Ulaz za korisnike

U Bruxellesu održan EU Lunch na kojem se raspravljalo o europskom višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020.

|
Foto: REGEA
 
Foto: REGEA
2020. godine, opće je poznato, završava sedmogodišnje financijsko razdoblje koje je nastupilo 2014. te započinje novo koje će trajati do 2027. godine.

2020. godine, opće je poznato, završava sedmogodišnje financijsko razdoblje koje je nastupilo 2014. te započinje novo koje će trajati do 2027. godine.
Europska komisija već je predložila prijedlog proračuna za novo financijsko razdoblje težak 1.135 milijardi eura od kojih će Hrvatska imati na raspolaganju 9,888 milijardi. Najavljena su smanjenja za zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku za oko 5% pa bi neki sektori, iako taj postotak i nije znatan, itekako mogli osjetiti promjene.
 
Koja je pozicija energetske tranzicije, a posebno regija i gradova u novoj financijskoj perspektivi? Na koji način oni, u suradnji s europskim energetskim agencijama, svojim rezultatima i primjerom mogu pružiti potporu europskim institucijama u definiranju financiranja i provedbi jedinstvene i održive Europe? Regije i gradovi širom EU-a računaju na učinak proračuna EU-a kako bi potaknuli potrebna dodatna privatna i javna ulaganja te postigli svoje dugoročne ciljeve o klimi i energiji.

Na razini EU-a sada imamo čiste energetske ciljeve za 2030: 32% za obnovljive izvore energije, 32,5% za energetsku učinkovitost. Europska je komisija u procesu izrade Strategije za dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u skladu s Pariškim sporazumom. Kako bi se politike Europske unije mogle dosljedno uskladiti, sljedeći MFF treba služiti tim ciljevima, a da bismo uspjeli, potrebna nam je konkretna i uspješna kohezijska politika. To podrazumijeva da neće doći do rezanja sredstava za energetsku tranziciju jer je ova tema ključna za EU u sigurnosnom, političkom, klimatskom i financijskom pogledu. Energetska je tranzicija horizontalni stup kohezijske politike koji mora potaknuti učinkovitost trošenja javnog novca i otvoriti vrata za privatni kapital. Mora doći i do stvarnog pojednostavljenja procedura, a to se može dogoditi samo ako su u ovaj proces uključeni i projektni stručnjaci i ako je izgrađen kapacitet javnih tijela. Potrebna je i veća upotreba mehanizama kao što su integrirana teritorijalna ulaganje čije prioritete moraju definirati gradovi i regije. — istaknuo je u svom izlaganju glavne probleme i potrebna rješenja dr. sc. Julije Domac, predsjednik FEDARENE i član Političkog odbora Sporazuma gradonačelnika.

Moramo biti svjesni pozicije Hrvatske. U prošlo financijsko razdoblje ušli smo nespremni i to nam se ne bi smjelo ponoviti. Energetska tranzicija naša je možda posljednja prilika. Pitanje energetike pitanje je odluke hoćemo li biti dobrostojeća i sretna nacija u okviru europske obitelji ili ćemo se odlučiti da zauvijek budemo zemlja sobarica i konobara, nacija koja se raseljava i izumire. — zaključuje Domac na skupu koji redovito održava FEDARENE, Europsko udruženje regija i energetskih agencija.

Uspjeh provedbe energetske tranzicije ovisi o implementaciji europskih javnih politika, osobito je važan aktivni angažman regija, lokalnih zajednica, ali i samih građana. U tom smislu, novi program LIFE ima važnu ulogu jer osnažuje i jača kapacitete za provedbu projekata s područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i stvaranja energetskih zajednica. Ne radi se samo o čistoj energiji, već o sigurnom lokalnom zapošljavanju koje uz poslove stvorene kružnom ekonomijom i energetskom tranzicijom omogućuje dugoročan i održiv razvoj regija i lokalnih zajednica k ugljično neutralnom gospodarstvu. — izjavio je europarlamentarni zastupnik Davor Škrlec, jedan od pozvanih gostiju skupa na kojem su sudjelovali i zastupnica u Europskom parlamentu Isabelle Thomas, dužnosnici Europske komisije i nekoliko njezinih izvršnih agencija, predsjednik francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes te članovi udruženja FEDARENE-e iz Njemačke, Španjolske i Grčke.
 
U idućem će se razdoblju, sredstvima dostupnim Hrvatskoj kroz regionalni razvoj i Kohezijsku politiku, poticati ulaganja u 5 glavnih ciljeva:

    pametniju Europu usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima
    zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena
    povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama
    socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi
    Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u.

Materijali