Ulaz za korisnike

U 2011. Hrvatsku očekuje gospodarski rast od 1,6 posto

|
U 2011. Hrvatsku očekuje gospodarski rast od 1,6 posto
 
U 2011. Hrvatsku očekuje gospodarski rast od 1,6 posto
UniCredit: U 2011. Hrvatsku očekuje gospodarski rast od 1,6 posto S hrvatskog gledišta izborna godina nosi svoje rizike, ali ako završimo pregovore o punopravnom članstvu s EU u 2011., Eurostat bi relativno brzo mogao podrobnije analizirati stanje hrvatske fiskalne politike i tražiti određene korekcije u računanju deficita, smatraju analitičari UniCredita

U sljedećoj godini globalna će ekonomija još jednom zabilježiti rast gospodarske aktivnosti. Prognoze Grupe UniCredit govore o malom usporavanju rasta na globalnoj razini s 4,6 posto u 2010. na 4 posto u 2011. Kao i ove godine, u 2011. će Kina i azijska tržišta u nastajanju biti motori globalnog rasta, dok će SAD i EU nakon rasta od 2,5 posto u 2010. usporiti na 1,8 posto u 2011. jer će se učinci ranijih fiskalnih stimulansa i oporavka zaliha na gospodarski rast ispuhati. Dakle, analitičari UniCredita iduće godine ne očekuju povratak u recesiju. Istovremeno ne očekuju ni povećanje referentnih kamatnih stopa u eurozoni i SAD-u prije kraja 2011., što, uz očekivani gospodarski rast, stvara povoljno inozemno makroekonomsko okruženje za cijelu srednju i istočnu Europu (CEE). S druge strane, neizvjesnost oko sudbine perifernih zemalja članica eurozone i same zajedničke europske valute najveći su rizik za UniCreditove ekonomske projekcije za iduću godinu. Lako je moguće da porastu premije za rizik u eurozoni i da se taj efekt prelije na CEE, što bi moglo zakomplicirati planove inozemnog zaduživanja raznih vlada i kompanija u regiji.

Ipak, uzimajući u obzir relativno povoljno inozemno makroekonomsko okruženje, u 2011. analitičari UniCredita predviđaju gospodarski rast u CEE od 4 posto, slično kao i 2010. godine. U svakoj od zemalja u kojima je Grupa UniCredit prisutna prvi put nakon četiri godine prognoziraju gospodarski rast. Za jugoistočnu Europu (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Srbija) očekuju prosječan rast od 2,1 posto u 2011. (najveći rast u Srbiji, od 2,7 posto, a najmanji u Hrvatskoj, od 1,6 posto). U pravilu su zemlje JIE visokozadužene (vanjski dug u Sloveniji je preko 110 posto, u Hrvatskoj oko 100 posto, u Srbiji blizu 80 posto te u Bosni i Hercegovini oko 60 posto BDP-a). Nakon globalne financijske krize dotoci kapitala znatno su smanjeni, tako da se domaća potražnja više ne može osloniti na inozemni dug kako bi generirali gospodarski rast. U zemljama JIE su procijenjeni output gapovi (razlike između stvarnog i potencijalnog rasta) među većima u CEE, što upućuje na utjecaj globalne financijske krize na ekonomije regije. Osim Slovenije, koja je oduvijek imala relativno visok udio izvoza u strukturi BDP-a, ostale zemlje regije u srednjem roku trebaju pronaći put do povećanja udjela izvoza u strukturi rasta kako bi povećali održive stope rasta u budućnosti. Najavljene investicije u automobilskoj industriji u Srbiji, kao i naznake vertikalne integracije aluminijske industrije u Hercegovini bit će zanimljivo pratiti u budućnosti. U 2011. će robustan i ravnomjeran rast u Njemačkoj biti jedan od ključnih poticaja izvoza za cijeli CEE, kao i jugoistočnu Europu.

Premda prognoziraju malo sporiji rast izvoza dobara za Hrvatsku u 2011. (nakon snažnijeg rasta u ptrethodnoj godini) ipak smatraju da će se porast narudžbi u industrijskom sektoru tijekom 2010. preliti na fizičke pokazatelje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj te slijedom toga na izvoz dobara. U 2011. Hrvatska uživa u jednoj velikoj prednosti - očekivani završetak pregovora o punopravnom članstvu u EU. S obzirom na visok i rastući fiskalni deficit te znatno sporiji gospodarski rast u odnosu na vrijeme prije globalne financijske krize, ta EU perspektiva čini jedno iznimno važno sidro kad je riječ o očekivanjima i raspoloženju domaćih i inozemnih investitora. Analitičari UniCredita očekuju da će Hrvatska tijekom 2011. uspješno završiti pregovore. S obzirom na potencijalnu volatilnost koju bi kriza oko eurozone mogla prouzročiti u pogledu cijene financiranja za sve sudionike tržišta u regiji, završetak pregovora i sigurnost koju on ulijeva kad je riječ o nastavku reformi dragocjena je. Smanjenje fiskalnih deficita ostaje izazov za sve zemlje regije. S hrvatskog gledišta izborna godina nosi svoje rizike, ali ako završi pregovore o punopravnom članstvu s EU u 2011., Eurostat bi relativno brzo mogao podrobnije analizirati stanje hrvatske fiskalne politike i tražiti određene korekcije u računanju deficita. U svakom slučaju nakon parlamentarnih izbora nova vlada će se trebati pozabaviti proračunskom politikom.

www.bankamagazine.hr

Materijali