Ulaz za korisnike

"Poletiš" u štednju, pa ti potkrešu krila

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Osloniti se u Hrvatskoj na državne poticaje i porezne olakšice koji bi trebali biti dugoročnog karaktera, poput onih za stambenu štednju i stambene kredite, znači izgubiti oslonac. I novac!

Ljuto se varate mislite li da možete planirati život i financije ako ste običan građanin. Pogriješit ćete u svojim procjenama čak i kad se oslanjate na neke "državne proizvode" što bi trebali biti dugoročnog karaktera poput poticaja za stambenu štednju i poreznih olakšica na kamate na stambene kredite. Sadašnja je garnitura Vlade i Ministarstva financija već srezala porezne olakšice, a sada se sprema na rezanje poticaja za štediše stambenih štedionica s maksimalnih 1259 kuna po štediši na 750 kuna. Razlog tom potezu je vrlo prozaičan, država treba uštedjeti 80 milijuna kuna od oko 400.000 stambenih štediša. Premda analitičari Ministarstva financija obrazlažu tu nakanu činjenicom da je od 1998. do 2004. godine zajedno s državno poticajnim sredstvima stambenim štedionicama isplaćena 1,081 milijarda kuna, a da je istodobno isplaćeno samo 375 milijuna kuna kredita.

To je 2,8 puta manje od isplaćenih državnih poticaja. Do sada je prosječan odobreni kredit iznosio samo 6700 eura, a prosječni štediša godišnje imao samo 3660 kuna na računu na što dobiva poticaje od 915 kuna. Kad se srežu poticaji prosječni će štediša izgubiti, tvrde u Ministarstvu financija, samo 165 kuna poticaja, čime kao da poručuju, onako između redaka, da se nemaju što tužiti kad ionako nisu mogli smoći 5000 godišnje uštede da zarade maksimalnih 1250 kuna poticaja.

U domaćem sustavu poticanja stambene štednje država građanima koji se odluče tako izdvajati kune plaća 25 posto na godišnju ušteđevinu s tim da maksimalni poticaji po svakom štediši mogu na godinu biti 1250 kuna koliko uprihode oni koji uspiju uštedjeti 5000 kuna. Izmjenama će se poticaji smanjiti s 25 posto na 15 posto na 5000 kuna ili maksimalnih 750 kuna poticaja, a uz tu batinu država nudi i jednu mrkvicu - štedionicama će se omogućiti odobravanje kredita za međufinanciranje što znači da će se stambeni kredit moći dobiti odmah, a ne nakon dvije godine štednje. Osim toga, iz Ministarstva financija poručuju da će, kao i do sada, građani koji budu štedjeli pet godina u stambenim štedionicama, nakon tog razdoblja moći podignuti ušteđevinu i poticaje.

Zasad nitko ne zna kako će izgledati konačan prijedlog zakonskih izmjena sustava štednje, hoće li postojeći štediše koji su potpisali ugovore sa štedionicama u kojima je predviđeno 25 posto poticaja ostati na toj razini ili će im poticaji biti srezani. Da štedionice neće sretne dočekati sve ove promjene bilo je jasno, no njih čudi samo to što je državi najvažnija ušteda od 80 milijuna kuna koliko će država ušparati na gotovo pola milijuna građana. Ministarstvo financija nema poslovnog sluha nego se samo koncentrira na uštede, a ne na dugoročne koristi.

U nekim štedionicama vele da je zanimljivo da se povlače ovakvi potezi tek nakon procvata stambene štednje koji se dogodio posljednje dvije godine. Reći će također da je istina da su i druge države rezale razinu poticaja, ali tek kada bi se u tu štednju uključilo od 30 do 40 posto njihovih građana. Cijelo su to vrijeme te države imale i kredite za međufinanciranje koji se tek nakon sedam godina uvode u domaći sustav, a upravo na njih otpada 70 do 80 posto kredita stambenih štedionica. piše Sanja STAPIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Fasadne obloge

Materijali