Ulaz za korisnike

U Europi fiksne, kod nas promjenjive kamatne stope

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Na Zapadu je većina stambenih kredita odobrena uz nepromjenjivu kamatu, u Hrvatskoj to nije slučaj pa zato stambeni dužnici više strahuju od rasta cijene novca po kojoj se naše banke zadužuju u matičnim zemljama

U Austriji je 58 posto ukupnih stambenih kredita odobreno uz fiksne kamatne stope, u Njemačkoj 88 posto, u Danskoj čak njih 90 posto, u Francuskoj još i više - 94 posto. Kod nas, međutim, banke čije su "majke" u zapadnoeuropskim zemljama u pravilu odobravaju kredite uz promjenjive kamatne stope. Budući da referentne kamatne stope rastu na gotovo svim važnijim svjetskim tržištima, time poskupljuje zaduživanje banaka u valutama tih zemalja, poglavito u eurozoni. To opet znači skuplje kredite dužnicima hrvatskih banaka koje do novca za kreditne plasmane dolaze najviše zaduživanjem u inozemstvu. Banke su prošle godine povećale svoja potraživanja po osnovi stambenih kredita za 34,4 posto, a značajan rast ispravno je očekivati i sljedećih godina. Naime, potražnja za stambenim kreditima s obzirom na stanje stambenog fonda i stambenih statusa izražena je i predvidiva, ističe mr. sc. Mladen Mirko Tepuš. Nerealne cijene nekretnina Naš je sugovornik direktor Direkcije za ekonomsku analizu i istraživanja u Hrvatskoj poštanskoj banci, u koju je došao u studenom 2005. godine, a od 1997. je radio u Hrvatskoj narodnoj banci, prvo u Sektoru bonitetne regulative i nadzora banaka, potom kao voditelj Odjela za analizu bankarskog sustava. Tepuš je autor u stručnoj javnosti zapažene knjige "Modeli stambenog financiranja". Potražnja za stambenim kreditima, kako veli Tepuš, ne bi bila vrijedna neke posebne pažnje kada kao rezultat ne bismo imali nerealne cijene stambenog prostora, inflaciju cijena nekretnina i osrednju praksu financiranja. Tu ponajprije misli na obilježja kamatnih stopa po kojima se odobravaju dugoročni krediti (stambeni krediti građanima, ali i drugi). - Kada bi regulatorno okruženje banaka- ističe Mladen M.Tepuš - bilo naprednije, stambeni krediti bi se odobravali u znatnoj mjeri uz nepromjenjive ili djelomično promjenjive kamatne stope, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama. Građani bi u takvom sustavu financiranja bili manje izloženi kamatnom, ali i valutnom riziku jer bi se kreditori refinancirali na domaćem tržištu kapitala. Tu se ne radi o isključivoj poslovnoj politici pojedine banke (neovisno o vlasništvu), već o neadekvatno upravljanom tržištu.

Iscrpljivanje tržišta Prema Tepušovu mišljenju, gotovo je nevjerojatan izostanak brige o unapređenju prakse dugoročnog financiranja u Hrvatskoj. Na stanje stvari uz aktualna obilježja i praksu dugoročnog financiranja bitno se nadovezuje pozicija pojedine banke uz inozemnu pasivu koja joj omogućuje administrativnu konkurentsku prednost i cjenovno iscrpljivanje tržišta. Uobičajeni rezultat u takvim okolnostima, premda potaknut i drugim razlozima, koncentracije su među institucionalnim sudionicima tržišta. S obzirom na to, nedvojbeno je da će se trendovi koncentracija ukupne aktive, te posebno dijela koji se odnosi na stambeno financiranje, među hrvatskim bankama nastaviti. Takve trendove bilježe i neke druge zemlje regije, npr. Poljska, ali se svi dionici vlasti i bankarske djelatnosti već nekoliko godina aktivno bave unapređenjem stanja, zaključuje Mladen Mirko Tepuš. Piše: LJubica Vuko Izvor: www.SlobodnaDalmacije.hr

Materijali