Ulaz za korisnike

Zagrebački šposrtski kompleks Svetice i gradnja zatvorenog bazena

Zagrebački šposrtski kompleks Svetice i gradnja zatvorenog bazena
 
Zagrebački šposrtski kompleks Svetice i gradnja zatvorenog bazena
U okviru Športsko-rekreacijskog centra Svetice u Zagrebu gradi se novi bazenski kompleks na mjestu negdašnjih otvorenih bazena koji su od 2002. godine zbog dotrajalosti zatvoreni za javnu uporabu.

Inače se ŠRC Svetice nalazi pokraj nogometnog stadiona Maksimir i u svom sastavu osim triju sada srušenih otvorenih bazena, ima nogometno igralište s atletskom stazom, betonsko igralište za minigolf, boćalište, strelište, odbojkaško, košarkaško i 2 rukometna igrališta te 19 teniskih terena. Športskim je terenima u predjelu Svetica do osamostaljivanja Hrvatske upravljala negdašnja JNA, a sada je to jedna od poslovnih jedinica u sastavu Podružnice za upravljanje športskim objektima Zagrebačkog holdinga.

Valja reći da velika ledina koja je smještena južno od maksimirske šume tradicionalno pripada tradicionalnim zagrebačkim športsko-rekreacijskim lokacijama i može se, uz obronke i vrh Medvednice te savsko priobalje, smatrati kolijevkom zagrebačkoga, a samim time i hrvatskoga športa. Štoviše u tom su prostoru i u njegovoj blizini zabilježeni prvi organizirani rekreacijski i športski počeci još sredinom 19. stoljeća.

Nastanak športskih sadržaja u Maksimiru i na Sveticama

Perivoj Maksimir

Kako se radi o jednom od najvažnijih prostora za ukupan razvitak športa i športskog pokreta u Hrvatskoj, držimo da je nužan povijesni prikaz njegova nastanka. Slobodno se može reći da je razvoj rekreativnih i športskih sadržaja na obroncima Medvednice na istočnom rubu ondašnjega Zagreba bio uvjetovan nastankom Maksimira, najznačajnijega hrvatskog pejsažnog perivoja i prvoga javnog šetališta u jugoistočnoj Europi, uostalom i jednoga od prvih takvih javnih parkova u Europi i u svijetu.

Naime do 1794. i osnutka Maksimira u Europi su postojali brojni privatni perivoji uz kraljevske ili plemićke rezidencije, ali su javni bili prava rijetkost. Utemeljio ga je i na biskupskom dobru u baroknom stilu uredio zagrebački biskup po kojem park i nosi svoje sadašnje ime – Maksimilijan Vrhovac (1752.-1827., a biskup od 1787), punim imenom Maksimilijan pl. Vrhovac de Ehrenberg et Rakitovec, jedan od začetnika hrvatskoga narodnog preporoda. Poslije je za Maksimir mnogo učinio biskup i kardinal Juraj Haulik (1788.-1869.), punim imenom Juraj pl. Haulik de Varallya koji je bio biskup i nadbiskup od 1837. do 1869. budući da je 1852. formirana zagrebačka nadbiskupija. On je Maksimir preuredio u engleskom i romantičarskom stilu pa se njemu u čast perivoj neko vrijeme zvao i Jurja ves.

Valja reći da je krajem 18. i početkom 19. st. Maksimir bio na rubnim dijelovima grada koji je onda imao jedva 10.000 stanovnika. Perivoj se pri formiranju prostirao na više od 400 hektara (sada 316), a od 1964. proglašen je dijelom kulturne i prirodne baštine. O Maksimiru se danas brine posebna istoimena javna ustanova, a perivoj je za glavni grad Hrvatske isto što i Bois de Boulogne za Pariz, Tiergarten za Berlin ili Regents park za London.

Od sredine 19. st. naglo jača industrijska proizvodnja, trgovina, promet i bankarstvo što potiče nagli rast Zagreba. Industrijalizacija i jačanje državnog aparata potaknuli su razvoj školstva i kulturnih institucija, ali i različitih sadržaja vezanih uz slobodno vrijeme, posebno šport. Spontano se razvija plivanje po savskim rukavcima i klizanje na zaleđenim jezerima u gradskoj okolici, a od 1874. počinju se osnivati i raznovrsni športski klubovi.

Čini se, sudeći prema podacima dr. sc. Ariane Štulhofer s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu iz čijeg smo članka crpili osnovne podatke o športskim sadržajima Maksimira i Svetica (Prostor 10./2002.), da upravo u Maksimiru započinju prvi organizirani zagrebački rekreacijski i športski sadržaji jer je 1845. na otoku u Prvom jezeru uređeno malo kupalište s nekoliko kabina. Potom je u zimu 1853. na istom jezeru otvoreno prvo zagrebačko klizalište, a nedugo se potom po obroncima u parku započelo skijati i rodlati (sanjkati). Od 1892. produžena je pruga konjskog tramvaja sve do ulaza u perivoj, što je znatno povećalo broj posjetilaca biciklističkih, konjičkih i drugih priredaba. Prva je zagrebačka međunarodna plivačka i vaterpolska utakmica odigrana na maksimirskom jezeru 1923., a u to se doba u Maksimiru kuglalo, klizalo, veslalo, trčalo, kupalo i skijalo. Štoviše 1931. bilo je uređeno i golf-igralište s devet rupa, pa su natjecatelji morali dvaput obilaziti teren da bi odigrali cijeli meč. Bio je to jedan od najljepših takvih terena u srednjoj Europi jer se skladno uklopio u maksimirski perivoj. Ipak, igranje golfa prekinuto je odlukom Gradskoga vijeća nakon nekoliko godina zbog neplaćanja zakupnine.

Materijali

  • Nastanak športskih sadržaja u Maksimiru i na Sveticama

    Nastanak športskih sadržaja u Maksimiru i na Sveticama

  • Bazeni u Zagrebu

    Bazeni u Zagrebu