Ulaz za korisnike

U građevini rizična čak petina kredita, a u prerađivačkoj industriji njih 15%

|
U građevini rizična čak petina kredita, a u prerađivačkoj industriji njih 15%
 
U građevini rizična čak petina kredita, a u prerađivačkoj industriji njih 15%
Od 284 milijarde kuna kredita loših je 33,8 milijardi kuna ili 11,9 posto, a bez pravoga gospodarskog oporavka ne može se očekivati skori pad loših kredita
Problematična otplata kredita i dalje je top-tema koja muči banke: loši krediti pogoršavaju sliku zdravlja banaka i ruše rezultate dobiti. Početkom sljedeće godine dodatno će se zaoštriti pravila za klasifikaciju loših plasmana pa bi domaći bankari pred stranim vlasnicima mogli još nervoznije braniti planove. Od trenutno plasiranih 284 milijarde kuna kredita banke se bore s naplatom 33,8 milijardi kuna ili njih 11,9 posto. Ta brojka ne znači da je riječ o kreditima koji nikad neće biti vraćeni, no njihova naplata ne ide glatko, a zajmoprimci kasne s povratom anuiteta.

Najgora građevina

Premda je zbog jačanja švicarskog franka javnost uglavnom senzibilizirana na stambene kredite, njih je loših tek 8,1 posto, a situacija je neusporedivo ozbiljnija kod tvrtki. Najgore je u građevinskom sektoru te poslovanju s nekretninama u koje su banke izdašno plasirale 35,2 milijarde kuna (riječ je o posljednjem dostupnom podatku koji se odnosi na kraj lipnja). Od toga je najveći dio, 27,9 milijardi, otišao u građevinarstvo, 7,2 milijarde u poslovanje s nekretninama, a ostaloj građevini dano je još 17,3 milijarde kuna. Problema s otplatom u građevinskom sektoru ima čak petina kredita, odnosno 6,7 milijardi kuna. Raščlani li se sektor, u poslovanju s nekretninama loših je 1,4 milijarde kuna (18,9 posto), u građevinarstvu 5,3 milijarde (19,1%), a toliko je loših i u "ostalom građevinarstvu". Premda su u "ladici" građevine Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC), koje su krajem lipnja domaćim kreditorima dugovale 10,7 milijardi kuna, za njihova zaduženja u potpunosti jamči država pa te dvije državne tvrtke ne ulaze u statistiku loših kredita.

Bez optimizma Građevinare uz bok prati prerađivačka industrija iako njihovi problemi nisu ni približno razvikani. Banke su prerađivačku industriju kreditno poduprle s ukupno 28,9 milijardi kuna, a danas pod stavkom plasmana B i C prisiljene su voditi više od 15 posto ili 4,4 milijarde kuna. U dijelu gospodarstva koji se prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) odnosi na trgovinu (na veliko i malo) te popravak motornih vozila i motocikala loših zajmova je gotovo 23 posto ili 5 milijardi kuna od ukupno danih 21,9 milijardi kuna. Loši trendovi u gospodarstvu, pad realnih dohodaka i gotovo nikakav rast BDP-a bankarima ne pružaju puno optimizma. U prognozama rasta nenaplativnih plasmana barata se s očekivanjima o daljnjem porastu do kraja godine. Već za kraj rujna, kada bi se trebali objaviti podaci za tri tromjesečja, očekuje se da stopa loših kredita u ukupnima premaši 12 posto i bude oko 12,3 posto. ...

www.poslovni.hr

Materijali