Ulaz za korisnike

Uloga monitoringa u upravljanju projektima

|
Uloga monitoringa u upravljanju projektima
 
Uloga monitoringa u upravljanju projektima
Uloga monitoringa u upravljanju projektima

Sažetak

U radu su objašnjeni osnovni pojmovi monitoringa graditeljskih projekata: defi nicija monitoringa, pojavni oblici monitoringa te odnos project-monitoringa i project-managmenta. U praksi se monitoring unutar, a još češće izvan, projektnog tima instalira tek u fazi brzog rasta projekta, čime se njegova stvarna uloga bitno umanjuje. Za dobar je rezultat važno pravodobno prepoznavanje funkcije monitoringa i njegovo instaliranje odmah nakon defi niranja planiranih ciljeva projekta.

Autori:

Dr.sc. Mirko Orešković, dipl.ing.građ.,

Neven Crnobrnja, dipl.ing.građ., Investinženjering d.o.o., Zagreb, Trg žrtava fašizma 14

UDK 69.008,001.42

1 Uvod

Pojam monitoringa u tehničkom značenju riječi je snimanje i bilježenje događaja koji se mogu mjeriti ili jednoznačno opisati (na primjer razina vodotoka, izdašnost izvora pitke vode, razina oborina, ponašanje konstrukcija, razina onečišćenja zraka, tla..).

U našoj domaćoj praksi upravljanja graditeljskim projektima pojam monitoring nije uvriježen. U slučaju kada se radi o provedbi monitoringa na graditeljskom projektu, ne rabi se pojam monitoring graditeljskog projekta, već se u praksi smatra da je monitoring graditeljskog projekta jedna od aktivnosti koju treba obaviti uz kontrolu projekta. Ni u domaćoj literaturi niti u izvještajima o realizaciji graditeljskih projekata ne spominje se izričito monitoring kao jedna od nezavisnih funkcija upravljanja graditeljskim projektom.

U praksi se događa da se monitoring unutar projektnog tima (a još češće ako je izvan projektnog tima) uvodi tek u fazi brzog rasta projekta. Tada se stvarna uloga monitoringa bitno umanjuje. Pri tome se pogrešno smatra da je važno imati monitoring u vrijeme izvođenja radova kako bi se kontrolirao rad nadzornih inženjera. Svrha monitoringa nije u tome da kontrolira ili nadzire rad pojedinačnih funkcija projekta već da prati, bilježi i izvještava o stanju pojedinih potprojekata, odnosno dijelova projekta i projekta u cjelini.

Važno je da se funkcija monitoringa prepozna i da se uvede odmah nakon što se utvrde planirani ciljevi projekta. Tek u tom slučaju monitoring će polučiti rezultat koji se od njega očekuje. Po mišljenju autora, monitoring je prikupljanje, snimanje ili bilježenje i izvještavanje uz promatranje bilo kojeg i svih aspekata razvoja projekta «koje voditelj projekta ili netko drugi u funkcionalnoj organizaciji žele znati.» [1]

Stajalište je autora da monitoring treba biti izdvojena funkcija od ostalog dijela projektnog tima kako bi u svom djelovanju bio neovisan. Za nepristrano i objektivno promatranje razvoja projekta, utvrđivanje stanja elemenata projekta i projekta u ukupnosti te izvještavanje o dosegnutom stupnju razvoja projekta nužno je da funkcija monitoringa djeluje izvan upravljačkog sustava projekta. Djelovanjem sustava monitoringa unutar projektnog tima ostvaruje se objektivna veza između planiranja i kontrole projekta. Monitoring je zadužen da bilježi i referira aktualno stanje projekta u odnosu na planirane veličine.

On treba omogućiti klijentu, odnosno kontroli projekta da na osnovi objektivno zabilježenog stanja procijeni sigurnost dosizanja planiranih ciljeva projekta.

Materijali