Ulaz za korisnike

U šest godina kunska štednja povećana 700 %

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Dok su prije nekoliko godina riječi štednja i devize bile gotovo sinonimi, danas je stanje bitno drukčije. Štednja u kunama u zadnjih je godinu dana rasla po stopi od 54 posto, dok je devizna za njom kaskala sa 16 posto rasta

Naši susjedi Slovenci 1. siječnja 2007. zamijenit će tolar eurom, a zamjena domaće valute zajedničkom europskom neminovno čeka i Hrvatsku na njezinu putu u Europsku uniju. No, kako je Hrvatska sve bliža uvođenju eura, tako sve više jača štednja u kunama. Pomalo paradoksalno, ali činjenice to rječito pokazuju. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ovogodišnji lipanj donio je u odnosu na isti mjesec prošle godine rast štednje u kunama za 54 posto, na 38,443 milijarde kuna, dok je štednja u devizama porasla tek 16 posto na godišnjoj razini, na 81,019 milijardi kuna. Prije gotovo deset godina, na kraju 1996. ukupni kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka iznosili su 3,386 milijardi kuna, godinu kasnije porasli su na 5,598 milijardi, 1998. godine na 5,683 milijardi, 1999. godine su malo pali, na 5,397 milijardi, a potom iz godine u godinu nastavili sve jači rast, što je vidljivo i iz priložene tablice. Na kraju lipnja u odnosu na kraj 1999. kunski depoziti porasli su više od sedam puta! Devizni depoziti su na razini oko pet milijardi kuna bili 1993. godine kad je HNB zabilježio da su iznosili 5,412 milijardi kuna. Godinu poslije građani i poduzeća imali su kod banaka u devizama 8,783 milijardi kuna, 1995. godine 14,099 milijardi kuna, sljedeće godine 21,817 milijardi kuna, 1997. godine 31,278 milijardi kuna, 1998. godine 37,970 milijardi kuna. Ti podaci svjedoče i o tome koliko su Hrvati imali povjerenja u njemačku marku, s kojom su se teško rastajali kad je počela era eura. Domaća valuta nikad se nije, kad je o povjerenju riječ, nije mogla mjeriti s markom. Ali, prvog siječnja 2002. godine euro je postao punovrijedni novac u optjecaju i moralo se navikavati na njega. Međutim, s vremenom su tečajni problemi eura pridonijeli dobrim dijelom i bijegu štediša prema kuni, i to nešto više poduzeća negoli stanovništva. piše Ljubica VUKO Izvor: www.SlobodnaDalmacija.hr

Materijali