Ulaz za korisnike

Fasadna opeka

Fasadna opeka

Fasadna opeka osim što zadovoljava estetske kriterije fasadna je opeka otporna i na atmosferske utjecaje, što ide u prilog njezinoj dugotrajnosti, a s obzirom na to, znatno se smanjuju troškovi održavanja objekata

Fasadne opečne obloge često su skuplje od uobičajenih fasadnih premaza, no u gradnji stambenih objekata mnogi posežu upravo za opekom zbog mogućnosti prilagodbe toga materijala suvremenim izvedbama regionalne arhitekture. Uspjeli pokazatelj obzidavanja objekata fasadnom opekom jest arhitekturalna gradnja sjeverne Njemačke, gdje se opečne obloge primjenjuju nekoliko stotina godina.

Osim što zadovoljava estetske kriterije fasadna je opeka otporna na atmosferske utjecaje, što ide u prilog njezinoj dugotrajnosti, a s obzirom na to, znatno se smanjuju troškovi održavanja objekata. Obzidavanje vanjskih zidova opekom jednako se uspješno izvodi pri gradnji obiteljskih kuća kao i većih stambenih te industrijskih objekata. Fasadna opeka može se izravno postavljati na neizolirani zid, premda standardi suvremene gradnje prije fasadne izvedbe u pravilu nalažu toplinsku izolaciju zida. Najčešće primjenjivani toplinski izolatori još uvijek su polistirenske ploče ili mineralna vuna. Razmak od vanjske strane zida koji se oblaže opekom stvara zračni prostor koji se može prozračivati, ali i ne mora.

Tako razlikujemo tri osnovna tipa fasada: prozračne, neprozračne i kontaktne fasade. Vanjski zidovi postali su jedan od važnijih segmenata gradnje objekata jer njihovo izvođenje može prouzročiti čak do 40% gubitaka topline od ukupnoga odljeva energije. Na mikroklimatske uvjete u unutarnjim prostorima zgrade najviše utječu vanjski dijelovi objekta. Pri pravilno izvedenoj izolaciji vanjska strana zida zimi je topla, a ljeti se ne pregrijava.

Dobru toplinsku zaštitu i zaštitu od prekomjernoga vlaženja osigurava izolacija vanjske strane zida debljine 10 cm i nanošenje fasadne opeke s prozračnim slojem širine između 3 i 6 cm. Na taj se način smanjuje odljev topline i manje se energije ulaže u zagrijavanje prostora, a ujedno se sprječavaju velike promjene u temperaturi. Puna toplinska izolacija obodnih dijelova objekata, zidova, krovova i podova, jamči što manju potrošnju energije za grijanje.

Nije naodmet spomenuti podatak da je potrošnja energije u Hrvatskoj veća dva do tri puta nego u zemljama EU, gdje ona iznosi manje od 100 kWh po kvadratnom metru. Štoviše, od 1. srpnja 2006. godine na području Hrvatske obavezno će se provoditi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama koji slijedi europske standarde izrade građevno-fizikalnih proračuna s područja toplinske zaštite, uštede energije te difuzije i kondenzacije vodene pare.

Izolacijski sloj

Obzidana opečna fasada zahtijeva unaprijed pripremljene konstrukcije, a širina nosivoga elementa mora biti usklađena s debljinom izolacije, širinom zračnoga prostora i debljinom fasadnoga zida. Debljina zračnoga prostora najčešće je 4 cm, a vanjski zid mora biti opremljen s otvorima za prozračivanje minimalne površine 10 cm2 na metar zida, što omogućuje prozračivanje po vertikali, a cirkulacija zraka mora biti nesmetana. Fasadni zid nanosi se na nosivi zid pomoću posebnih nosača koji istodobno služe i za pričvršćivanje izolacijskoga sloja. Nosači su ujedno i mjera razmaka između izolacijskog i obzidanog sloja kojim se postiže jednakomjerna širina zračnoga prostora. Dužina nosača ovisna je o debljini izolacijskoga sloja. Za opečne obloge preporučuje se dužina nosača od 7 cm.

Kod neprozračnih fasada vanjska obloga položena je odmah do izolacijskog materijala. Suvremene inačice neprozračnih fasada imaju jednake karakteristike kao i prozračne fasade, a razlika je u tome da kod neprozračnih fasada u toplinskoj izolaciji sudjeluje i obloga. Kod neprozračnih fasada posebno je važno odabrati vanjsku oblogu koja je vodootporna, ali istodobno propusna za paru kako kondenzirana vlaga ne bi zaostajala u izolacijskom sloju.

Suvremeni sustav obzidavanja prozračnom fasadom uključuje toplinsku izolaciju s vanjske strane zida, nosivu podkonstrukciju obloge i pločastu i staklenu oblogu sa zračnim slojem između izolacije i obloge. Podtip prozračne fasade je viseća prozračna fasada čije su prednosti u većem sprječavanju prodiranja vlage, jednostavnijem smještanju toplinskih mostova i boljoj zvučnoj izolaciji objekata.

Izvanredne karakteristike opeke kao zvučnoga izolatora i zaštite od atmosferskih prilika povećavaju ukupnu vrijednost toplinske izolacije zida. Za opečne obloge u svrhu arhitektonskih oblikovnih elementa najviše se primjenjuju cigle malih formata u različitim bojama i različito obrađenih površina. Obična opeka za obzidavanje obično je hrapave površine i većih pora, a peče se na višim temperaturama. Ovisno o poroznosti, razlikujemo punu i šuplju fasadnu opeku. Osim opečne cigle za fasade se koriste i ciglene pločice debljine 25 mm koje se lijepe na podlogu i potom fugiraju. Vizualno stvaraju dojam opečne cigle. Foto: Fotograf: Jutta