Ulaz za korisnike

Unutarnja klima

|
Unutarnja klima
 
Unutarnja klima
Provedene studije i istraživanja na temu «unutarnje klime» pokazale su da dobra unutarnja klima direktno utječe na zdravstveno stanje i produktivnost. Stoga treba neprestano crpiti sve mogućnosti za optimizaciju unutarnje klime.

Postaje jasno do koje je prekretnice došlo kod značenja prostorne klime u zgradama, tako da primjerice pojmovi kao «ugodnost», «komfor», ali i «Sick Building Syndrom» igraju sve veću ulogu. Ventilacijska i klimatizacijska tehnika se u posljednjih 25 godina tako iz temelja tehnički i ekonomski promijenila, kako se nije moglo niti predvidjeti, a kamoli smatrati mogućim. Različiti faktori, koji međusobno utječu jedni na druge, utjecali su na to.

Istovremeno su investitori zahtijevali sve kraće vrijeme izvođenja građevinskih radova, rastuću eficijentnost klima uređaja i veću fleksibilnost korištenja. Zakonske odredbe kao što je uredba o uštedi energije, ali i praktična pitanja izvedbe gradnje doveli su do «nepropusne ovojnice zgrade». K tome su došli i povećani zahtjevi što se tiče unutarnje klime u zgradi. Tako je moralo doći i do provođenja promjena u konstrukciji uređaja, što je pomoću novih sistema uređaja omogućilo zanimljive varijante izvedbe.

Unutarnja klima

Temi «unutarnja klima» se struka relativno kasno okrenula. Dok se početkom sedamdesetih godina radilo s visokim brojevima izmjene zraka, s po kvaliteti ne baš dobrim filterima zraka i k tome još s velikim udjelom optočnog zraka, propagirana je «blaga klimatizacija» kod četverostruke izmjene zraka s mogućnošću, da se prema potrebi mogu otvoriti i prozori. Korisnici su na taj način dobivali «bolji zrak». Struka klimatizacije je morala spoznati, da se relativno velik udio ljudi u klimatiziranim zgradama nije osjećao dobro. Glavobolje, suzeće oči, prehlade, suhe sluznice i usnice, problemi s disanjem, to su bile tipične poteškoće. U međuvremenu je problematika «prodrijela» u svijest klimatizacijskih tehničara. Činjenice i utjecaji se znaju (iako su neke od tih stvari «staro» znanje!) i pokušava ih se uzimati u obzir. Doduše ekonomski razlozi često prisiljavaju na sužavanje kvalitativnog razmišljanja.

Suma starih i novih znanja može se sažeti kako slijedi:

Na unutarnju klimu utječe

  • temperatura zraka u prostoriji
  • prostorna vlažnost
  • strujanja prostornog zraka
  • akustika strujanja, kao i
  • toplinsko-psihološki utjecaji kao «temperatura okružujućih zidova, prozora i poda», a nadalje i
  • kvaliteta zraka (udio prašine, udio kisika i «mirisnih» tvari). Utjecaje imaju i
  • stambeni otrovi iz namještaja kao i štetna isparavanja iz materijala za unutarnju izgradnju.

    Pojedinačne mjere, koje vode do zdrave unutarnje klime, su izuzetno višeslojne. Da li ih se sve može realizirati, to jako ovisi o budžetu, koji stoji na raspolaganju.

    Treba obratiti pažnju na sljedeće odrednice:

  • Trebalo bi napraviti čiste uređaje za vanjski zrak s rekuperacijom topline,
  • Vanjski bi se zrak trebao uzimati po mogućnosti visoko iznad nivoa ulice,
  • Količina vanjskog zraka po osobi trebala bi biti oko 90 m3/h,
  • Centralni uređaji trebaju iznutra biti glatki, bez korozije i moraju se dati dobro čistiti.
  • Sa strane ulaska zraka treba postaviti već F7-filtere, po mogućnosti dvostupnjevite jedan iza drugoga u septičkoj izvedbi,
  • Iza (dobavne) tlačne strane ventilatora, uobičajeno je iza uređaja postaviti F7-stupanj filtera,
  • Poželjno je ovlaživanje zraka,
  • Pridržavati se zadanih vrijednosti temperature i vlage bez osjetnih oscilacija,
  • Kod uređaja s varijabilnim intenzitetima struje zraka treba predvidjeti između ostalog senzore za kvalitetu zraka,
  • Vođenje zraka i raspodjelu treba kod projektiranja precizno razraditi. U teškim slučajevima treba provesti fazu projektiranja simulacije strujanja,
  • U «unutarnju klimu» spada u najširem smislu i akustika strujanja,
  • Loše dimenzionirani propusti zraka – ali i prigušivači buke sa sekundarnim šumom – su točka reklamacije!
  • U prostorno-tehnički uređaj spada i koncept održavanja i čišćenja,
  • Personal za servisiranje treba na odgovarajući način obrazovati i poučavati.

    Provedene studije i istraživanja na temu «unutarnje klime» pokazale su da dobra unutarnja klima direktno utječe na zdravstveno stanje i produktivnost. Stoga treba neprestano crpiti sve mogućnosti za optimizaciju unutarnje klime.

    Klimatizacijsko-tehnički sistemi

    Tko danas na ventilacijsku i klimatizacijsku tehniku gleda kao na dugogodišnju djelatnost, upoznao je najrazličitije sisteme uređaja i opsežan razvoj ventilacijskih i klimatizacijskih komponenata najrazličitijih vrsta. Osim uobičajenih jedno kanalnih niskotlačnih ventilacijskih i klima-uređaja, postojali su zanimljivi daljnji razvoji s ciljem regulacije temperature i relativne vlažnosti za pojedine prostorije, a također i zone prema zadanim vrijednostima.

    To su npr. bili: dvokanalni klima-uređaji s paralelno protežućim kanalom za topli i hladni zrak sve do komore (kutije) miješanja za pojedine prostorije ili zone. Postojali su multi-zonski uređaji sa sistemom pregradnih stijenki za topli i hladni zrak na uređaju i s pojedinačnim kanalima do zona i, nekad veoma cijenjeni. Visokotlačni klima-uređaji, bolje rečeno «uređaji za vrlo-brzinsko hlađenje», koji su uobičajeno opskrbljivali indukcijske klima-uređaje u području prozora. Uupotrebljavali su se i zračno-tehničko-centralno opskrbljivani ventilacijski konvektori, koji su nekad bili užasno bučni, no sada su postali iznimno tihima.

    Toplo-hladno-tehnička opskrba odvija se preko 2-, 3-, i 4-litarnih cijevnih sistema i jedne ugrađene ventilne regulacije pojedinačnih prostorija. U međuvremenu su multizonski uređaji «out», a dvokanalni uređaji više nisu od nekog značenja. I uređaji za vrlo-brzinsko hlađenje s indukcijskim uređajima su potisnuti od strane «nove klimatizacijske tehnike». Ipak tehniku za vrlo-brzinsko hlađenje ne bi trebalo izgubiti iz vida. Vladanje njome spada u ventilacijsku i klimatizacijsku tehniku.

    Treba razmisliti, a nikako ne potcijeniti, da u uobičajeno zračno-tehničko projektiranje uređaja treba investirati veliku mjeru konstrukcijskog i proračunskog kapaciteta i da se pokrivanje troškova za to danas jedino teško može postići.

    Nastale prisile, koje su već objašnjene i novi, inovativni razvoji i tehničke mogućnosti, doveli su do decentralnih sistema uređaja, koji osim «stare zračne tehnike» sve više dobivaju na značenju. Tako «nova tehnika hlađenja» pokazuje nove puteve do decentralne klimatizacije zgrada. K tome dolaze alternative «hydro-klima», fasadna tehnika uređaja i različite mogućnosti «tihog hlađenja». «Stara klimatizacijska tehnika» je u međuvremenu znatno optimizirana i pomoću različitih rekuperacijskih tehnika dovedena na hightech nivo.

    Sistemi prostorno-zračne tehnike

    Samo-zračni-uređaji, koji mogu služiti za ventilaciju, grijanje, hlađenje ili i za klimatizaciju s mogućnošću ovlaživanja i odvlaživanja, imaju u mnogim slučajevima primjene slabu točku.

    Zrak je loš i neekonomičan nositelj topline.

    U grubo se može reći: Za prijenos toplinskog učinka od 10 kW za medij je potreban zrak, ovisno o slučaju primjene, 300 × 300 do 300 × 400 mm. Ako se odlučimo za vodu, onda možemo proći s promjerom cijevi 25 mm, eventualno i s manje. Izaberemo li pak rashladno-tehnički sistem s neposrednim isparavanjem, presjek je još manji. Podjednako nepovoljno izgleda i kod pogonske energije za gibanje zraka i vode. Možemo ustvrditi: «Protok zraka jede energiju».

    Stoga se već odavno međusobno kombiniraju zračni i vodeni sistemi. «Nova klimatizacijska tehnika» se bazira na «novoj rashladnoj tehnici», što pak zahtijeva mnogostruku kombinaciju s optimalno oblikovanim i visoko-eficijentnim «samo-zračnim-uređajima». Kao objašnjenje pokazuje slika 1 pregled s granicama primjene DX sistema (Direkt-Expansions-Systemi), koji nam stoje na raspolaganju s vodeno/zračnim sistemima.

    Osim uobičajenih jednokanalnih niskotlačnih ventilacijskih i klima-uređaja, postojali su zanimljivi daljnji razvoji s ciljem regulacije temperature i relativne vlažnosti za pojedine prostorije, a također i zone prema zadanim vrijednostima

  • Materijali