Ulaz za korisnike

Što je boja?

Što je boja?
 
Što je boja?
Što je boja, povijest boje
 

Boja je fizikalna osobina svjetlosti, valna duljina odaslana iz nekog prirodnog ili umjetnog izvora, ali i osjećaj. Boja svjetlosti je bijela, a površine predmeta koje ona obasjava vidimo kao obojene. Što boju čini bojom?

Kao što se duga zaslugom loma sunčeve svjetlosti u kapljicama kiše pojavljue kao spektar od sedam boja, tako će i svjetlost kad je pustimo kroz trostranu prizmu imati spektar istovjetan duginu.Svjetlosni valovi refektirani s neke površine sabiru se u našem oku i potiču na rad čunjaste stanice mrežnice koje su osjetljive na tri osnovne (PRIMARNE) boje: C, P, Ž. Površina predmeta u načelu je bezbojna, ali je odlikuje molekularna struktura i kemijski sastav koji određene valne duljine prima, a preostale reflektira – te reflektirane vidimo kao boju.

  • Kromatske (primarne: crvena, žuta, plava; sekundarne: zelana, narančasta, ljubičasta; tercijarne: oker, masalinstozelena, smeđa...)
  • Akromatske (neboje; crna, siva i bijela)

  • Tople, hladne, komplemetnarne

  • U odnosu na asocijativni učinak boje:
  • Tople – hladne
  • Komplementarna – ona boja koja se dobije kada izdvojimo jednu primarnu, a od preostale dvije primarne koje pomiješamo dobijemo komplementarnu boju, npr. primarnoj žutoj komplementarna je sekundarna ljubičasta koja se dobije miješanjem primarnih plave i crvene.

     

     Fiziološka svojstva boje
    - naziv boje – jedna te ista boja se može pojaviti u različitim vrijednostima, npr. crvena se može pojaviti kao karmin, grimiz, magenta, žuta kao kadmij, limun, plava kao akvamarin, pariško plava...
    -ton (valer) – svjetlosna vrijednost boje, tj. količina svjetlosti ili tame u boji. Kod tonskog slikanja, odnosno stupnjevanja jednog ili više tonova u slikarstvu taj postupak nazivamo modelacija (tonska modelacija). Modelacija volumena bojom (čistom) naziva se modulacija i koristi se kod kolorističkog slikarstva
    - nijansa – to je međuboja (crvenonarančasta, žutozelena, ljubičastomodra...)
    -zasićenost – čistoća i intenzitet, jarkost boje Najjači intenzitet imaju čiste boje (C, Ž, P), a njihov se intenzitet mijenja kada se u boju dodaje bijela, crna, siva (degradacija boje). Čistoća boje definira njezinu kromatsku vrijednost i učinak.
    Kada percipirana boja u našem mozgu izaziva pojavu komplementarnosti koja teži ujednačavanju kromatskih međuodnosa – to zovemo simultani kontrast.
     gđa. Antonia Čačić mr.umjetnosti

Materijali