Ulaz za korisnike

Uredba zabranjuje buduće ili ruši stare kampove

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

KRK – Odredbe Vladine Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja uzbudile su mnoge duhove čim je lani donesena. Njene restrikcije donesene kao odgovor na zahuktalu apartmanizaciju Jadrana okrenule su prostorno planiranje priobalja i otoka naglavačke.

Mnogi su međutim upozoravali kako će uredba, uz pozitivne, imati i čitav niz negativnih učinaka pa se tako kolateralna šteta zaštite prostora po mnogima već nazire i u sve prisutnijem zaustavljanju i usporavanju brojnih turističkih, poduzetničkih i infrastrukturnih projekata na otocima. Jedna od odredbi uredbe o kojoj do sada nije bilo govora iskočila je u prvi plan nakon što su pojedinim vlasnicima kampova počele stizati obavijesti odaslane od strane nadležnih službi jedinica lokalne samouprave prema kojima su dužni do 1. svibnja odmaknuti smještajne jedinice iz obalnog pojasa najmanje 25 metara od obalne crte. Na to je čelnike svih krčkih turističkih zajednica upozorila i predsjednica Kamping udruge Hrvatske Josipa Cvelić Bonifačić. Prema njenom mišljenju, s kojim su se složili i svi otočni turistički čelnici, primjena odredbi uredbe na taj način prijeti stvaranjem velike i nepopravljive štete domaćem turizmu.

– Iako Uredba govori kako se u tom pojasu ne mogu planirati smještajne jedinice, iz čega zaključujemo da se to odnosi na buduće kamping-sadaržaje, pojedine su lokalne jedinice ove odredbe počele primjenjivati i na postojeće kampove što je uzbunilo naše članstvo i otvorilo čitav niz pitanja o budućnosti kamping-turizma na obali. S obzirom na prostorni smještaj većine domaćih kampova, koji se dobrim dijelom protežu uza samo more, ispalo bi da će se kapaciteti mnogih nerazumno smanjiti.

Potpuno razumijemo namjeru zaštite obale od daljnje prekomjerne gradnje, ali nadležni u ovom slučaju uopće nisu jasno odredili odnose li se spomenute odredbe samo na buduće ili i na postojeće kampove, te primjenjuju li se ove restrikcije samo na čvrste objekte u kampovima ili i na pokretne poput šatora i kamp-prikolica. Najveći dio spornog zemljišta u vlasništvu je vlasnika kampova, dakle ograđen je i ne spada u dobro u javnoj upotrebi pa bi zabrana postavljanja šatora ili kamp-kućica u tom pojasu zapravo rezultirala njegovom transformacijom u mrtvi, neiskorišteni kapital, napomenula je gđa Cvelić Bonifačić, dodajući kako je sve ovo samo nastavak nepromišljenog i maćehinskog odnosa prema domaćem kamping-turizmu koji po mišljenju mnogih turističkih znalaca predstavlja jedan od najkonkuretnijih segmenata domaće turističke ponude. Mladen TRAINAJSTIĆ Izvor: Novi list www.novilist.hr

Materijali