Ulaz za korisnike

Zgrada Muzičke akademije u Zagrebu

|
Zgrada Muzičke akademije u Zagrebu
 
Zgrada Muzičke akademije u Zagrebu
U središtu se Zagreba, na mjestu često spominjane zgrade Željpoha odnosno Ferimporta, upravo gradi prva zgrada Muzičke akademije u njezinoj dugogodišnjoj povijesti. Time se obnavlja vjerojatno najviše osporavana zgrada hrvatskoga graditeljstva druge polovice 20. st.

To se složeno i tehnički zahtjevno gradilište nalazi na, kako mnogi drže, najljepšem i najslikovitijem zagrebačkom trgu, na uglu Trga maršala Tita i Prilaza Gjure Deželića, na mjestu koje je svojim položajem i atraktivnošću bilo pravi izazov za brojne hrvatske arhitekte već gotovo puno stoljeće. Čini se da je taj neobičan i privlačan prostor konačno dobio svoju pravu namjenu i oblik.

Povijesni prikaz nastanka građevine

Izgradnja trga

Sadašnji Trg maršala Tita u prošlosti je nosio razna imena: Sajmišni trg, Sveučilišni trg, Wilsonov trg, Trg kralja Aleksandra I., Trg I i Kazališni trg, a današnje ime nosi najduže – od 1946. godine.

Trg je svoj današnji izgled počeo dobivati od 1855. i 1856. kada je izgrađena nova zgrada za potrebe bolnice Milosrdnih sestara na južnim gradskim livadama i pašnjacima. Zgrada na sjevernoj strani budućega trga, koju je projektirao Ludwig von Zettl, nije ipak nikad bila bolnicom (osim jednokratno – za austrijskopruskog rata 1866.) jer nije bila dovoljno velika za narasle gradske potrebe. Stoga je bila gimnazija, sjedište JAZU-a, Zemaljski muzej, tvornica duhana i izložbeni prostor (gospodarska izložba 1864.). Od 1882. do danas sjedište je Zagrebačkoga sveučilišta i Pravnog fakulteta.

Ostale su se zgrade na trgu gradile postupno. Tako je na sjeveroistočnoj strani 1874. podignuta zgrada (više puta preuređivana) u kojoj je danas Školska knjiga, a 1878. na istočnoj je strani podignuta dvokatna zgrada Hrvatskoga gospodarskog društva (treći je kat nadograđen 1922.) koja je sada dio Pravnog fakulteta. Trg je s juga 1884. omeđen zgradom Hrvatskog sokola i pjevačkog društva Kolo, a zapadno je krilo pridodano za gradnje Hrvatskoga narodnog kazališta i služilo je kao spremište za kulise, a danas za baletne pokuse i za majstorske radionice.

Na zapadnom je dijelu trga, koji je bio s druge strane potoka Tuškanca (pregrađenoga za gradnje HNK-a), prema projektu Hermanna Bolléa 1888. izgrađena reprezentativna historicistička zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt u stilu njemačke neorenesanse. Godinu dana poslije s istočne je strane izgrađen Učiteljski dom. Iste se godine na sjeverozapadnom dijelu trga za Narodne novine počela graditi velika ugaona dvokatna zgrada (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) koja je dovršena 1895.

Te je 1895. godine uz nazočnost cara Franje Josipa I., nakon 16,5 mjeseci izgradnje, svečano otvorena nova neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja je potpuno zagospodarila središnjim dijelom trga i postala njegova osnovna oznaka. Projektirali su ju Hermann Helmer i Ferdinand Fellner, projektanti koji su u srednjoj, jugoistočnoj i istočnoj Europi bili uključeni u gradnju čak 48 kazališnih građevina.

Na istočnoj strani trga, na uglu današnje Masarykove ulice, izgrađena je 1899. dvokatna stambena zgrada (treći je kat s mansardom dograđen 1922.) u kojoj se nalazi Kazališna kavana. Slijedila je 1903. na jugozapadnoj strani secesijska zgrada, poznata kao zgrada SKF, a istočno od zgrade Kola podignuta je 1913. stambena zgrada Frank, koju je kao renesansnu palaču projektirao arhitekt Viktor Kovačić.

Otada do 1961. i početka gradnje zgrade Željpoha na trgu se nije ništa gradilo, osim što je još prije I. svjetskog rata na istočnom dijelu postavljen spomenik Sv. Jurju, rad Antona Dominika Fernkorna iz 1853. (danas je ispred zgrade SKF) te preuređen sjeverni dio trga i postavljeno znamenito djelo Ivana Meštrovića Zdenac života.

Prijašnja projektna rješenja

www.casopis-gradjevinar.hr

Materijali

  • Downlodajte cijeli tekst

    Downlodajte cijeli tekst