Ulaz za korisnike

UO HFP-a odlučio o raspisivanju natječaja za kupnju udjela u TLM-u i sisačkoj željezari

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ŠIBENIK - TLM će se prodavati kao cjelina, a na prodaju će biti ponuđen cjelokupni državni portfelj od 80,2% dionica

Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) na današnjoj sjednici donio je odluku o raspisivanju javnog poziva za kupnju državnih udjela u tvrtkama Tvornica lakih metala (TLM) iz Šibenika i Valjaonica cijevi iz Siska po nominalnoj cijeni, dok bi se u iduća dva-tri tjedna trebali uskladiti uvjeti za prodaju udjela u Željezari Split iz Kaštel Sućurca. Predsjednik UO i potpredsjednik Vlade Damir Polančec podsjetio je kako aluminijska industrija u svijetu raste po godišnjoj stopi od 6 posto, dok TLM stvara gubitke. Obveze TLM-a dosegnule su 1,18 milijardi kuna i nužno je provesti restrukturiranje, kazao je on, no pohvalio je sadašnju Upravu koja ostvaruje "pozitivnije rezultate nego Uprave unatrag 7-8 godina" i spremna je na restrukturiranje. U deset godina za sanaciju TLM-a država je dala jamstva u iznosu 1,5 milijardi kuna, rekao je Polančec. Potrebno je očistiti bilancu,investirati, svesti broj zaposlenih na optimalan broj, a s obzirom na nelogičan tijek proizvodnje nužno je i redefiniranje samih tehnoloških cjelina. Nakon neuspješnog pokušaja prodaje povezanih društava koje ne čine osnovnu djelatnost, a zatim i društava koja se bave osnovnom djelatnošću odlučeno je da se promijeni koncept i da se raspiše natječaj za prodaju tvrtke kao cjeline i da se ponudi cjelokupni državni portfelj od 80,2 posto (1.475.802 dionice) po nominalnoj cijeni, što je obveza u prvom krugu. Posebno će se cijeniti ponude koje će jamčiti zadržavanje osnovne djelatnosti (valjaonice i prešaonice), zadržavanje 1400 zaposlenih na rok od dvije godine od potpisivanja ugovora, prihvaćanje postojećeg kolektivnog ugovora, podmirivanje svih obveza, a nužne investicije procijenjene su na 90 milijuna eura u tri godine. Od ponuđača se zahtijeva i predočenje petogodišnjeg poslovnog i investicijskog plana te sanacija zemljišta zagađenog elektrolizom uz rušenje tvornice.

Valjaonica cijevi iz Siska je još jedna hrvatska tvrtka koja proizvodi u svijetu tražen proizvod, a tvrtka je u gubicima, rekao je Polančec. Lani je zabilježila gubitak od 75 milijuna kuna. Subvencioniranje crne metalurgije opterećuje i pregovore s Europskom unijom, tako da je nužno hitno riješiti problem. Osim toga, nova državna sanacija željezara značila bi, u skladu s odredbama EU, limitiranje kapaciteta, čime bi se još više otežalo poslovanje. Raspisat će se javni natječaj za prodaju poslovnog udjela u Valjaonici cijevi po nominalnoj cijeni, a od ponuđača se traži zadržavanje osnovne djelatnosti, zadržavanje 1.200 zaposlenih na godinu dana od potpisivanja ugovora, zbrinjavanje viška radnika, minimalno ulaganje u društvo od 100 milijuna kuna u 18 mjeseci, zamjenska jamstva za postojeća državna jamstva te preuzimanje obveza prema svim vjerovnicima. Preduvjet za javni natječaj je prodaja zemljišta u centru Siska koje ne čini logičku tehnološku cjelinu, a u vlasništvu je Valjaonice. Za prodaju udjela u Željezari Split potrebna je suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te usklađivanje s odredbama Europske komisije, s obzirom da bi nakon prethodnih neuspješnih pokušaja prodaje trebalo otpisati dio državnih potraživanja. S predstavnicima AZTN i EK održani su sastanci, ali sve točke još nisu usuglašene. Uvjeti bi trebali biti jasno definirani u iduća dva do tri tjedna. Damir Polančec rekao je kako je u splitsku željezaru nužno investirati 55 milijuna kuna u godinu dana kako bi se realno zaokružio ciklus investiranja u tehnološki proces, s obzirom da je pri ulaganju u tehnološki proces između 2000. i 2003. počinjen niz grešaka tako da je tehnološki proces neadkvatan potrebama. Željezara Split proizvodi betonsko željezo i čak kad bi udvostručila sadašnju proizvodnju još uvijek ne bi namirila potrebe hrvatskih građevinara, rekao je Polančec, podsjetivši da samo država u razvoj infrastrukture namjerava godišnje ulagati 15 milijardi kuna. (Bankamagazin)

Materijali