Ulaz za korisnike
Grijanje

Grijanje

Gijanje ima za zadatak stvaranje i održavanje ugodne klime u prostorijama. Najmanja temperatura zraka u prostoriji mora odgovarati zahtjevima korisnika. Temperature prostorije kreću se u ovisnosti o stupnju korištenja zagrijavane prostorije od 15 do 24°C, ali se naravno mogu podešavati prema potrebi. Grijanje zgrade doprinosi i trajnom održavanju zgrade, jer smanjuje građevinsko fizikalna oštećenja omotača zgrade.

Potražite savjet od firme u koju imate povjerenje i vodite računa o sljedećim točkama:

- Ukoliko u dogledno vrijeme predstoje radovi na poboljšanju toplinske izolacije, onda će se smanjiti i potrebe za grijanjem. Vodite računa o tome prilikom dimenzioniranja.

- Razmislite o kupnji kotla ogrjevne moći, u pravilu se brzo amortizira.

- Želite li u budućnosti priključiti solarni kolektor? Vodite računa o tome da uređaj dozvoljava velike mogućnosti prilagodbe. Skoro svaka firma za montažu grijanja ima već takva iskustva.

- U tom slučaju bi montaža na krovu imala smisla. Na postojećem objektu to može zahtijevati dodatne, skupe adaptacije.

- Potrebna temperatura (temperatura radijatora) jako ovisi o toplinskoj izolaciji. U prostorijama s dobro izoliranim zidovima potrebne su relativno niske temperature zraka, kako bi se postigla ugodna klima. Ukoliko su zidovi hladni (emitirana hladnoća) , zrak pa zatim i grijanje moraju biti üto topliji, kako bi se izjednačio negativni efekt.

- Koju vrstu grijanja Vi planirate? Radijatore, podno grijanje, grijanje zidne površine? O tomu ovisi i potrebna temperature dotoka topline.

Zadatak grijanja zgrade jeste stvaranje i održavanje ugodne klime u prostorijama. Najmanja temperatura zraka u prostoriji mora odgovarati zahtjevima korisnika. Temperature prostorije kreću se u ovisnosti o stupnju korištenja zagrijavane prostorije od 15 do 24°C, ali se naravno mogu podešavati prema potrebi. Grijanje zgrade doprinosi i trajnom održavanju zgrade, jer smanjuje građevinsko fizikalna oštećenja omotača zgrade.

Radijatori - Najvažniji kriteriji za radijatore su:

- Opremanje modernim termostatima
- Po mogućnosti mali volumen vode za veću prostornu površinu. Manji volumen vode poboljšava mogućnost reguliranja (vrijeme hlađenja), a veća površina povećava zdraviji i ugodniji udio topline zračenja. Tim zahtjevima najviše odgovara pločasti radijator.
- Dobra mogućnost čišćenja

Podno grijanje

Podno grijanje ima negativne karakteristike kod povećanih toplinskih zahtjeva (loša toplinska izolacija) . Da bi se zagrijala loše izolirana prostorija, pod se mora jako zagrijati, što opet izaziva nakupine prašine i negativne psihološke efekte (probleme s cirkulacijom) .Isto tako svaka podna obloga (ljepilo) ne podnosi jednako visoke temperature. Međutim ukoliko je prostorija dobro izolirana , te ako je nešto povišena temperatura podne obloge dovoljna da pokrije toplinske potrebe, onda nema argumenata protiv podnog grijanja, koje ugodnijima čini svakako podove prekrivene pločicama i parketima.

Rubne grijaće lamele

To su posebni radijatori, koji se postavljaju jako nisko. Oni emitiraju topli zrak okomito prema gore, tako da se dobije toplinski efekat sličan grijanju zidnih površina.

Nedostatak su loše mogućnosti čišćenja kao i izgubljena postavna površina , jer bi grijanje kod pregradnih zidova jedva funkcioniralo.

Grijanje zidnih površina

Grijanje zidnih površina sastoji se od cijevastih spremnika s prijelaznim vodom na gornjoj granici, tankih vodova u području grijanja te povratnog zbirnog voda na donjem rubu. Zid u fazu grube gradnje, na koji se postavlja sistem, može se normalno žbukati. U svakom slučaju emisija topline može varirati u ovisnosti o uporabljenoj žbuki. Dobri rezultati se postižu vapneno-gipsanom žbukom.

Prednost je nevidljiva instalacija, ugodna toplina zračenjem te izuzetno dobra raspodjela temperature. Nedostatak je kao i gore izgubljena postavna površina a time i opasnost oštećenja sustava grijanja čavlima. Ukoliko se iznamljuje stan sa zidnim grijanjem, problemi su zbog ove dvije točke predprogramirani, stan u vlasništvu je manje problematičan.

Vrste energenata za grijanje:

Usporedba i izračun različitih nositelja energije. U navedenoj tabeli dati su energetski sadržaji različitih nositelja energije, tabela je sortirana prema rastućem broju , od najvećeg prema najnižem:

- Nositelj enrgije  -  količina - vrijednost grijanja/energetski sadržaj   
- Tekući plin  - 1kg - (kWh)
- Loživo ulje -  1l - 10
- Zemni plin  - 1m3  - 8,9
- Briketi kamenog ugljena  - 1kg - 8,7
- Kameni ugljen   - 1kg - 7,0-8,3
- Koks od kamenog ugljena   -1kg - 7,9
- Briketi od smeđeg ugljena - 1kg - 5,4
- Koksni plin/gradski plin - 1m3 - 4,4
- Drvo za grijanje   - 1kg - 4,2 (1m3=700kg)
- Treset (sušen na zraku)   - 1kg - 3,9
- Električna struja - proizvodnja - 1kW - 3,3
- Smeđi ugljen - 1kg - 2,4
- Električna struja - korištenje  -1kW - 1,0

Grijaće cijevi i toplinska izolacija

Cjevovodi preuzimaju raspodjelu topline od centralnog proizvođača do pojedinačnih površina koje treba zagrijavati. Kao nositelj topline služi većinom voda. Voda za grijanje ohlađena na površinama koje se zagrijavaju odvodi se ponovno u proizvođač topline. Cjevovodi su tako dimenzionirani da brzine strujanja nisu velike pa tako ni zvukovi nisu prejaki. Razlikuju se jednocijevni i dvocijevni sustavi.

Grijaće cijevi se postavljaju na žbuku, ispod žbuke, na estrih ili u termoizolacijski sloj ispod estriha ( razina grijanja i razina estriha su razdvojeni), u okvirima moderniziranja starijih objekata i iza pokrivnih podnožaka.

Važna je dobra izolacija cijevi. Zahtjevi u pogledu izolacije za postrojenja grijanja propisani su u pravilniku o uštedi energije. Cirkulacijska crpka tople vode ( regulira se višestupanjski ili bez stupnjeva) brine zato da nositelj topline struji kontinuirano. Preporuča se ugradnja crpke s reguliranim brojem obrtaja za automatsku prilagodbu volumenskoj struji i za izbjegavanje šumova strujanja.

Obračun ovisan o potrošnji za kuće sa više obitelji je zakonski propisan. Vrši se preko razdjelnika troškova grijanja ili toplinskog brojila, koji je integriran u toplinsku razdjelnu mrežu.

Uređaj za grijanje za samougradnju

Uređaji za grijanje za samougradnju su tzv. ugradbeni sklop, koji se od uobičajenih uređaja razlikuje po tome što je predviđen za samougradnju.

Kompletno planiranje uključivši i proračun toplinskih potreba, dimenzioniranje i preuzimanje obavlja proizvođač. Isporučuju se također i kompletne upute za rad. Vrsta energije, konstrukcija kotla za grijanje kao i oblih grijnih tijela se može slobodno birati .

Samougradnja postavlja određene zahtjeve u pogledu zanatskih vještina investitora.

Grijanje toplim zrakom

Kod grijanja toplim zrakom se zrak koristi direktno kao nositelj topline. Nije potreban međumedij koji bi prenosio toplinu od generatora topline do pojedinačnih prostorija i tamo zagrijavao zrak. Zrak se naime zagrijava u centralnom izvoru topline. Zato služi automat toplog zraka, koji se zagrijava na ugljen, plin, loživo ulje, struju, postavlja se u podrum, na kat ili na krov.

Preko kanalske mreže koju čine cijevi od čeličnog lima i spiralnih limenih cijevi se topli zrak uvodi u prostorije koje treba zagrijati. Mali uređaji za jednoobiteljske kuće konstruirani su za pogon na bazi sile teže. Veća postrojenja zahtjevaju specijalne uređaje za zagrijavanje zraka i ventilatore.

Grijanje toplim zrakom karakterizira brzo zagrijavanje. Grijna tijela nisu potrebna. Cirkuliranje zraka za zagrijavanje istovremeno ima funkciju odzračivanja. Prijenos prašine, zvukova i mirisa nije moguć zbog razdvojenih kanala za pojedinačne prostorije.

Odlaganje energenata

Za kruta goriva je neophodan prostor za odlaganje, dostupan prostoriji s uređajem za grijanje, s otvorom za ubacivanje(najmanje širine od 55 cm) u zidu ili ispred zida kuće.

Za rezano drvo treba osigurati uskladištenje vani. Drvo za grijanje treba složiti na dobro ventirilarno i suho mjesto. Uskladištenje loživog ulja vrši se iznad zemlje ( podrumski spremnici, spremnici vani) ili ispod zemlje (spremnici pod zemljom).

Propisani su isključivo spremnici za loživo ulja provjerene kvalitete i konstrukcijskih svojstava od čelika, betona, plastike kao i plastike ojačane staklenim vlaknima kao baterijski spremnici, kao podrumski spremnici, cilindrični spremnici ili kuglični spremnici s/bez kadice za pretakanje odn. s sustavi s drugom vrstom zaštite pretakanja. Ukapljeni plin se može također odlagati u podzemnim ili nadzemnim spremnicima.

Održavanje uređaja za grijanje

Prije početka instaliranja uređaja za grijanje nadležna stručna tvrtka dogovara održavanje dimnjaka. Dimnjačar utvrđuje zahtjeve u pogledu dimnjaka i provjerava uređaje ispušnih plinova nakon instaliranja generatora topline. Nakon 4 tjedna od puštanja u rad kontroliraju se prvi put vrijednosti ispušnih plinova. (temperatura ispušnih plinova za određivanje gubitaka topline ispušnih plinova, CO2-vrijednosti za određivanje efektivnosti sagorijevanja kao i količina čađi).

Iz tih se vrijednosti može odrediti stupanj učinkovitost kotla. Ukoliko mjesto sagorijevanja ne ispunjava zahtjeve, tada dimnjačar mora nakon određenog roka ponoviti postupak mjerenja. Ukoliko vrijednosti ni tada nisu ispravne, onda je dimnjačar obvezan proslijediti dokumentaciju nadležnim službama. Kod nedostataka relevantnih za zaštitu okoliša i sigurnost u pravilu nema produženja rokova. Nadležne službe određuju dalje mjere, od gašenja uređaja za zagrijavanje do određivanja novčanih kazni.

Bez čišćenja uređaja u određenim vremenskim razmacima i kontinuiranog održavanja uređaj za grijanje ne može raditi ekonomično. Zato sklopite odmah ugovor o održavanju, koji obuhvaća i kontinuirano mjerenje vrijednosti ispušnih plinova kao i kontrolu stupnja učinkovitosti kotla.

Već 1 mm čađi pogoršava stupanj učinkovitosti uljnog kotla za grijanje za ca. 3%.I plinski uređaji se moraju održavati Zaprljani ili pogrešno podešeni uređaji vode ka stvaranju otrovnog ugljičnog monoksida te emisiji ispušnih plinova. Uređaji smješteni u kuhinji mogu biti usljed kuhinjskih para izloženi posebno izraženom zaprljanju.

Vodite računa o nepotrebnom utrošku energije! Koristite mnogostruke mogućnosti modernih uređaja za grijanje. Otvaranje i zatvaranje prozora trebalo bi služiti u svrhu dovoda svježeg zraka, a ne za reguliranje sobne temperature. Isplati se i provjera osobnih zahtjeva u pogledu temperature .

Sljedeće temperature bi trebale poslužiti kao orjentacijske vrijednosti:

- 20-22 °C u dnevnom boravku i dječijoj sobi
- do 16°C u spavaćoj sobi, u hodnicima, u hobi-i radnim prostorima
- ca. 24° C u kupaoni
- Povećanje temperature za 1 °C povećava utrošak energije za 6%. - Quelle-co2online-g GmbH