Ulaz za korisnike

Zeleni krovovi

|
Zeleni krovovi
 
Zeleni krovovi
Pluća grada na vrhu zgrada

Zeleni krovovi su sve češća rješenja u svijetu koja ublažavaju nabujalu betonizaciju urbanih prostora. Prednosti zelenih krovova su mnogobrojne, stoga je pravo vrijeme da stvorite svoju zelenu oazu usred grada .

Krovovi zaštićeni živom florom postoje, čini se, odavno i posvuda. Od legendom opjevanih Semiramidinih vrtova do povijesno dokumentiranih biljem ukrašenih krovova starorimskih vila, islandskih kuća iz Norse razdoblja ili pak srodnih nastambi u Kanadi, blagodati krovnog raslinja bile su poznate mnogim narodima. No, stvarnu revitalizaciju tog drevnog koncepta najjasnije je izrazio kontroverzni Friedrich Hundertwasser, naglasivši kako bi sve što leži vodoravno pod otvorenim nebom trebalo pripadati prirodi te da bi i u gradu moralo biti moguće udisati šumski zrak!

Urbano poljodjelstvo

Ono što je Hundertwasser iskazao artističkim rječnikom, suvremena znanost formulirala je jasnim postulatima. Prema jednoj od definicija, zeleni krov je svaki otvoreni biljem zasijan prostor od tla odvojen građevinskom ili drugom strukturom. Uglavnom ih se može dijeliti na ekstenzivne i intenzivne, a slojevi od kojih su sazdani su organski i anorganski. Ekstenzivni su plitki i zemlja na njima najčešće je slabije kakvoće i stoga su pogodni tek za ograničen broj biljnih vrsta i namjena, dok su intenzivni dublji, često prekriveni visokokvalitetnim humusom te pogodniji za uzgoj svih biljnih vrsta. U posljednje vrijeme, u akademskim se sredinama ozbiljno eksperimentira čak i na polju urbanog poljodjelstva, što se poglavito odnosi na potencijalnu proizvodnju jestivih biljaka – poput krumpira, mrkve, krastavaca, zelene salate, a posebice dobre rezultate pokazuje uzgoj ružmarina. Naime, znanstvenici iznose teze da zagađenost zraka ne utječe na jestivost biljaka, već je za to u prvom redu presudna čistoća tla iz kojeg rastu.

Za i protiv

Već tijekom projektiranja, a nakon toga i gradnje, valja uzeti u obzir i dopunska opterećenja građevne strukture. Drugi utvrđeni nedostaci su još i relativna početna skupoća, uporaba pesticida za poticanje rasta biljaka, nedostatak stručnih projektanata i postavljača te stručne literature, ali i formiranja nepoželjnih životinjskih zajednica na takvim zelenim površinama. Prednosti, međutim, mogu biti od globalnog značaja.

Nepobitna je činjenica kako će krovni vrtovi odigrati jednu od ključnih uloga u kontekstu održiva razvitka u urbanim sredinama, osobito ako se to odnosi na ublažavanje posljedica globalnog zatopljenja i eliminaciju stakleničkih plinova. Usporavanjem otjecanja kišnice, zeleni krovovi djeluju na povećanje njezina prirodno rashladnog djelovanja; djeluju poput usisivača ugljičnog dioksida, industrijske prašine i raspršenih krutih čestica; zadržavanjem viška slivnih voda smanjuju troškove održavanja velikih kanalizacijskih sustava; u znatnoj mjeri upijaju višak solarnog zračenja, kao i termalna isijavanja betona i asfaltnih materijala…

Dulji vijek krova

Argumenti i zaključci kojima barataju sve svjetski relevantne tvrtke specijalizirane za projektiranje zelenih krovova govore isto: životni vijek vrtom oplemenjena krova je produžen minimalno 15 do 20 godina u odnosu na klasične ravne krovove, a osobitost vodonepropusnosti može se sačuvati četrdesetak godina. Unatoč dvadesetak posto većem početnom ulaganju, zeleni je krov najisplativije rješenje jer, osim što temperatura na površini krova gotovo nikad ne prelazi 25 ºC pa se uz racionalno postupanje utrošak energije potreban za klimatizaciju može 'skresati' za više od trećine. Izračun američke tvrtke Weston potvrđuje da bi se ozelenjivanjem svih krovova na području grada Chicaga uštedjelo gotovo 720 megavata ili 100 milijuna dolara godišnje! Ako se tim procjenama doda izostanak mehaničkih oštećenja, izbijanja požara, šteta nastalih djelovanjem vjetrova i UV zračenjem, argumenti o prednostima sve su jači. Uobičajeni troškovi održavanja, rekonstrukcije u rasponu od pet do deset godina od trenutka ugradnje zelenog krova postaju nevažni.

Manja toplina i buka

Poznat je još jedan zanimljiv podatak temeljen na računalnoj simulaciji: u zamišljenom gradu zelenih krovova, smanjenje temperature za samo tri stupnja imalo bi isti učinak kao istodobna konverzija svih gradskih vozila na električni pogon. Sljedeća pozitivna osobina zelenih krovova koju valja naglasiti jest njihov značajan utjecaj na redukciju buke. Ovisno o debljini i vrsti pokrovnih slojeva, buka se u unutarnjim prostorijama zgrade sa zelenim krovom može smanjiti i za 40 dB. Stoga stručnjaci preporučuju da se unutar i u okolici zračnih luka, tvornica, velikih garaža, bolnica, škola, dječjih vrtića, trgovačkih centara i svih lokacija na kojima se tišina i temperaturna ravnoteža postavljaju kao glavni zahtjevi, krovni vrtovi apliciraju u najvećoj mogućoj mjeri. U Njemačkoj, svjetskom lideru 'krovne hortikulture', to je već općeprihvaćen način razmišljanja. U tom slučaju, na potezu su gradski oci, koji bi već u projekte javnih objekata mogli ugraditi zelenilo i uz razumne troškove zaraditi značajne bodove kod građana. Dovoljno se malo osvrnuti oko sebe u novozagrebačkim naseljima – koliko betonskih platoa zjapi prazno, oštećeno i raspuknuto, dok ono malo travnjaka služi pretežito za šetanje kućnih ljubimaca. 

Ravni krovovi i zelenilo

Krovna hortikultura u Hrvatskoj, iako postoji, nije rasprostranjena koliko bi to bilo poželjno. Kako je ona prihvaćena ili u ekonomski prosperitetnim sredinama s nepogodnim, često ekstremnim klimatskim uvjetima, poput onih koji vladaju u skandinavskim zemljama ili, pak, u zemljama s ekološkim nedaćama vezanim uz prekomjernu i hipertrofiranu industrijalizaciju, čini se kako nema posebnih razloga za inzistiranje na takvoj vrsti gradnje. S druge strane, novogradnje u Hrvatskoj više gotovo da i nemaju klasična krovišta, kockaste zgrade svojom arhitekturom omogućavaju bolju iskoristivost stambenog prostora i više kvadrata na tržištu. Zeleni vrt na vrhu zgrade donio bi sve one navedene pogodnosti svim stanarima u kući. Tamo gdje je to moguće, bilo bi dobro razmisliti i o 'zelenoj sanaciji' ravnih krovova na starijim građevinama. Pažljivo i stručno izveden ekstenzivan zeleni krov zasigurno bi stajao manje od dograđivanja kompletne krovne konstrukcije, dok bi financijska konstrukcija u usporedbi s neprekidnim krpanjem porozne plohe mogla biti i povoljnija.

Zašto zeleni krov?

Odgovor na ovo pitanje svatko zna jer zelenila nikad dovoljno. Ipak, treba naglasiti da hortikultura i permakultura u građenju može značajno doprinijeti ukupnoj kvaliteti urbanog življenja, podjednako stanovništvu i cjelokupnoj zajednici.

Zeleni krovovi:

- su zamjena za dvorišta i vrtove, odnosno povećavaju prostor za opuštanje u betonskoj džungli

- smanjuju potrebu za grijanjem i hlađenjem zgrade kao zaštitni sloj

- produžuju vijek trajanja krovišta

- smanjuju izljeve vode nakon oluja koje oštećuju zgradu

- smanjuju isijavanje topline u urbanim područjima

- filtriraju zagađenja iz zraka i kiše

- produžuju trajanje životinjskih vrsta u izgrađenom okolišu.

Materijali