi posao i ako se ne ostvare uštede, on neće biti plaćen. To je jedino ispravno poslovanje danas. Uvjeravati uvijek iznova argumentima i brojevima u prednosti ovoga modela znalo je biti frustrirajuće, ali se na kraju očito isplatilo – konstatira Domac.

Štoviše, pokazuje se da projekt ima potencijal izvan granica Hrvatske. Njegov je koncept predstavljen u Dublinu kao moguća nacionalna shema za Irsku, a uskoro će se s istim ciljem predstavljati i u Beogradu. Vrijednost Newlighta je prepoznala i Europska komisija još 21. veljače ove godine kada ga je pozvala na predstavljanje na velikom Investicijskom forumu u Bruxellesu gdje je kao jedan od 25 najboljih investicijskih projekata EU-a u čistu energiju bio jedini ne samo iz Hrvatske, nego i iz tzv. novih zemalja članica Unije. Pritom zagrebački župan Stjepan Kožić ponosno komentira kako su pokazali da znanje domaćih stručnjaka može biti jednako vrijedno znanju najboljih u Europi.

– Naše dvije županije odigrale su ulogu povezivanja investicija na većem području, bez obzira na administrativne granice ili političke boje. To je sigurno pokazatelj kako treba raditi u Hrvatskoj. Bez obzira na realizirane investicije u gradovima i većim općinama, koristi projekta vrlo su vidljive i za male općine. Bez projekta one bi vrlo teško došle do energetskog pregleda javne rasvjete i akcijskog plana što im je obveza po zakonu, ali i do inventure rasvjete pod GIS-om, što će im u budućnosti biti vrlo korisno – sumira dodatne prednosti Kožić.

piše Jasmina Trstenjak
Jutarnji list

Materijali