Ulaz za korisnike

U znaku gesla – brže, više, hrabrije

|
GRAĐEVINE ZA OLIMPIJSKE IGRE U LONDONU
 
GRAĐEVINE ZA OLIMPIJSKE IGRE U LONDONU
GRAĐEVINE ZA OLIMPIJSKE IGRE U LONDONU

Olimpijski park u istočnom Londonu jedan je od najvećih projekata u povijesti toga grada, a nove će građevine nakon športskih nadmetanja dobiti stambene i komercijalne namjene

Olimpijske se igre održavaju svake četvrte godine, a XXX. ljetne olimpijske igre modernog doba održat će se u Londonu od 27. srpnja do 12. kolovoza 2012. pod slavnim geslom: citius, altius, fortius (brže, više, hrabrije). Ustvari to i nisu tridesete Olimpijske igre (od prvih u Ateni 1896.) nego 27. po redu zato što igre u Berlinu 1916., Helsinkiju 1940. i Londonu 1944. (VI., XII. i XIII. po redu) nisu održane zbog Prvoga i Drugoga svjetskog rata. London je kao grad domaćin Olimpijskih igara izabran 6. srpnja 2005. na 117. sjednici Međunarodnoga olimpijskog odbora – MOO-a (engl.: IOC – International Olympic Commitee, franc.: CIO Comité International Olympique) u Singapuru, nakon što je u četiri kruga glasovanja nadvladao preostale kandidate – Moskvu, New York, Madrid i Pariz. Trenutačno MOO okuplja 205 zemalja članica, a na Olimpijskim igrama 2012. prema dosad ispunjenim normama nastupit će 147 zemalja u 26 športova i 39 disciplina. Procjenjuje se da će se na Olimpijskim igrama u Londonu održati ukupno 302 takmičenja (kada se uračunaju kvalifikacije i završni susreti) te da će ukupno sudjelovati 10.500 športaša.
London će dakle, kao prvi grad u suvremenoj olimpijskoj povijesti, treći put (nakon igara 1908. i 1948. godine) biti domaćin najvećega svjetskoga športskog događaja. Pobjeda u glasovanju bila je tim slađa jer je u završnom krugu glasovanja London za samo četiri glasa nadvisio kandidaturu Pariza (54:50), posebno kada se zna za tradicionalno rivalstvo ta dva velika europska grada, ali i rivalstvo Francuza i Engleza odnosno građana Ujedinjenog Kraljevstva.
London je svaki put dao velik i trajan doprinos olimpijskom pokretu. Tijekom Igara 1908. športaši su prvi put u mimohodu nosili zastavu svojih zemalja, a popratni su sadržaji na Igrama 1948. poslije prerasli u paraolimpijski pokret. Stoga gradu Londonu, prema procjeni organizatora, nije potrebna dodatna potvrda, pa su odlučili igre djelomično održavati na starim sportskim borilištima, a građevine novoga Olimpijskoga parka izgraditi u četvrti Stratford i tako preporoditi taj istočni dio Londona. Na mjestu gdje se planirao izgraditi Olimpijski park najprije je trebalo sanirati tlo na kojem su nekad radile tvornice za preradu nafte te proizvodnju tekstila, lakova i sapuna. Očišćena zemlja, točnije 800.000 tona materijala, iz koje su odstranjene sve štetne kemikalije, vraćena je na područje Lower Lea Valleya i tada je gradnja mogla započeti. Obnova će tom dijelu Londona prema urbanističkim i poslovnim planovima donijeti približno 30.000 novih stanova i gotovo 50.000 radnih mjesta.

Obnova istočnog Londona s Olimpijskim parkom donijet će gotovo 30.000 stanova i 50.000 radnih mjesta

Ostvarivanje olimpijskih planova pratili su i trgovački sadržaji pa je u rujnu 2011. otvoren Westfield Stratford, najveće europsko trgovačko središte. Optimizam organizatora nije splasnuo ni pod teretom recesije jer su veliki investicijski pothvati prava prigoda za razvoj gospodarstva. No ipak se nastojalo obuzdati troškove proračuna. Predsjednik Organizacijskog odbora Sebastian Coe, inače proslavljeni britanski atletičar (osvajač zlatnih i srebrenih olimpijskih medalja u trkama na srednjim prugama na Olimpijskim igrama 1980. i 1984.), nekoliko se mjeseci prije početka Igara bori da troškove zadrži u planiranim okvirima od 9,2 milijardi funti. Uostalom broj se ljudi koji će se brinuti o sigurnosti športaša, dužnosnika i gledatelja popeo, primjerice, s planiranih 10.000 na 23.000 jer su Olimpijske igre, nažalost, među najizazovnijim terorističkim metama.

Veliki su investicijski pothvati prigoda za razvoj gospodarstva

Obnovljena stara borilišta

Velike su športske manifestacije, a Olimpijske igre posebno, ujedno i veliki graditeljski izazov. Naime, pripreme su za XXX. olimpijske igre modernoga doba odavno započele, a od njih se mnogo očekuje – i u športskom i u graditeljskom smislu. Neka su od ključnih borilišta već pod krovom, a to se ponajprije odnosi na vodeni centar koji je projektirala svjetski proslavljena arhitektica britansko-iračkoga podrijetla Zaha Hadid i velodrom (športska građevina namijenjena biciklističkim utrkama) koji je projektirao jednako slavni britanski projektni biro Hopkins Architects.
Mnogi su detalji vezani uz svečano otvaranje i ostale događaje odavno poznati, ali se malo zna da će se, osim na nekoliko ključnih novih športskih građevina i sela za športaše, mnoga natjecanja održati na postojećim londonskim lokacijama, a neka će se za tu prigodu i posebno prilagoditi. Tako će se uspješno iskoristiti i poznati športski kapaciteti Londona, poput teniskog kompleksa Wimbledon i stadiona Wembley.

Neka će se natjecanja održavati na pomalo neočekivanim mjestima. Primjerice, biciklističke će se utrke održavati jugozapadno od Londona, oko palače Hampton Court s čuvenim vrtnim labirintom The Maze koju nazivaju engleskim Versaillesom. Trijatloncima će športsko borilište biti u Hyde Parku, a plivačku će dionicu odraditi na jezeru Serpentine. Inače to je jezero vodom nekoć napajala rijeka Westbourn, a danas postoji samo zahvaljujući pumpanju vode iz Temze.
Dvorana Earl's Court u zapadnom Londonu najstarija je građevina u kojoj će se održati neka od športskih olimpijskih nadmetanja. Izgrađena je 1937., obnovljena 1991., a na Olimpijskim igrama 1948. u njoj su se održala boksačka i gimnastička natjecanja. Sada će se u njoj odigrati odbojkaški turnir, a potom joj je sudbina vrlo upitna. Najvjerojatnije će se rušiti, a na tom će se mjestu graditi apartmani i novo konferencijsko središte.

ExCeL (Exhibition Centre London – Izložbeni centar London) golemo je konferencijsko središte uz rijeku Temzu, u Docklandsu nedaleko zračne luke London City. U izložbenim se halama ponekad istodobno održavaju i po nekoliko konferencija i izložbi. Tijekom Olimpijskih igara 2012. u njoj će se održavati brojna takmičenja – u boksu, mačevanju, džudu, stolnom tenisu, teakvandou, dizanju utega i hrvanju. Do ExCeLa se trenutačno može doći samo Docklands lakom željeznicom, a do početka Igara trebala bi proraditi žičara koja će povezati EcCeL s tzv. O2 Arenom u Greenwichu. Tako će ta dvorana, koju još nazivaju i North Greenwich Arena (posebno je zanimljiva po tome što je smještena na nultom meridijanu), biti jedno od središnjih olimpijskih borilišta, a ugostit će natjecanja u umjetničkoj gimnastici i košarci.

Greenwich je najstariji kraljevski park u Londonu koji potječe iz 1443. godine. Tijekom Olimpijskih igara postat će mjestom u koje će navraćati ljubitelji konjičkih športova jer će se u njemu održati sva konjička natjecanja.
Odbojka na pijesku pripada novijim športovima na ljetnim olimpijskim igrama, a mečevi će se održavati u samom središtu Londona – Horse Guards Parade. Na mjestu nekadašnje palače Whitehall (od koje je do danas preživjelo tek ime ulice kao simbol za brojna britanska ministarstva) od sredine se 18. st., nalazi se veliki prostor, okružen zgradama koji je nazvan prema vojnicima koji štite britansku monarhiju, dovoljno velik za igralište odbojke.
The Mall je jedna od najpoznatijih londonskih avenija koja spaja Buckinghamsku palaču s Admiralty Archom na slavnom Trafalgar Square, a u središtu je pozornosti pri svim ceremonijalnim kraljevskim zbivanjima. Projektirana je početkom 20. st. po uzoru na slične avenije Beča i Berlina. Početak i cilj maratonske utrke bit će upravo na The Mallu, a tom će avenijom proći i sudionici biciklističke utrke.
Središnja će se nogometna natjecanja održati na Wembley stadionu, a obližnja Wembley Arena ugostit će natjecanja u badmintonu i ritmičkoj gimnastici.
Inače je Wembley matični stadion engleske nogometne reprezentacije i svojevrsni je nogometni hram koji je izgrađen na mjestu nekadašnjega legendarnog stadiona, previše dotrajalog da bi se popravak i obnova isplatili, iako je bio prirastao srcu navijačima i gradskim posjetiteljima. Otvoren je 2007. i već je bio poprištem brojnih značajnih športskih nadmetanja.
Posebno je prepoznatljiv po 134 m visokom čeličnom luku iznad stadiona koji je s duljinom od 317 m i najduži samostojeći luk na svijetu pa ima i svjetlosnu signalizaciju za niskoleteće letjelice.

Kapacitet mu je 90.000 sjedećih mjesta pa je Wembley drugi najveći europski stadion (iza stadiona Camp Nou u Barceloni), a ujedno i najveći na svijetu po broju natkrivenih mjesta. Ima 40.000 četvornih metara krova, od čega se 13.722 može pomicati je prema istoku, zapadu i jugu. Glavni je razlog gradnje pomičnih krovova bio u izbjegavanju sjena kako bi trava mogla bolje rasti. Stadion su projektirali Foster and Partners i HOK Sport Venue Event, a glavni je projektant Angus Campbell nastojao travnjak u cijelosti izložiti suncu u utakmicama od početka svibnja i do kraja lipnja, između 15 i 17 sati, kada se igraju utakmice FA kupa (Football Association, najstarije nogometno natjecanje na svijetu) i svjetskog prvenstva. No ipak sve nije bilo onako kako je Campbell zamislio, pa je u finalu FA kupa 2007. trava djelomično bila u sjeni početkom prvoga poluvremena, što komentatori nisu propustili spomenuti.

Ono što je Wembley za nogomet, to je Wimbledon za tenis. Tereni u sklopu All England Croquet and Lawn Tennis Cluba (službeni naziv igrališta) kultno su natjecateljsko poprište duge tradicije (od 1877.), a Wimbledon 2012. održat će se tek tri tjedna prije Olimpijskih igara. Potom će se na istim terenima natjecati i sudionici olimpijskog turnira.

Nastanak Olimpijskog parka

Stratford u istočnom Londonu bio je donedavno jedno od najviše uništenih područja britanske prijestolnice. Odluku da se u tom dijelu Londona gradi Olimpijski park na površini od 2,5 km2 potaknula je ekonomska i socijalna situacija, a negdašnje se industrijsko područje s kontaminiranim tlom za tri godine potpuno preobrazilo. Obnova će Stratforda, uz gradnju infrastrukture potrebne za održavanje Olimpijskih igara, Londonu donijeti uređene prometnice i novo suvremeno stambeno naselje. Država će u cjelokupnu infrastrukturu za održavanje Olimpijskih igara uložiti više od deset milijardi eura.
London će tako dobiti brojne nove športske sadržaje: olimpijski stadion, centar vodenih sportova, košarkašku arenu i velodrom, a stručnjaci među najuspjelije svrstavaju već spominjani centar za vodene sportove Zahe Hadid i velodrom Hopkinsonova biroa. Urbanistički je projekt predvidio i velike zelene površine: zasađeno je približno 4000 stabala, više od 100.000 stabljika drugog raslinja i zelenila za travnjake (na površini većoj od deset nogometnih igrališta) prikladnog za gradsko pčelarenje. Nedaleko je od Olimpijskog parka izgrađeno olimpijsko selo. U njemu će tijekom Igara biti smješteno 17.000 športaša i njihovih pratilaca, a potom će se preurediti u stanove u koje će se smjestiti 2800 novih obitelji.
Projekt se Olimpijskoga parka temelji na energetskoj učinkovitosti i primjer je održiva razvoja. Više od 90 posto materijala srušenih zgrada (na čijem su mjestu građeni novi sadržaji) ponovno je uporabljeno za gradnju, a zasađeno drveće i raslinje bit će izvor čistog zraka, novo okupljalište gradskoga životinjskog svijeta i nova oaza za opuštanje i športaša i budućih stanovnika. U sve je građevine, otvorene terene i javni transport omogućen i pristup osobama s posebnim potrebama.
Olimpijski se park temelji na energetskoj učinkovitosti i primjer je održiva razvoja

Trgovačko središte Westfield Stratford City šest je godina nakon dozvole za gradnju i trenutačno je, kao što smo rekli, najveće trgovačko središte u Europi. Zanimljiv je podatak da će ga morati prelaziti 70 posto posjetitelja Olimpijskih igara u želji da dođu do Olimpijskoga parka jer se u središte trgovačkog centra dolazi podzemnom željeznicom, a u njemu je i najveće parkiralište. Osim trgovačkog središta, najveća je privatna investicija u blizini olimpijskog stadiona naselje Strand East koje treba graditi tvrtka Ikea. To je naselje s 1200 kuća ekološki planiranih, s 480.000 m2 poslovnih površina i posebnim hotelom. To je prvi takav projekt poznate švedske tvrtke izvan Skandinavije koju inače mnogi znaju kao proizvođača jeftinoga namještaja.
Olimpijska mjesta novim stadionima i dvoranama uvijek pokušavaju nadmašiti graditeljska dostignuća gradova u kojima su održane prethodne Olimpijske igre. London stoga nema jednostavnu zadaću jer su u Pekingu, gdje su 2008. održane Olimpijske igre, izgrađene mnoge dojmljive građevine, među njima i stadion Ptičje gnijezdo prema projektima arhitekata Jacquesa Herzoga i Pierra de Meurona, koji su, nažalost, poslije premalo bili u uporabi.
Na iskustvu pekinškog stadiona projektanti su londonski odlučili izgraditi tako da će se upotrebljavati i nakon održanih Igara. Stoga je tvrtka Populous tribinu s 80 tisuća sjedišta zamislila tako da se nakon Olimpijskih igara može smanjiti na samo 25.000.
Uz građevine je dvadesetak metara visok metalni ovoj koji štiti 108.500 m2 konstrukcije. Stadion je s tri strane okružen kanalima s vodom, a do njega se dolazi s različitih strana preko pet novoizgrađenih mostova.

Stadion se nalazi južno od Olimpijskog parka, a ta cjelovita, fleksibilna, lagana i u prostor dobro uklopljena građevina zbog svojih značajki zasigurno neće biti neka posebna graditeljska znamenitost jer je to, ukupno gledano, najodrživija građevina aktualnih Olimpijskih igara. Izgrađen je od recikliranoga čelika i čak je 75 posto lakši od sličnih stadiona s čeličnom konstrukcijom. Obilježava ga i niskougljični beton izrađen od industrijskoga otpada koji sadrži 40 posto manje ugljika od običnog betona. Najviši je prsten stadiona izgrađen uporabom suvišnih plinskih cijevi kako bi bio vizualna naznaka budućem smanjivanju, ponovnoj uporabi i oporabi gradiva i kako bi pojačao svoju održivosti. Na novom će se Olimpijskom stadionu održavati natjecanja iz atletike.

Živopisni centar vodenih sportova

Već je mnogo puta i na mnogim mjestima istaknuto da je graditeljski najambiciozniji projekt Olimpijskih igara u Londonu centar vodenih športova Zahe Hadid. To se potvrdilo i nakon što je novi centar dobio krov jer je sinusoidno oblikovana građevina svojim glatkim linijama uistinu prava atrakcija. Motiv je vode jasno istaknut i izravno se nadovezuje na obližnju rijeku. Poput velikog vala iz zemlje se uzdiže 160 m dug krov (širok 90 m) koji prekriva dva bazena – jedan olimpijskih dimenzija i manji od 25 m. Konstrukciju krova od aluminijskog pokrova tešku 3000 tona pridržavaju tri armiranobetonska stupa, a podovi, bazeni i betonski tornjevi za skokove pokriveni su s više od 850.000 keramičkih pločica.

Graditeljski najambiciozniji projekt OI u Londonu je centar vodenih športova Zahe Hadid

Građevina se nalazi na jugoistočnom dijelu olimpijskog parka pokraj glavnog ulaza, na prostoru 11 srušenih industrijskih hala. Krasi ju jedinstven sklad, ljepota i originalnost pa je i već ocijenjena kao pravo remek-djelo. I ta će se građevina nakon završetka Igara prilagoditi novim potrebama, pa će se, primjerice, tribine sa 17.500 sjedišta smanjiti na 2500, a to će omogućiti odstranjivanje dviju klinastih konstrukcija sa svake strane. Potom će, tvrde znalci, građevina biti ljepša jer klinovi kvare njezine glatke linije i priječe pogled na ulaz u olimpijski park.

U centru će se održavati natjecanja iz plivanja, skokova u vodu, sinkroniziranog plivanja i vaterpola. Nad građevinom, koja je pravi ulazni portal u Olimpijski park, nadvija se 40 m širok i 250 m dugi most po kojem će moći hodati i posjetitelji.

Poseban vidikovac i upečatljiv velodrom

U konkurenciji za najzanimljiviju građevinu londonskih Olimpijskih igara je i poseban kružni vidikovac, nazvan ArcelorMittal Orbit. Toranj će sezati do visine od 115 m, a oblikovao ga je kipar Anish Kapoor zajedno s projektantom Cecilom Balmondom. Nekako podsjeća na tzv. „vlak smrti“ ili kakvu sklupčanu dizalicu, a visinom bi trebao pomalo sličiti pariškom Eiffelovom tornju. Gradi se od spleta neprekinutih čeličnih crvenih cijevi, a očekuje se da će dramatičnom mrežastom strukturom ostaviti snažan vizualni dojam na posjetitelje i postati sastavni dio novoga londonskog krajolika. Cijena je 1400 tona željezne konstrukcije gotovo 30 milijuna funti, a smješten je pokraj Olimpijskog stadiona. Na njegove će se promatračnice moći popeti i do 600 posjetitelja na dan.
Međutim, uoči početka gradnje toga neobičnog zdanja, Londonsko vijeće za arhitekturu i graditeljstvo donijelo je odluku kako cijeli projekt treba detaljno revidirati da zadovolji visoke sigurnosne uvjete. U obrazloženju stoji da toj kompleksnoj konstrukciji nedostaje suvisla organiziranost, a da ni detalji u izvedbenom projektu nisu dovoljno razrađeni. Čini se kako je građevinske inspektore zabrinjavala pojava tornja koji pomalo sliči nesigurnoj skeli, no čini se da je Kapoor uspješno svladao sve te otpore.

Na velodromu, još jednoj iznimnoj i već spominjanoj građevini, održavat će se biciklističke utrke, a prostora će biti za šest tisuća gledatelja. To je inače jedna od najelegantnijih novih građevina u prostoru koja ima hiperbolično-paraboličan oblik i konstrukciju od čelika, dok je vanjština obložena drvom.

Vitka i skladna športska građevina, istaknuta prirodnim bojama i materijalima te gotovo minimalistički projektirana, nameće se među glavne konkurente za godišnju britansku Stirling nagradu za arhitekturu.

Olimpijska košarkaška arena jedna je od najvećih privremenih građevina ikada izgrađenih za Olimpijske igre. Zajednički su je projektirali Sinclair Knight Merz, arhitekt australskog podrijetla i engleski projektant Wilkinson Eyre, a može se rastaviti i ponovno sastaviti. Sada se nalazi u Olimpijskom parku, a nakon Igara će se razmontirati i prenijeti na novu lokaciju. Građevina je završena u listopadu 2009., točno 15 mjeseci nakon početka gradnje, u predviđenom roku i s planiranim troškovima.

Golema će dvorana moći primiti 12.000 posjetitelja, visoka je 35 m i dugačka 115 m. Za gradnju je utrošeno 1000 tona čeličnih profila preko kojih je presvučeno 20.000 m2 bijele reciklirane ekološke PVC membrane. Svaki uporabljeni element pridonosi njezinom lakom rasklapanju. Prema novinskim izvještajima čini se da će razmontirana dvorana biti ponuđena sljedećoj zemlji koja će organizirati Olimpijske igre 2016. godine.

Olimpijska košarkaška arena jedna je od najvećih privremenih građevina ikada izgrađenih

Novi most u Olimpijskom parku

Jedna od zaboravljenih londonskih rijeka dobila je novi most, naime most premošćuje rijeku Lea koja prolazi pokraj novoga Olimpijskog parka, a projektirali su ga irski arhitekti iz studija Heneghan Peng Architects. Projekt je zaista poseban jer miješa nepomični dio čelične konstrukcije (koji će tu ostati i nakon Olimpijskih igara 2012.) sa šarenim gumenim dodatkom koji će omogućiti bolju pješačku propusnost tijekom športskih događanja.
To vjerojatno i nije najljepši londonski most, ali je svakako najšareniji jer su mu boje povezane s krugovima Olimpijskih igara. Za izradu nepokretnoga čeličnog dijela mosta (koji poput slova “Z” zapravo povezuje dva postojeća mosta preko rijeke Lea) bilo je potrebno oko 125 tona čelika, a šareni središnji dio koji je proširio cijeli prostor ostat će u uporabi do kraja Paraolimpijskih igara koje će se održati od 29. kolovoza do 9. rujna 2012.

U blizini Olimpijskog parka i drugih olimpijskih borilišta izgrađeno je za potrebe Igara više od 30 novih mostova koji premošćuju rijeke i dokove u istočnom Londonu.

Graditelji tradicionalisti s premalo poslova

I za kraj jedna zanimljivost. Većina se natjecanja Olimpijskih igara 2012. održava u istočnom Londonu, ali će biti športskih događanja i u drugim dijelovima grada. Sve će nove građevine biti izgrađene u različitim graditeljskim stilovima, ali prevladavaju meki i prilagodljivi suvremeni oblici. Upravo su se oko tog problema, prema izvješću Guardiana, vodile dosta oštre rasprave.
Na jednoj su strani tzv. tradicionalisti na čelu s princem Charlesom, na drugoj zagovornici suvremenoga graditeljstva pod vodstvom Paula Fincha, predsjednika državne nadzorne komisije za graditeljstvo koja daje suglasnost za gradnju državnim novcem podržanih građevina. Finch je oduševljen sinusoidnom građevinom Zahe Hadid i stadionom što ga je oblikovao Populous, a princ je podržao tradicionalistički orijentirane graditelje koji su u protestnome pismu napisali da su u golemome „olimpijskom poslu“ premalo sudjelovali i da su žrtve predrasuda prema tradicijskom graditeljstvu. No Jacques Rogge, predsjednik Međunarodnoga olimpijskoga komiteta od 2001., oduševljen je novim londonskim športskim građevinama. Dok je šetao novim olimpijskim stadionom, velodromom i centrom za vodene športove bio je, kaže, zadivljen ljepotom prizora i smatra da su organizatori novih Olimpijskih igara odlično obavili svoju zadaću.
Olimpijske igre 2012. u Londonu ostat će ipak zapamćene kao pomalo recesijske i prve koje su vodile računa o budućoj uporabi novoizgrađenih građevina. Naime za mnoge su građevine, ali i za tzv. olimpijsko selo, unaprijed planirane buduće namjene, pa će se mnoge smanjivati ili preuređivati, a neke i preseliti na neko drugo mjesto. To je svakako naputak i za buduće organizatore golemih športskih takmičenja i vjerojatno kraj grandioznih graditeljskih nadmetanja kakvih smo bili svjedoci kod mnogih organizatora negdašnjih olimpijskih igara.
Kod XXX. olimpijskih igara valja svakako istaknuti činjenicu da je zahvaljujući njima saniran i obnovljen jedan zapušteni dio Londona koji je ostao potpuno neupotrebljiv nakon prestanka rada golemih i starih industrijskih pogona.

Tanja Vrančić
Izvor: www.velikabritanija.net
www.london2012.com

Materijali

  • Nogometni stadion Wembley

    Nogometni stadion Wembley

  • Dvorana Earl's Court

    Dvorana Earl's Court

  • O2 Arena u Greenwichu

    O2 Arena u Greenwichu

  •  Osvijetljeni luk mosta

    Osvijetljeni luk mosta

  • Stadion Wembley dovršen 2007. godine

    Stadion Wembley dovršen 2007. godine

  •  Pogled na terene u Wimbledonu

    Pogled na terene u Wimbledonu

  • Prilaz jednim od mostova novom stadionu

    Prilaz jednim od mostova novom stadionu

  • Novi olimpijski stadion

    Novi olimpijski stadion

  • Novi olimpijski stadion

    Novi olimpijski stadion

  • Unutrašnjost plivališta

    Unutrašnjost plivališta

  •  Pogled na gradilište velodroma

    Pogled na gradilište velodroma

  • Detalj pročelja novog velodroma

    Detalj pročelja novog velodroma

  • Košarkaška dvorana

    Košarkaška dvorana

  • Novi šareni most u Olimpijskom parku

    Novi šareni most u Olimpijskom parku

  • Novi vidikovac u Olimpijskome parku

    Novi vidikovac u Olimpijskome parku