Ulaz za korisnike

Ulaganje u gospodarenje vodama 24 milijarde kuna

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - 'Samo 2005. poplave su napravile štetu u iznosu većem od 811 mil. kuna što najbolje svjedoči da je krajnje vrijeme za saniranje uzroka', ističe državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Z. Krmek

Nedavni visoki vodeni val na Dunavu ponovno je aktualizirao dugoročni plan zaštite od štetnog djelovanja voda. Riječ je o Vodnogospodarskoj osnovi, strateškom dokumentu o izgradnji sustava kroz idućih 15 godina čiji će kapaciteti dijelom biti korišteni za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Zdravko Krmek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, očekuje da će Vodnogospodarsku osnovu, koja uvjetuje ulaganja u iznosu od 24 milijarde kuna, zastupnici u Saboru usvojiti do kraja svibnja. "Samo 2005. godine poplave i bujice napravile su šteta u iznosu većem od 811 milijuna kuna što najbolje svjedoči da je krajnje vrijeme za konačno saniranje uzroka, a ne posljedica štetnog djelovanja voda", ističe Krmek i napominje kako je lani provedeno detektiranje situacije na terenu dalo alarmantne podatke. Kilometri nasipa uz riječne tokove traže hitno obnavljanje, odnosno gradnju gdje ih još nema, a na oranicama, u kanalima za odvodnju nalazili su stabla promjera i do 20 centimetara. Hrvatske vode planiraju pojačanim angažiranjem (i pripadnika HV-a) kroz sljedeće tri godine mrežu odvodnih kanala dovesti u nulto stanje i potom je predati na upravljanje županijskim vlastima kako to prakticira i EU. Krmek podsjeća da su županije (sukladno Nacionalnom planu) u obvezi do kraja godine izraditi lokalne planove navodnjavanja, a Hrvatske vode istodobno počinju gradnju akumulacija koje će služiti i za obranu od bujica i za navodnjavanje. U prvoj fazi riječ je o četirima pilot-projektima, i to u dolini Neretve i na Primorju, dvije će biti na kontinentu, a duž obale predviđena je i gradnja retencija da bi se izbjegle erozije pri pojavi bujica. "Cilj je uz paralelnu obnovu postojećih te gradnju novih nasipa duž riječna korita do 2020. godine sustav obrane od štetnog djelovanja voda dovesti na 95 posto potrebne gotovosti", najavljuje Krmek. Provedbu će financirati vodno gospodarstvo državne i lokalne razine, i to vlastitim sredstvima u iznosu od 14 milijardi kuna, a ostatak od 10 milijardi kuna bit će namaknut kreditima. Istovremeno, kanal, čiji značaj prelazi okvire nacionalnih granica, ove godine dobiva tek projektnu dokumentaciju. Uz plovnost omogućit će i navodnjavanje na oko 36.000 hektara oranica što je 4 puta više od trenutnog stanja. Kontrolom nivoa podzemnih voda osigurat će novi procvat Spačvanskog bazena i svjetski poznatoga slavonskog hrasta lužnjaka. Struka procjenjuje da će taj postupak donijeti enorman prirast kvalitetne drvne mase, odnosno vijek zrenja hrasta bit će skraćen za 20 godina. Izvor: www.poslovni.hr

Materijali