Ulaz za korisnike

U Hrvatskoj je potrebno smanjiti broj klastera!

|
Logo: HDK
 
Logo: HDK
Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu, jedna od glavnih preporuka odnosi se na smanjenje broja klastera u Hrvatskoj, koji bi se, između ostalog, trebali profilirati kao platforma za suradnju s investitorima i velikim korporacijama.

Krajem studenog o.g., završilo je istraživanje o radu klastera konkurentnosti u Hrvatskoj, koje je proveo Ekonomski institut u suradnji s Agencijom za investicije i konkurentnost (AIK), tijelom u okviru kojeg su klasteri konkurentnosti u Hrvatskoj i osnovani. Paralelno se istraživao i utjecaj klasterskog umrežavanja na poslovne rezultate u drvnoj industriji, na primjeru Hrvatskog drvnog klastera. 

1. Istraživanje - Glavni rezultati istraživanja o radu klastera konkurentnosti

Ciljevi istraživanja. Istraživanje je provedeno u 13 klastera konkurentosti (HKK), glavni je cilj bio istražiti njihove dosadašnje učinke te dati preporuke nadležnim institucijama (Ministarstvo gospodarstva-MINGO te AIK). Istraživanje je težilo dati odgovore na pitanja vezano uz misiju HKK te njihov budući razvoj, a evaluacija je napravljena s aspekta percepcije članova HKK.

Okvir razvoja HKK. U svrhu poticanja razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva, Vlada RH je 2012. godine odlučila grupirati sve javne, privatne i znanstveno-istraživačke predstavnike u inovativnim sektorima, a sve u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki, a posljedično i hrvatske ekonomije i društva. Klasteri konkurentnosti u Republici Hrvatskoj zamišljeni su kao neprofitne organizacije koje okupljaju sve najbolje gospodarstvenike u određenom sektoru – male, srednje i velike poduzetnike, predstavnike regionalne i lokalne samouprave te znanstveno-istraživačke institucije, kako bi se uspostavila sinergija i zajednička suradnja s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarskih sektora na nacionalnoj razini. HKK su dakle, neprofitne udruge odnosno pravne osobe koje djeluju na području RH i unutar sektora od strateške važnosti, a kojih je u Hrvatskoj identificirano čak 13:

1. Hrvatski klaster konkurentnosti automobilskog sektora

2. Hrvatski klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora

3. Hrvatski klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora

4. Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija

5. Hrvatski klaster konkurentnosti kemijske industrije

6. Hrvatski klaster konkurentnosti zdravstvene industrije

7. Hrvatski klaster konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće

8. Hrvatski klaster konkurentnosti građevinske industrije

9. Hrvatski klaster konkurentnosti ICT industrije

10. Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije

11. Hrvatski klaster konkurentnosti sektora elektro-energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija

12. Hrvatski klaster konkurentnosti pomorske industrije

13. Hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine

Zaključci istraživanja. Ciljani uzorak ispitanika prema bazi AIK-a sastojao se od 621 člana skupštine, a nakon što su isključeni upitnici s nepotpunim odgovorima i duplikatima, došlo se do konačnog uzorka od 250 anketa iskoristivih za daljnju analizu, na temelju čijih se rezultata došlo do sljedećih zaključaka:

I. Većina članova HKK smatra da HKK:

1. ... nisu ostvarili svoje ciljeve 

2. ... nisu ostvarili svoju misiju da pridonesu povećanju konkurentnosti i rastu sektora kojeg predstavljaju. 

3. ... nisu pridonijeli jačanju suradnje s međunarodnim poduzećima, razvoju nove tehnologije i privlačenju FDI

4. ... nisu stvorili uvjete da budu održivi.

II. Postoje razlike u percepciji s obzirom na uspješnost s obzirom na HKK prema vrsti sektora: postoje HKK gdje je klima pozitivnija (HKK personalizirane medicine, drvoprerađivačkog sektora, automobilskog sektora) i HKK gdje je negativnija klima (HKK tekstila, kemije, ICT industrije).

III. Veći dio ispitanika se slaže da su HKK jasno formulirali viziju i aktivnosti koje planiraju provesti, no smatraju da ciljevi nisu kvantificirani te da je problem u provedbi.

IV. Gotovo 80 posto članova smatra da HKK nema dovoljan budžet za provedbu značajnijih projekata.

V. Negativna je percepcija članova i povjerenje prema politici države kao i stupanj povjerenja među poduzećima.

Usporedba sa svjetskim iskustvima. Svjetske ankete pokazuju da je svaka klaster inicijativa (KI) jedinstvena te ne postoji univerzalan pristup u razvoju KI, a inicijative se podjednako pojavljuju i iz javnog i iz privatnog sektora. Istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da članovi negativno ocjenjuju učinke svojih KI u usporedbi s rezultatima svjetskih anketa. Svjetske KI financiraju se iz više izvora (članarine, regionalno i državno financiranje, prodaja usluga, a u Hrvatskoj članovi nemaju obvezu plaćanja članarine te se HKK oslanjaju na državu. Svjetske KI uglavnom imaju jasnu formuliranu viziju i kvantificirane ciljeve, a u Hrvatskoj ne postoji jasan konsenzus oko aktivnosti koje bi HKK trebali raditi, niti su ciljevi dovoljno precizno formulirani i kvantificirani. Svjetske ankete također pokazuju da glavnina KI ima tri ili manje zaposlenika te dovoljan budžet za značajne projekte, dok u Hrvatskoj HKK nema zaposlenika, već im administrativnu podršku osigurava AIK. Također, nemaju dovoljan budžet za provedbu značajnih projekata. 

Preporuke na temelju istraživanja. Glavne preporuke formulirane na temelju rezultata provedenog istraživanja odnose se na sljedeća područja:

1. Potrebno je smanjiti broj klastera te nema potrebe da postoje istovremeno poslovni klasteri i klasteri konkurentnosti

2. Klasteri bi se trebali manje oslanjati na državu

3. Potrebno je osigurati sinergiju različitih izvora financiranja

4. Važno je profesionalizirati rad klastera

5. Ciljevi klastera bi se trebali više usmjeriti razvojno i kvantificirati 

6. Rezultati rada klastera bi se trebali redovito evaluirati 

7. Trebalo bi više ulagati u obuku kadrova i menadžera.

2. Istraživanje - Glavni rezultati istraživanja o radu Hrvatskog drvnog klastera

Istraživanje utjecaja klasterskog umrežavanja na poslovne rezultate u drvnoj industriji. Paralelno s ovim istraživanjem, provelo se i istraživanje utjecaja klasterskog umrežavanja na poslovne rezultate u drvnoj industriji, i to na temelju rada Hrvatskog drvnog klastera (HDK). 

O HDK. HDK je poslovni klaster odnosno neprofitna javna udruga osnovana po načelu bottom-up (pristup odozdo), što znači da je osnovana na inicijativu tvrtki.

Ciljevi istraživanja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati percepciju i stavove članica HDK, vezano uz ciljeve i aktivnosti klastera te dati preporuke za nositelje javnih politika na temelju rezultata istraživanja. 

Glavni zaključci i preporuke:

1. Suradnja unutar klastera je zadovoljavajuća: Klaster rado prihvaća nove članove i umrežava ih unutar klastera s drugim članovima, dobra povezanost s većim brojem poduzeća, različitih veličina, starosti i mogućnosti unutar industrije; mogućnost uspostavljanja veza s akterima izvan klastera;

2. Suradnja s akterima izvan klastera: Najsnažnija suradnja je s dobavljačima opreme i komponenata, a najslabija suradnja s javnim vlastima, financijskim institucijama i konkurentima.

3. Resursi klastera: Ispitanici općenito smatraju kako resursi Klastera ne predstavljaju značajan izvor konkurentske prednosti poduzeća. Relativno značajniji izvor konkurentnosti su: izlaganja na sajmovima i izložbe, pristup istraživačkim institucijama (sveučilišta i istraživački instituti), pristup profesionalnim institucijama koje su direktno povezane s temeljnom djelatnošću poduzeća (npr. razna udruženja, asocijacije) te raspoloživost stručnih kadrova u regiji (vašoj i okolnim županijama). www.HKK.hr

 

Materijali