Ulaz za korisnike

Ušteda energije i toplinska zaštita

|
Ušteda energije i toplinska zaštita
 
Ušteda energije i toplinska zaštita
Pojačani napori u pogledu uštede energije pri uporabi objekta predstavljaju centralni element programa zaštite klime vlade.

Investicijska ulaganja moraju zbog dugog vijeka trajanja objekata biti trajna, naročito u pogledu uštede energije. Građenje koje štedi energiju ne čuva samo naš novčanik,već predstavlja i važan doprinos očuvanju okoliša i klime.

 Glave karakteristike građenja koje štedi energiju su:

  • Toplinska zaštita: optimiranje građevinske toplinske zaštite svih zidnih površina koje prenose toplinu, krovnih i stropnih površina kao i odabir prozora i prozorskih konstrukcija sa što je manje mogućim koeficijentim tolinskog prolaza. Vanjski zidovi utječu na potrebe za energijom samo jednim malim dijelom. Veći dio energije se gubi preko prozora, krova, podruma, a najveći dio ventilacijom. Toplinska zaštita je usko povezana sa zaštitom od vlage. Oštećenja od vlage uglavnom su posljedica loše termo-izolacije. Termoizolacijske sposobnosti materijala se značajno smanjuju djelovanjem vlage, što je moguće više elimirati toplinske mostove.

  • Ograničavanje izmjene zrake na higijenski dopuštenu mjeru odnosno ugradnja uređaja za kontrolirano odzračivanje stana. Prekomjerno provjetravanje kao i iz toga proizašli gubici topline usljed propusnosti u omotaču objekta (prozori i fuge) moraju se izbjegavati.

  • Optimiranje uređaja za grijanje, ugradnja,e racionalizacija stupnja učinkovitosti te kontrola utroška topline

  • Pozicioniranje kuće prema potrebama za energijom - aspekti zaštite od vjetra, količina stabala i sjene koju stvaraju, orijentacija prema stranama svijeta svakako treba biti uzeta u obzir. Tlocrt se pozicionira prema suncu. Kuže na položaju zaštićenom od vjetra trebaju manje enrgije grijanja.

  • Što je moguće kompaktniji oblik gradnje: obketi s nižim relacijama povšina/ volumen iskazuju manje toplinske gubitke.

  • Oblikovanje tlocrta, određivanje dubine prostora (osvjetljenje, odzračivanje) kao i položaj određen prema vrsti namjene prostorija, s ciljem koristiti iste bez uređaja za regulaciju zraka i dodatnog osvjetljenja

  • Zone temperatura u prostorijama: zagrijavane i nezagrijavane prostorije su obuhvaćene zonama, dnevni boravci po mogućnosti okrenuti prema istoku, jugu i zapadu, nezagrijavane nus-prostorije pema sjeveru. Prodor hladnog zraka u kuću se može smanjiti i ugradnjom vjetrobrana.

  • Gradnja primjerena klimatskim uvjetima: termička stabilnost se stvara zaštitom od štetnih klimatskih utjecaja na građevinski objekat. Način građenja i konstrukcija koja omogućuje akumulaciju topline mogu ublažiti izmjene vanjske temperature te te imati utjecaja na unutarnju klimu objekta.

  • Korištenje pasivne solarne energije, ekološka kućna tehnika i štednja pitke vode

    Mjerodavne propise za način gradnje koji štedi energiju daj pravilinik o uštedi energije (EnEV), pri čemu taj pravilnik polazi od promatranja energije u cjelini, to znači da se ograničenje potrošnje primarne energije mora postići kombinacijom kako poboljšane toplinske energije tako i poboljšane tehnike postrojenja.

    Kuće s niskim energetskim potrebama pokazale su se potkraj 90-tih godina kao jednostavan, cjenovno povoljan standrad. Konzekventan dalji razvoj kuće s niskim energetskim potrebama predstavlja pasivna kuća. Pasivna kuća također označava standard gradnje, a ne određeni način gradnje.

  • Energetska iskaznica kuće

  • Prilikom gradnje, prodaje ili najma zgrade svaki objekat u Njemačkoj mora od 01.'7.2008. imati energetsku iskaznicu. Ta energetska iskaznica će omogućiti potrošačima usporedbu i procjenu energetske učinkovitosti objekta. Energetska iskaznica također informira potrošače objektivno, ukazuje na potencijale uštede i omogućuje uspordbu energetskih potreba kuće na jednostavan način.

  • Drugačije nego kod automobila ili kućanskih uređaja kupac ili najmoprimac stana ili kuće zna vrlo malo o energetskim potrebama. Prema smjernicama Europskog parlamenta ubuduće će svaki onaj tko prodaje ili daje u najam stariji objekat ili postojeći stan predočiti energetsku iskaznicu objekta. Ta iskaznica daje zapravo informaciju koliko je energetski učinkovta ta nekretnina.

  • U privatnim kućanstvima grijanje predstavlja veli troškovni faktor u ukupnim troškovima kućanstva. U Njemačkoj se još uvijek jedna trećina potrošnje primarne energije koristi za grijanje prostora i pripremu tople vode. Osim toga je i dalje potrošnja energije u objektima za njene koisnike nepoznata veličina. Pomoću energetske iskaznice će se prilikom kupnje, gradnje ili najma moći procjeniti očekivana potrošnja energije i s njom u vezi odgovarajući troškovi.

  • Najmoprimci i kupci objekata imaju od 04.01.2006. pravo uvida u energetsku iskaznicu prije potpisivanja ugovora. Energetska iskaznica služi isključivo kao informacija budućim korisnicima. Pravni zahtjevi se ne mogu tražiti iz energetske iskaznice.

  • Od 04.01.2006. su vlasnici zgrada i stanova obvezni predočiti energetsku iskaznicu zainteresiranim za kupnju ili najam. Ukoliko se ne prodaje novi stan ili objekat onda nema povoda za ispostavljanje energetske iskaznice. Energetska iskaznica omogućuje vlasnicima stanova i kuća da na tržištu korektno predstave energetsku kvalitetu istih. Tako će ugovorna stranka po prvi put imati pregled očekivanih investicija u omotač zgrade ili u nova postrojenja za grijanje prije potpisivanja ugovora. Na taj način će se povećati i atraktivnost objekta.

    Odredbe toplinske zaštite

    Zbog udjela emisije CO2 u SR Njemačkoj nastalog zagrijavanjem objekta (red veličine 30 % ukupne emisije CO2) donesen je zaključak da se povećanjem termičko-tehničkih zahtjeva na objektima postigne redukcija CO2 emisije.

  • Trenutačno vrijedeće odredbe toplinske zaštite teže smanjenju potrebe za energijom zagrijavanja u poređenju sa starim odredbama za 30%. I kod adaptacija postojećih građevinskih objekata neophodno je pridržavanje zadanih parametara iz odredbi o toplinskoj zaštiti.

Ciljevi nove odredbe o toplinskoj zaštiti građevinskih objekata i građevinskih elemenata dijele se na sljedeća područja:

  • Novoizgrađeni objekti s normalnim temepraturama unutarnjeg prostora kao što su objekti za stanovanje, uredski i poslovni objekti, škole itd.

  • novoizgrađeni objekti s temepraturama unutarnjeg prostora više od 12 i manje od 19°C kao što su proizvodne hale itd.

  • Građevinska proširenja postojećih objekata , primjerice nadogradnja

  • Ugradnja, zamjena ili obnova pojedinačnih građevinskih dijelova koji prenose toplinu

  • Posebni pojedinačni građevinski dijelovi i uređaji kao kutije za rolete, površinsko grijanje, uređaji za provjetravanje itd.

  • U odredbama toplinske zaštite opisani su različiti postupci dokazivanje dovoljne toplinske zaštite na objektima, kako dokazivanje ograničenja godišnje potrebe za toplinom grijanja (postupak toplinske bilance) tako i pojednostavljeno dokazivanje za male građevinske objekte (postupak za građevinske elemente).

  • Kod prve montaže ili proširenja vanjskih građevinskih elemenata može se primijeniti i treći postupak. Prva dva postupka će biti detaljnije predstavljena, jer oni imaju veliki udio u svim poznatim slučajevima primjene.

Materijali