Ulaz za korisnike

Ugroženo pet tisuća radnih mjesta u državnoj upravi

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZAGREB - Radna mjesta oko pet tisuća zaposlenih u državnoj upravi mogla bi biti ugrožena prihvati li Sabor sve novosti koje donosi prijedlog zakona o državnim službenicima.

U najboljem slučaju, nekoliko bi tisuća zaposlenih u državnoj upravi moglo u budućnosti promijeniti poslodavca, odnosno umjesto za državu, koja je najpoželjniji i najpouzdaniji poslodavac, početi raditi za privatnika. Naime, prijedlog zakona kojim se, uz ostalo, reguliraju poslovi u državnoj upravi predviđa mogućnost da se pojedini poslovi koje u državnim tijelima obavljaju državni službenici, odnosno cijeli odjeli, povjere privatnim poduzećima. Tako će pojedina državna tijela moći primjerice informatičke, administrativne ili računovodstvene poslove povjeriti privatnim tvrtkama. Uz to bi se i za materijalno-financijske i poslove planiranja usluge mogle početi iznajmljivati izvan državne uprave. Za angažiranje privatnih tvrtki državna će tijela morati dobiti odobrenje Ministarstva financija, a ako državna uprava bude masovnije koristila tu zakonsku odredbu privatne bi tvrtke mogle zaraditi stotine milijuna kuna godišnje.

To ne znači da će oko pet tisuća ljudi preko noći ostati bez posla, no već bi samim usvajanjem zakona moglo početi angažiranje vanjskih usluga koje će dovesti u pitanje postojanje pojedinih službi unutar tijela državne uprave. Tako bi se moglo dogoditi da državni namještenici nakon što institucije u kojima rade daju posao privatnim tvrtkama moraju prihvatiti zaposlenje kod njih jer će to biti jedini način da sačuvaju radno mjesto. U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika upozoravaju da će u tom slučaju zaposleni u državnoj upravi dobiti posao pod nepovoljnijim uvjetima, unatoč jamstvu o zadržavanju stečenih prava. »Ako sve to promatramo logički, nemoguće je jamčiti preuzimanje svih zaposlenih i istu razinu prava, a zatim obavljati uslugu za istu ili manju cijenu«, kaže Siniša Kuhar, tajnik Sindikata. Kuhar najavljuje da će Sindikat zatražiti potporu od svojih članova za akcije kojima želi zaštiti njihova radna mjesta kao i solidarnost onih čija služba zasad nije na udaru. Pita se i zašto u zakonu nije ostao prvotni prijedlog, prema kojem su pojedina tijela mogla iznajmljivati takve usluge, ali najviše u vrijednosti do dva posto ukupnih sredstava predviđenih za plaće svojih zaposlenih u toj godini. Međutim, do izrade konačnoga prijedloga nastala je promjena, a Sindikat je dobio objašnjenje da je to zbog toga što manja državna tijela ne bi mogla dogovoriti poslove s privatnim tvrtkama.

Kuhar smatra da se u tom slučaju za cijelu državnu upravu moglo postaviti ograničenje od dva posto ukupnog iznosa za plaće i doprinose svih zaposlenih. - Bez toga ograničenja širom su otvorena vrata privatizaciji i ugroženo je oko pet do deset posto državnih službenika koji obavljaju informatičke, opće i administrativne te računovodstvene poslove, kaže Kuhar. Smatra da povjeravanje nekih poslova vanjskim poslužiteljima usluga nije ni ekonomski ni organizacijski isplativo te sumnja da se tako na umjetan način želi smanjiti broj izravno zaposlenih u državnoj upravi. - Tko službenicima jamči da će ih Ministarstvo financija, koje daje odobrenje, zaštititi od privatizacije nakon što netko iz MMF-a ili Svjetske banke prigovori da Hrvatska ima previše službenika ili ih neki od ministara zamoli da mu dopuste zaposliti firmu svog dobrog prijatelja, zaključuje Kuhar. J. MARIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr

Rasvjeta

Materijali