Ulaz za korisnike

Ubrzan gospodarski rast

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - Najveći doprinos ukupnom rastu BDP-a dala je osobna potrošnja Pokrivenost robnog uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 47,5 posto

Makroekonomska kretanja u prošloj godini obilježili su ubrzavanje gospodarskog rasta, rastuća, ali još uvijek niska stopa inflacije, znatno usporen nastavak rasta inozemnog duga i povećanje deficita na tekućem računu platne bilance. Sažetak je to godišnjeg izvješća Hrvatske narodne banke za 2005. godinu. Realni rast bruto domaćeg proizvoda ubrzan je s 3,8 posto u 2004. godini na 4,3 posto u 2005. To je još uvijek nešto niže od svjetskog gospodarskog rasta BDP-a koji je iznosio 4,8 posto. Najveći doprinos ukupnom rastu BDP-a u prošloj godini dala je osobna potrošnja, koja je bila ipak nešto niža nego godinu ranije. Sporiji rast potrošnje objašnjavaju sporijim rastom plaća, koje su u 2005. porasle za samo 1,7 posto, što je za skoro četiri posto niže nego u 2004. godini. S druge strane, potrošački su krediti rasli znatno snažnije nego u prethodnoj godini. Rastu BDP-a pridonio je i snažni porast privatnih investicija. Na rast privatnih rashoda ukazuju kako brzi rast kredita banaka tvrtkama (14,3 posto) tako i rast stambenih kredita (22,8 posto). Rast izvoza robe i usluga u 2005. godini se usporio, dok se rast uvoza robe i usluga nastavio po jednakoj stopi kao i u prethodnoj godini. Samo je u prvom tromjesečju rast izvoza bio veći od uvoza dok je ostatak godine izvoz rastao brže od uvoza. Pokrivenost robnog uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 47,5 posto što je manje nego u 2004. S druge strane prihodi od turizma su bili veći. Najviše noćenja ostvarili su strani turisti iz Njemačke (23,9 posto), Italije (12,4 posto) i Slovenije (11,1 posto). Iako su oni i dalje dominantna skupina gostiju, njihov broj je pao u odnosu na godinu prije. Struktura gostiju se, naime, mijenja , tako da sve više turista dolazi iz Francuske, Velike Britanije i skandinavskih zemalja.

Registrirana nezaposlenost u 2005. godini bila je niža nego godinu prije te je na kraju prosinca bilo registrirano 308.000 nezaposlenih, što je 3,1 posto manje nego na kraju 2004. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna zaposlenost u 2005. porasla je za 0,8 posto ili 11.000 zaposlenih. Kad je riječ o inflaciji, ona je u prošloj godini porasla i to s 2,1 posto u 2004. na 3,3 posto u 2005. godini. Glavni pokretač inflacije bio je porast cijena nafte na svjetskim tržištima, što je podiglo uvozne cijene, te deprecijacija kune prema američkom dolaru. Uz to, rast cijena proizašao je i iz domaćeg tržišta, prije svega iz cijena poljoprivrednih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, odjeće i obuće te porasta električne struje, zdravstvenih usluga i zaštićene najamnine. Zadržavanju inflacije pomogao je nizak rast plaća, aprecijacija kune prema euru, usporavanje rasta osobne potrošnje, rast proizvodnosti rada i nastavak snažne konkurencije u sektoru maloprodaje i bankarstvu. Preusmjeravanje zaduživanja države s inozemnog na domaće tržište rezultiralo je smanjenjem udjela inozemnog duga države s 33,3 posto u 2003. na 27,6 posto u 2005. godini. Tijekom 2005. inozemni dug Hrvatske porastao je s 22,8 milijardi eura na 25,5 milijardi eura, ili za 12,1 posto. S druge strane inozemna strana ulaganja porasla su za 300 milijuna eura. Relja Dušek Izvor: www.Vjesnik.hr

Materijali