Ulaz za korisnike

Projekt željezničke pruge: Botovo – Zagreb - Rijeka

|
Projekt željezničke pruge: Botovo – Zagreb - Rijeka
 
Projekt željezničke pruge: Botovo – Zagreb - Rijeka
Projekt željezničke pruge: Botovo – Zagreb - Rijeka

Sažetak

Opisana je izgradnja nove željezničke pruge od Botova (mađarsko-hrvatska državna granica) do Rijeke. Ističe se njezina važnost za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, posebno za razvoj Luke Rijeka. Od Karlovca trasa je u potpuno novom koridoru koji se pruža preko Zvečaja, Josipdola, Velike Kapele, Novog Vinodola do Rijeke. Ta trasa prolazi iznimno teškim reljefi ma, geološki složenim područjima i zaštićenim dijelovima prirode te predstavlja veliki planersko-projektantski izazov.

Autori:

  • Tihomir Lažeta, dipl.inž.građ., HŽ - Infrastruktura, Zagreb;
  • mr.sc. Stjepan Kralj, dipl.inž.građ.,
  • Tomislav Tomić, dipl.inž.građ.,
  • Zdravko Duplančić, dipl.inž.prom.,
  • Valentina Šmit Novoselec, dipl.inž.građ.,
  • mr.sc. Slobodan Kljajić, dipl.inž.prom., Institut Građevinarstva Hrvatske d.d., Zagreb

    UDK 625.11.001.2

    1 Uvod

    Magistralna željeznička pruga MG1 (E71) Botovo – Zagreb – Rijeka glavni je željeznički pravac važan u povezivanju središnje Hrvatske, Gorskog kotara i sjevernog Primorja, ali i u realizaciji europskih regionalnih integracija: Alpe – Jadran, Mediteran – Podunavlje i Srednjoeuropska inicijativa. Taj pravac nalazi se na Vb prometnom koridoru i povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeka s unutrašnjošću Republike Hrvatske, a preko nje i sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci (slika 1.).

    Osim toga što Hrvatska ostvaruje najveći dio svog uvoza i izvoza preko riječke luke, ona je ujedno najvažnija hrvatska luka za ostvarivanje tranzita robe u prekomorske zemlje. Tranzit preko riječke luke osobito je izražen prema Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji te Bosni i Hercegovini (slika 2.).

    Postojeća pruga od Botova, na mađarsko-hrvatskoj granici, preko Koprivnice, Križevaca i Vrbovca do Dugog Sela, tj. istočnog ulaza u Zagreb, nizinska je pruga, sa zaštitnim pojasom koji u velikoj mjeri omogućava rekonstrukciju pruge za veće brzine i kapacitete. Postojeća pruga od Hrvatskog Leskovca, pretkolodvora željezničkog čvora Zagreb tj. jugozapadnog ulaza u Zagreb, do Karlovca, također je nizinska pruga građena za manje brzine te zahtijeva rekonstrukciju.

    Od Karlovca do Rijeke u upotrebi je od 1873. jednokolosiječna pruga planinske trase, čiji usponi i otpori pripadaju među najveće otpore pruga u uporabi. To je ujedno i prva elektrifi cirana pruga u Hrvatskoj, a i jedina sa djelomičnim istosmjernim sustavom napajanja na području Hrvatskih željeznica. Svojim elementima i propusnom moći već odavno ne udovoljava zahtjevima putničkog i teretnog prometa.

    Planirani koridor željezničke pruge u razvojnim je planovima Hrvatskih željeznica dobio prioritet, te je odlučeno da se na cijelom potezu od državne granice s Mađarskom do Rijeke osiguraju uvjeti dvokolosiječnosti te da se pruga osposobi za brzinu od 160 (200) km/sat.

    Izgradnjom nove pruge osigurava se vrijeme putovanja od Botova do Rijeke na nešto više od dva sata. Isto tako se osiguravaju potrebni uvjeti za realizaciju planiranog kapaciteta nove pruge od 28 do 32 milijuna tona tereta godišnje.

    Prvi korak u realizaciji zacrtanih ciljeva na gradnji pruge jest izrada potrebne projektne dokumentacije. Za dionicu Botovo - Dugo Selo idejna dokumentacija djelomično je već izrađena u prijašnjim fazama, a sada je u izradi studijsko-projektna dokumentacija za dionicu od Hrvatskog Leskovca do Karlovca (rekonstrukcija postojećeg i dogradnja drugog kolosijeka ili nova trasa pruge), odnosno dalje od Karlovca do Rijeke za novu dvokolosiječnu prugu visoke učinkovitosti.

  • Materijali