Ulaz za korisnike

Uključivanje u europski prometni sustav željeznica

|
Uključivanje u europski prometni sustav željeznica
 
Uključivanje u europski prometni sustav željeznica
Na opće razočaranje Zagrepčana i Siščana otvorenje je željezničke pruge prošlo tiho i bez očekivane svečanosti, ali i bez vjerskog blagoslova što se kosilo i s ondašnjim običajima

Upravo se 1. listopada 2012. navršava 150 godina od službenog puštanja za promet željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak (Galdovo), a time i stoljeće i pol postojanja željeznice u Zagrebu. "Ognjeni zmaj", što je u to vrijeme bio popularni naziv za vlak, došao je tiho, bez najave i bez posebne svečanosti iako se radilo o velikom događaju koji je posredno pokrenuo korjenite promjene u gospodarskoj i prometnoj povijesti Zagreba, a potom i cijele Hrvatske. Novoizgrađena je pruga u Zidanom Mostu ostvarivala priključak na državnu trasu Austrijske Carevine, položenu između Beča, Graza, Zidanog Mosta, Ljubljane i Trsta, a puštanu u promet postupno u razdoblju od 1841. do 1857. Dolaskom željezničke pruge Zagreb se riješiodotadašnje dugotrajne prometne izoliranosti. Novonastala je prometna povezanost sa svijetom pogodovala razvoju  trgovine, širenju obrta, pokretanju industrije i pretvaranju Zagreba u hrvatsko gospodarsko i kulturno središte.

Preko zagrebačkoga područja bila je nastavljena izgradnja drugih željezničkih pruga u Hrvatskoj, kako je i bilo zacrtano u prvim planovima Austrijske Carevine u kojima je Zagreb predviđen za sjecište prometnih uzdužnih i poprječnih smjerova za ostvarivanje najkraćih veza između monarhijskih središta Beča i Budimpešte s jadranskim lukama te s jugoistočnim europskim područjima. Slijedom toga bila je 1. lipnja 1865. otvorena za promet pruga Zagreb – Karlovac (52,96 km), a 4. siječnja 1870. i pruga Zákány – Koprivnica – Zagreb (103,054 km), pa je tako Zagreb postao željezničko čvorište. S nastavkom izgradnje željezničkih pruga između Siska, Novske i Broda na Savi 1889., te između Dugog Sela, Banove Jaruge i Novske 1897., zagrebačko se je čvorište otvorilo prema istoku što je pridonijelo njegovu jačanju i prerastanju u snažno prometno središte.
U današnje vrijeme u zagrebačkome željezničkom čvorištu križaju se dva paneuropska prometna koridora, i to B-ogranak V. paneuropskog koridora (Budimpešta – Zagreb – Rijeka) i X. paneuropski koridor (Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skoplje – Solun), što mu daje međunarodnu važnost. Do rata 1991. zagrebačko čvorište bilo je najjače željezničko sjecište u ondašnjoj Jugoslaviji, a samim tim i u hrvatskom unutarnjemu željezničkom prijevozu. U međunarodnom je teretnom prijevozu zagrebačko čvorište važno zbog toga što kroza njega prolaze najkraći putovi iz zapadne Europe prema Bliskom istoku te iz srednje Europe prema Jadranskom moru.

Realizacija opsežnoga projekta

Materijali