Ulaz za korisnike

U planu terminal od 700 milijuna dolara

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

OMIŠALJ - U svijetu je gradnja terminala za dopremu tekućeg prirodnog plina (LNG) u velikom širenju. Naime, planira se ili je već započela gradnja više desetaka takvih terminala, pa ne čudi da se njegova gradnja planira i u Hrvatskoj, ističu stručnjaci.

Brodovima se prevozi četvrtina ukupnih količina prirodnog plina, a čelnici Međunarodne plinske unije očekuju povećanje za 30 do 35 posto sljedećih godina, kaže Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) i profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Za to, prema njegovim riječima, postoji nekoliko argumenata. Na udaljenosti veće od 3000 kilometara isplativiji je prijenos plina brodovima nego plinovodima. Takvi terminali uklanjaju ovisnost o zemljama kroz koje prolaze plinovodi i poteškoće koje mogu nastati zbog političkih ili ekonomskih razloga, poput nedavnog rusko-ukrajinskog spora. Može se i birati od koga kupiti plin, čime se smanjuje ovisnost o samo jednom dobavljaču, kaže Šunić. U svijetu već postoji 50 takvih terminala, od čega 13 u Europi, a planira se gradnja više desetaka novih i proširenje postojećih u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Portugalu i drugim zemljama, kažu u Ina-Naftaplinu.

Ako se koriste suvremene tehnologije i poštuju propisi rizik od takvih terminala je minimalan. Takav rizik postoji i kod vožnje automobila pa nitko ne odustaje od takvog prijevoza, ilustrira Šunić. Stručnjaci drže da je Omišalj na Krku najbolja lokacija za gradnju takvog terminala jer je more dovoljno duboko za velike specijalizirane brodove. Osim toga, u tom bi slučaju trebalo znatno manje ulagati u plinovode kako bi plin stigao do potrošača u Hrvatskoj i okolnim zemljama nego kad bi se terminal gradio južnije. Ta lokacija je i u Prostornom planu Hrvatske predviđena za gradnju takvog terminala, a predviđena je i gradnja plinovoda po postojećim energetskim koridorima. Da takvi terminali ne štete turizmu ukazuje i primjer Italije gdje ga namjeravaju graditi nedaleko Venecije, navodi predsjednik HSUP-a.

Terminal bi se gradio po najsuvremenijim standardima, a ne stoje ni usporedbe s projektom Družba Adria jer Jadranu ne bi prijetila opasnost od nafte i balastnih voda, kažu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Predviđeno je da investitor bude tvrtka Adria LNG čiji su suvlasnici francuski Total, austrijski OMV, češki Transgas (kupio ga je njemački RWE), slovenski Geoplin i Ina. Za sudjelovanje je zainteresiran i njemački EON koji će vjerojatno preuzeti dio vlasništva drugih kompanija. Gradnja terminala stajat će oko 700 milijuna dolara, a kad se dodaju plinovodi i brodovi ukupno će ulaganje iznositi oko milijardu dolara. Predviđeno je da u prvoj fazi od 2010. kapacitet bude pet milijardi prostornih metara plina godišnje. Dio plina trošio bi se u Hrvatskoj, a ostatak u okolnim zemljama. Kasnije bi se, ovisno o potrebama i uvjetima proširenja, mogao povećati do 14 milijardi prostornih metara godišnje. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

Materijali