Ulaz za korisnike

U osam mjeseci Istranima odobreno više od milijardu kuna kredita

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

PULA - Proteklih su dana poslovne banke objavile podatke o vrtoglavom rastu kreditnih plasmana građanima u osam mjeseci ove godine. Dvije najveće domaće banke, inače u vlasništvu talijanskih banaka, Zagrebačka i Privredna, pritom su zabilježile stopostotno povećanje kreditiranja, i to unatoč ograničenjima kreditne ekspanzije koja je uvela Hrvatska narodna banka.

Zagrebačka je banka u tom razdoblju odobrila 1,6 milijardi kuna stambenih kredita. Ta je banka inače do konca srpnja odobrila 120 tisuća kredita građanima u ukupnom iznosu od 4,12 milijarde kuna, u što nisu uračunata prekoračenja po tekućim računima. PBZ je u osam mjeseci odobrio ukupno 4,2 milijarde kuna kredita građanima, 94 posto više, a ukupan porast stambenih kredita je čak 126 posto!

U Istri najviše novca »posudio« PBZ Kako se taj porast kreditiranja u Hrvatskoj odrazio u Istri, upitali smo osam vodećih hrvatskih banaka i jedinu domicilnu, Istarsku kreditnu banku Umag. Prema dobivenim podacima, Raiffeisenbank Austria je do konca kolovoza u Istri odobrila najviše kredita, 4.680, PBZ je dao u zajam građanima najviše novca, 284,2 milijuna kuna, a ta je banka odobrila i najviše stambenih kredita, 122,2 milijuna kuna. Nova banka (koja se od 1. rujna zove OTP banka) bilježi najveći porast kreditiranja građana – 309 posto! Odobrila je ukupno 1.400 kredita ukupne vrijednosti 43 milijuna kuna, od toga je za stambene namjene potrošeno 14 milijuna kuna. Zaključak je to koji proizlazi iz analize kreditiranja, pogotovo stambenog, u Istarskoj županiji u osam mjeseci ove godine u usporedbi s podacima iz istog razdoblja prošle godine. Dakle, RBA je u osam mjeseci 2005. odobrio 183,7 milijuna kuna kredita, što je povećanje za 24 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od toga na stambene otpada 61,4 milijuna kuna. Kredite Erste & Steiermärkische banke odabralo je manje Istrana, ali su uzeli veće iznose. Ta je banka »raspodijelila« 272 milijuna kuna u 3.500 kredita. No to su podaci u sedam mjeseci. Banka je izračunala da su u osam mjeseci odobrili 106 milijuna stambenih kredita.

Zagrebačka banka je odobrila 176,16 milijuna kuna (86,65 milijuna kuna stambenih) kredita, a Istarska kreditna banka Umag 35 milijuna kuna i 14 milijuna kuna stambenih kredita. Potonja banka bilježi porast stambenih za 24 posto, a ukupni krediti ostali su na razini osam mjeseci 2004. Sedam navedenih banaka odobrilo je 404,25 milijuna kuna stambenih i 994,06 milijuna kuna kredita građanima. Hypo Alpe-Adria-Bank dostavila nam je zbirne podatke za Istru i Kvarner. Budući da je ta banka odobrila 261,8 milijuna kuna kredita i 194,4 milijuna kuna stambenih kredita u toj regiji, može se pretpostaviti da najmanje polovica tog iznosa otpada na Istru, a ostalo na Rijeku i kvarnerske otoke. Stoga se može zaključiti da je Istranima u 2005. osam banaka odobrilo više od 1,1 milijardu kuna kredita, a polovicu toga čine stambeni krediti.

Krediti bez jamaca pokrenuli lavinu zaduženja HAAB je pritom zabilježio porast kreditnog portfelja u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 37 posto, ESB za 51,3 posto, Volksbank 60 posto, a HVB Splitska banka za 68 posto. Taj fantastičan rast dogodio se u godini kada je HNB još jednom pooštrio raznim mjerama kreditnu ekspanziju poslovnih banaka. Odakle taj veliki rast unatoč mjerama HNB-a? Banke komentiraju da je razlog povećanja poboljšanje kreditnih uvjeta – od nižih kamata, smanjenja ili čak ukidanja naknada zbog akcija pa do smanjenja garancija; pogotovo ističu »ukidanje« jamaca, potom izbora različitih kombinacija instrumenata osiguranja kredita, do mogućnosti zaloga nekretnine u omjeru 1:1 prema traženom iznosu kredita. Banke su i ublažile kriterije za izračun kreditne sposobnosti korisnika, produžile rok otplate kredita...

U OTP-u smatraju da su veće pogodnosti u ponudi stambenih kredita utjecale na ekspanziju stambenog kreditiranja, potom, uvođenje atraktivnih ponuda kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima uz povoljnije kamatne stope. Uz to, do 31. prosinca 2005. u OTP banci za sve stambene kredite iznad 15 tisuća eura ne naplaćuje se trošak obrade kredita. U HAAB-u vele da je potražnja za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj već nekoliko godina kontinuirano vrlo velika i nije izgledno da će taj trend uskoro zabilježiti zaokret. Paralelno s takvim trendom išlo je otvaranje bankarskog sektora prema građanstvu, što za posljedicu ima sve jaču konkurenciju banaka i njihovih proizvoda, što pak rezultira sve povoljnijim uvjetima kreditiranja građanstva. Ta dva faktora glavni su generatori rasta stambenog kreditiranja. Iz Zagrebačke banke zaključuju da je u posljednjih nekoliko godina ponuda stambenih kredita postala šira i pristupačnija.

Najtraženiji stambeni krediti u Istri U istarskim poslovnicama i podružnicama bivše Nove banke najtraženiji je stambeni kredit bio onaj za mlade s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Prosječna vrijednost takvog kredita je 20 tisuća eura, godišnja kamata 4,89 posto, a rok otplate 16 godina. Najčešći instrument osiguranja je hipoteka u odnosu 1:1 i polica životnog osiguranja. Napominju da su vrlo traženi stambeni krediti do 15 tisuća eura bez jamaca i bez hipoteke, odnosno bez police životnog osiguranja kao instrumenta osiguranja. U ESB-u se 62 posto odobrenih kredita odnosi na kupnju, a 38 posto na adaptaciju i izgradnju stambenog prostora. Prosječan iznos odobrenog stambenog kredita za kupnju u Istri iznosi 376 tisuća kuna, dok je prosječan iznos odobrenog stambenog kredita za adaptaciju 121 tisuća kuna. Među najtraženije kredite spadaju stambeni krediti bez jamaca.

Iz RBA-a odgovaraju da se klijenti s istarskog područja ove godine najčešće odlučuju za model stambenih kredita u švicarskim francima, prosječne vrijednosti kredita 35 tisuća eura, bez jamaca, uz omjer hipoteke i kredita 1:1 te kamatnu stopu 4,95 posto godišnje, promjenjivu. »Iako je takav kredit moguće uzeti na rok do 25 godina, klijenti se najčešće odlučuju na rokove otplate do 20 godina«, zaključuju u RBA-u. Trenutno najtraženiji stambeni kredit u HAAB-u je stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima iz akcije »Adresa najniže kamate« s kamatnom stopom od 3,99 posto, koja je zato i produžena do kraja godine.

IKB ne preporučuje kredite u »švicarcima« i dolarima, iako ih nudi U IKB-u je najtraženiji stambeni kredit s valutnom klauzulom u eurima. Najtraženija kamata je 5,9 i 6,23 posto, dok je prosječna vrijednost kredita oko 20 tisuća eura, a rok otplate 25 godina. Najčešći instrument osiguranja je zalog nekretnine. Nude kredite i uz valutnu klauzulu u američkim dolarima i švicarskim francima. - Iako nudimo i tu mogućnost, ne preporučujemo je jer dugoročno možemo dovesti klijenta da uz nižu kamatu mora u kunama više izdvajati mjesečno za otplatu kredita zbog međuvalutne razlike koja će se pojaviti, a na koju građani neće biti pripremljeni, vele iz IKB-a te zaključuju da su u pripremi još povoljniji uvjeti dobivanja kredita za građane, posebno stambenih. Na nivou svih podružnica Zagrebačka banka bilježi najveći interes za kredite za mlade do 40 godina. Prosječna vrijednost odobrenih kredita je 380 tisuća kuna, a rok otplate 23 godine. Uz jamce i hipoteke, koji su još uvijek najčešći instrument osiguranja stambenih kredita, bilježimo sve veći interes i za druge kombinacije osiguranja, kao što su depozit, ulog u novčane i investicijske fondove te polica osiguranja života vinkulirana u korist banke.

U HVB Splitskoj banci najtraženiji kredit je bio stambeni kredit u švicarskim francima. Prosječna vrijednost stambenih kredita odobrenih u 2005. godini iznosi oko 50 tisuća eura. U istarskoj podružnici Volksbanke najtraženiji je stambeni kredit bez jamaca uz policu mješovitog životnog osiguranja te atraktivnu kamatnu stopu već od 4,4 posto (vezano uz valutnu klauzulu u francima) te uz omjer vrijednosti nekretnine koja se daje u zalog i hipoteke od 1:1 za nove stambene objekte. Dodaju da je u Istri izražena potražnja za kupnjom i adaptacijom starih istarskih kuća, uz more i u unutrašnjosti. »Budući da je ulaganje u kupnju ili adaptaciju u Istri usko povezano s ulaganjem u turizam, na taj se način indirektno generira i gospodarski razvoj čitave regije«, zaključuju u Volksbanci. Piše Paulo GREGOROVIĆ Snimio Danilo MEMEDOVIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr

Materijali