Ulaz za korisnike

Utjecaj tehničke struke na prevenciju alergija dišnog sustava

|
Utjecaj tehničke struke na prevenciju alergija dišnog sustava
 
Utjecaj tehničke struke na prevenciju alergija dišnog sustava
Utjecaj tehničke struke na prevenciju alergija dišnog sustava

Sažetak

Opisuje se utjecaj urbanista, projektanata, izvođača, investitora i lokalne uprave na održivi razvoj, zdravlje stanovnika i kvalitetu života što se ostvaruje interdisciplinarnom suradnjom u prostornom planiranju i uređenju prostora. Navode se primjeri alergija dišnog sustava i njihova prevencija izbjegavanjem alergena. Ističe se mogućnost unaprjeđenja zaštite zdravlja primjenom pokazatelja zdravog urbanog planiranja kojim se mogu uspoređivati i vrednovati prostorni planovi.

Autorica:

Mandica Sanković, dipl. ing. arh., Grad Vinkovci, pročelnica Upravnog odbora za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.

UDK 69.008+72.011:616-056

1 Uvod

Prostor je sve ono o čemu ovisi opstanak živih organizama i što utječe na njihov život. Prostor je okruženje u kojem obitavaju ljudska bića, kao i sav biljni i životinjski svijet. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te dio okruženja kojega je stvorio čovjek. Prostor i okoliš sadržajno se u potpunosti prožimaju te mogu u određenom razdoblju privremeno ili trajno promijeniti funkciju, oblik, način korištenja, vrijednosti i druga obilježja.

1, 2, 3, 4 Tijekom dvjesto milijuna godina evolucije čovjek je prolazio kroz različite razvojne faze i oblike. Razvoj je ovisio o okolišu koji mu je bio na raspolaganju. Promjene okoliša bile su postupne, pa im se čovjek svojim genetskim sposobnostima postupno prilagođavao.

Nagli industrijski razvitak i tehnološki napredak bitno mijenjaju okoliš, koji promijenjen počinje negativno djelovati na zdravlje ljudi kroz povećanje razine buke, zagađenje zraka, vode i tla.

6 Kakvoća života ovisi o kakvoći okoliša, a razina zdravlja i bolesti međusobno se upotpunjavaju ovisno o razini prilagođavanja organizma stanju u okolišu. Čovjek dnevno udiše oko 15 do 16 kg zraka, a čovjeka okružuje oko 2,5 milijuna tona raspoloživog zraka po osobi, što daje osjećaj da se mogu u atmosferu ispuštati neograničene količine onečišćenja bez posljedica.

5, 7 Onečišćenja u unutrašnjem i vanjskom prostoru dijele se na nespecifi čne i specifi čne agense. Vanjski nespecifi čni agensi jesu: SO2, NO2, CO, CO2, SO2 i sulfati; NO/NO2, CO; ozon (O3); derivati boja i ljepila; hlapljive organske tvari, benzen, toluen, ksilen, metilni klorid, metali: Cd, Cr, Cu, Pb, Hg; nesagorive čestice i respirabilne čestice. Atmosfera sadrži raspršene čestice krutih i tekućih tvari – aerosola, prašina, dimova i magli, između 100 i 1,000.000 čestica / m³. Specifi čni vanjski agensi jesu: pelud, plijesni, insekti, virusi i bakterije. Unutrašnji nespecifi čni agensi jesu: formaldehidi, amonijak, duhanski dim, deterdženti, otapala, plastične niti organskog podrijetla, sprejevi, radon i živa. Unutrašnji specifični agensi jesu: dijelovi grinja i insekata, epitel i dlaka životinja, pelud, plijesni, bakterije, endotoksin i 1-3-β-D-glukan.

8 Najčešći alergen u vanjskom okolišu jest pelud trava, stabala i korova koji se oprašuju vjetrom, a to su: 1) trave s veličinom zrnca peludi 30 – 40 ηm: livadarska–vlasnjača (Poa pratensis), riđobrada (Dactylis glomerata), ljulj (Lolium perenne), livadna mačica (Phleum pratense); 2) stabla s veličinom zrnca peludi 25 ηm: bijela breza (Betula verrucosa), lijeska (Corylus avelana), maslina (Olea europea); 3) korovi s veličinom zrnca peludi 20– 30 ηm: limunđik (Ambrosia elatior), divlji pelin (Artemisia vulgaris), crkvina (Parietaria offi cinalis).

9, 10 Budući da čovjek provodi više od 80% vremena u zatvorenim prostorima, pretpostavlja se da unutrašnji prostori više pogoduju razvoju alergijskih bolesti dišnih organa. U tom smislu, između ostalog, upućuje se na građevinske materijale; namještaj i materijale u kojima ima organskih otapala i formaldehida; neodgovarajuće prozračivanje i “sindrom bolesne zgrade” koji se u unutrašnjem prostoru očituje na osobe izazivanjem nelagode i tjeskobe, glavobolje i simptoma sličnih lakšoj prehladi.

11 Navedeni unutrašnji i vanjski agensi, pokretači su alergija dišnog sustava, a nasuprot tomu, osnovna mjera za smanjenje simptoma alergija dišnih sustava jest izbjegavanje alergena, odnosno izbjegavanje unutrašnjih i vanjskih agensa.

12, 13, 14, 15 Budući da su agensi u prostoru, koji je svuda oko nas, postavlja se pitanje je li moguće provoditi mjeru izbjegavanja alergena / agensa / čimbenika alergija dišnog sustava bez suradnje s tehničkom strukom (urbanistima, arhitektima i svim profi lima inženjera).

www.casopis-gradjevinar.hr

Materijali