Ulaz za korisnike

Ugoda - Kvaliteta sobnog zraka

|
Ugoda - Kvaliteta sobnog zraka
 
Ugoda - Kvaliteta sobnog zraka
Prethodna napomena - Zdravlje i ugoda ljudi određeni su sljedećim prostornim parametrima:

• Kvaliteta sobnog zraka/obnavljanje zraka

• Operativna sobna temperatura zraka

• Brzina zraka

• Osvjetljenje(prirodno i umjetno)

• Građevinska akustika/emisija buke

• Estetika i

• Materijali i boje

Parametri koji se odnose direktno na sobnu klimu pobliže su objašnjeni su u nastavku .

Utjecajni faktori

Čovjek se osjeća ugodno kada se tjelesna temperatura kreće između 33°C i 37°C. Osnova za ispunjenje tog baznog uvjeta jeste da svi relevantni faktori takozvane termičke ugode leže u povoljnom području. Osim starosne dobi, roda, zdravstvenog stanja, konstitucije, općeg stanja, odjeće, trajanja boravka u prostoriji te okolnih faktora, termička ugoda igra dominantnu ulogu za zdravlje u zagrijanoj prostoriji.

„Termička ugoda je definirana kao osjećaj izražen zadovoljstvom s okolnom klimom.Nezadovoljstvo je obično izazvano neugodom tijela zbog djelovanja topline ili hladnoće.Termičku neugodu međutim može izazvati i neželjeno hlađenje(ili zagrijavanje) određenog dijela tijela, primjerice zbog propuha. Lokalna neugoda može biti izazvana nenormalnom vertikalnom temperaturnom razlikom između glave i gležnjeva, zbog prehladnog ili pretoplog poda ili zbog prevelike asimetrije temperature zračenja. Neugodu također može izazvati preveliki dotok toplinske energije ili preteška odjeća.“(DIN EN ISO 7730)

Mjerodavni i mjerljivi utjecajni faktori na termičku ugodu su još i visina te prostorna raspodjela parametara sobne temperature, zatim temperature sobnog zraka i temperatura okolnih površina, kretanje zraka(brzina zraka) u blizini tijela kao i vlažnost sobnog zraka.

Pridržavanje dole navedenih preporučenih granica pojedinačnih područja za prethodno navedene parametre sobne klime mora se osigurati za takozvano područje boravka. Ono počinje u standardnom slučaju u 0,5 m odnosno 10 m(vanjski zid odnosno prozor) udaljenost od vanjske granice prostorije te se proteže od 0,1 m do 1,8 m preko poda(DIN EN 12792).

Parametri koji se odnose direktno na sobnu klimu pobliže su objašnjeni su u nastavku .

Utjecajni faktori

Čovjek se osjeća ugodno kada se tjelesna temperatura kreće između 33°C i 37°C. Osnova za ispunjenje tog baznog uvjeta jeste da svi relevantni faktori takozvane termičke ugode leže u povoljnom području. Osim starosne dobi, roda, zdravstvenog stanja, konstitucije, općeg stanja, odjeće, trajanja boravka u prostoriji te okolnih faktora, termička ugoda igra dominantnu ulogu za zdravlje u zagrijanoj prostoriji.

„Termička ugoda je definirana kao osjećaj izražen zadovoljstvom s okolnom klimom.Nezadovoljstvo je obično izazvano neugodom tijela zbog djelovanja topline ili hladnoće.Termičku neugodu međutim može izazvati i neželjeno hlađenje(ili zagrijavanje) određenog dijela tijela, primjerice zbog propuha. Lokalna neugoda može biti izazvana nenormalnom vertikalnom temperaturnom razlikom između glave i gležnjeva, zbog prehladnog ili pretoplog poda ili zbog prevelike asimetrije temperature zračenja. Neugodu također može izazvati preveliki dotok toplinske energije ili preteška odjeća.“(DIN EN ISO 7730)

Mjerodavni i mjerljivi utjecajni faktori na termičku ugodu su još i visina te prostorna raspodjela parametara sobne temperature, zatim temperature sobnog zraka i temperatura okolnih površina, kretanje zraka(brzina zraka) u blizini tijela kao i vlažnost sobnog zraka.

Pridržavanje dole navedenih preporučenih granica pojedinačnih područja za prethodno navedene parametre sobne klime mora se osigurati za takozvano područje boravka. Ono počinje u standardnom slučaju u 0,5 m odnosno 10 m(vanjski zid odnosno prozor) udaljenost od vanjske granice prostorije te se proteže od 0,1 m do 1,8 m preko poda(DIN EN 12792).

Sobna temperatura

U zagrijavanim prostorijama na ljudsko zdravlje utječu osim poznate temperature zraka i temperature okolnih površina uključujući i radijatore. Hladne površine potiču hlađenje površine tijela (nazvano kao “kretanje zračenja), zagrijane površine opet potiču zagrijavanje. Za ukupnu procjenu temperaturnih utjecaja je zato definirana operativna ili osjetilna sobna temperatura Θo. Ona označava aritmetički instrument iz sobne temperature zraka Θl i rezultirajuću temperaturu zračenja (površinska temperatura primjerice zida) okolnih površina Θu prema sljedećoj formuli:

Θo = 0,5 x (Θl+Θu)

Preporučena područja vrijednosti za Θo, koja se oslanjaju na stambene prostorije“lagane, uglavnom sjedeće aktivnosti“(DIN EN ISO 7730), kao i normalne vrijednosti sobne temperature zraka Θl za posredovanje opterećenja grijanjem(dodatak uz DIN EN 12831) vidljiva su iz tabele

Tabela : Preporučene operativne sobne temperature qo za vrijeme grijanja kao i normalne vrijednosti sobne temperature zraka ql za posredovanje opterećenja grijanjem u °C:

Vrsta prostorije područja operativne sobne temperature Θosobna temperatura zraka Θl prema DIN EN 12831
dnevni boravak 20 do 24 20
spavaća soba 16 do 20 20
kupaonica 22 do 2424
kuhinja 18 do 20nema eksplicitnih podataka
WC-prostori 18 do 2020
Hodnici,predvorja(zagrijavani) 15 do 18 15
Stubišta(zagrijavana) 10 do 1515

Granice područja navedene u rubrici“operativne sobne temperature“ ovise o pojedinačnim faktorima navedenim u odlomku 2.1 i smatraju se orijentacijskim vrijednostima.

Uputa:

Kod temperatura ispod 15°C postoji povećana opasnost od pojave problema s vlagom uključujući i razvoj plijesni i gljivica.

Kretanje zraka

Kretanje zraka u ovisnosti o sobnoj temperaturi zraka za vrijeme razdoblja grijanja u području dnevnog boravka ne bi smjelo biti veće od odgovarajućih brzina zraka navedenih u tabeli

Sobna temperatura zraka Θl20222426°C
Brzina zraka v ≤ 0,13≤0,15≤0,17≤0,20m/s

Ventilacijsko tehničke mjere trebaju biti sukladno tomu dimenzionirane i izvedene, kako se te vrijednosti kod normalnog (osnovnog) provjetravanja ne bi prekoračile. U protivnom postoji veliki rizik od propuha.

Vlažnost zraka

Čovjek se osjeća dobro kada pri normalnim temperaturama od 20°C do 22°C relativna vlažnost zraka leži u području od 35% do 65%(R/S/Sch). Ukoliko temperatura raste, reducira se gornja granična vrijednosti( 26°C na 55%) Kako na sobnim temperaturama zraka od 18°C do 24°C isparavanje ljudskog tijela kod termo regulacije ne igra gotovu nikakvu ulogu , gotovo da i nema problema u pogledu termičke ugode, ukoliko relativna vlažnost leži između 30% i 70%(DIN EN 13779).

Kako se u stanogradnji iz higijenskih i zdravstvenih razloga jedva koriste klima uređaji, vlažnost zraka se ne može regulirati. Zato se u zimskom polugodištu prilagođavaju manje vrijednosti. Kako bi se izbjegle suhe oči i sluznica preporučuje se utvrđivanje donje granice na 30%. Za ograničena vremenska razdoblja mogu se tolerirati i manje vrijednosti vlažnosti. Dosada ne postoje sigurna saznanja u pogledu zdravstvenih rizika.

Ukoliko se vlažnost zraka povećava uređajima za vlaženje koji se mogu nabaviti na tržištu, svakako treba voditi računa da se problemi s vlagom ne pojave u pod-temperiranim (sporednim) prostorijama. Prije primjene uređaja za vlaženje zraka provjerite iz higijensko-zdravstvenih razloga je li sobna temperatura(pa čak i samo privremeno) reducirana za jedan do dva stupnja. Time se relativna vlažnost povećava za nekoliko procenata, a da se ne mora osiguravati dodatna vlažnost.

Reduciranje većih ljetnih vrijednosti postiže se isključivo hlađenjem sobnog zraka te s tim u vezi i oduzimanjem vlage. Zbog velikih troškova će se to u budućnosti ograničiti uglavnom na manje predestinirane prostorije s većim opterećenjem zračenja(primjerice potkrovlje), za koje primjena klima uređaja dolazi u obzir.

Zaključak (DIN EN ISO 7730):

Na bazi individualnih razlika nemoguće je utvrditi klimu okoliša koja bi sve zadovoljila. Uvije će biti određeni procent nezadovoljnih. Ali zato je moguće utvrditi klimu okoliša koju određeni procent osoba opaža kao ugodnu.

Materijali