Ulaz za korisnike

U bivšem Sljemenu proizvodit će se biodizel!

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB će, uz poticaje proizvođačima, osigurati i tržište za plasman biodizela, jer namjerava takvo gorivo koristiti u javnom autobusnom prijevozu, kamionima Čistoće ili Zagrebparkingovim paucima

ZAGREB - Prošli je tjedan pomoćnik pročelnika zagrebačkog ureda za promet Stipan Matoš ponudio suradnju proizvođačima uljane repice iz Sisačko-moslavačke županije radi realizacije projekta proizvodnje biodizela. Vjesnik je u razgovoru s Matošem doznao da će Grad Zagreb u bivšoj tvornici Sljeme u Sesvetama po povoljnim uvjetima ponuditi prostor za pogone za preradu repice i otpadnog ulja te proizvodnju biodizela. Zagreb će, uz poticaje proizvođačima, osigurati i tržište za plasman biodizela, jer namjerava takvo gorivo koristiti u javnom autobusnom prijevozu, kamionima Čistoće ili Zagrebparkingovim paucima. Gradu će tehničku i stručnu pomoć u proizvodnji biodizela pružiti i obližnji prijateljski grad Graz, koji je od 1994. do danas uspio cijeli svoj javni vozni park prebaciti na korištenje biodizela. Ostvarivanje cjelokupnog programa proizvodnje biodizela planirano je od 1. siječnja 2007. godine, no, kaže Matoš, moguće je da krene i ranije. Uskoro će, naime, na prijedlog HSS-a i zagrebačko poglavarstvo donijeti odluku o korištenju biodizela u javnom prijevozu. Interes za proizvodnju biodizela pokazala je i Zagrebačka županija, a proizvođači će moći računati i na poticaje lokalnih uprava. U Hrvatskoj bi, procjenjuje Matoš, zbog biodizela moglo biti otvoreno čak dvije do tri tisuće radnih mjesta. Matoš tako najavljuje stvaranje novog tržišta u Hrvatskoj, koje bi na ekološkim temeljima poticalo poljoprivredu, zapošljavanje i ispunjavanje visokih standarda Europske unije.

»Glavni motivi za pokretanje proizvodnje biodizelskoga goriva su korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša te iskorištavanje viška iz poljoprivredne proizvodnje. U toj proizvodnji očituje se državni interes jer je uvođenje biodizela sukladno nacionalnom energetskom programu te direktivi EU-a prema kojoj do 2020. godine udio biogoriva u ukupnoj potrošnji mora biti najmanje 20 posto«, objasnio je Matoš. No, pokretanje takve proizvodnje sa sobom donosi i brojne druge pozitivne učinke pa je ta inicijativa, koju je prije četiri godine pokrenuo HSS, naišla na odobravanje i na državnoj i na lokalnim razinama. Riječ je o iskorištavanju neobrađenih poljoprivrednih površina, jer se biodizel najčešće proizvodi od uljane repice. Udruga proizvođača iz Sisačko-moslavačke županije pokazala je velik interes za takvu proizvodnju pa tamo namjeravaju posijati 3000 hektara repice. Uz prinos od dvije tone po hektaru, to bi bilo dvostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu. Pogoni za proizvodnju biodizela zauzimaju vrlo malo prostora, a ostaci repice mogu se koristiti kao hrana za krave muzare, koja pridonosi kvaliteti mlijeka. Stoga ne čudi da su u inozemstvu pogoni za proizvodnju biodizela nerijetko smješteni na farmama. Biodizel se proizvodi i od otpadnog jestivog ulja, pa će reciklaža, uz podizanje ekološke svijesti građana, dati i konkretne financijske rezultate. Na samom pročišćivaču otpadnih voda uštedjet će se oko četiri milijuna kuna godišnje, a preradom tog ulja, kojeg je moguće realno prikupiti oko milijun litara godišnje, može se proizvesti oko 700.000 litara biodizela. Proizvodnja biodizela u mnogim je europskim gradovima dala izvrsne rezultate, a utjecala je i na zaposlenost. U Njemačkoj je, primjerice, u takvoj proizvodnji zaposleno više od 16.000 ljudi. Igor Weidlich Izvor: www.Vjesnik.hr

Materijali