Ulaz za korisnike

Mortovi

Mortovi

Mort je mješavina agregata promjera od maksimalno 4 mm (u iznimnim slučajevima i 8 mm za strukturnu žbuku ili estrih mort), anorganskih veziva i vode, a smije sadržavati i dodatke.“ Dok je prije nekoliko desetljeća na gradilištima bilo uobičajeno miješanje morta od pijeska i cementa iz vreća i vapna, takve „ručne mješavine“ danas su nestale s gradilišta i zamijenjene su tvornički proizvedenim mortom. To nije dovelo samo do racionalizacije na gradilištima, već i do značajnog povećanja kvalitete.

U zahtjeve u pogledu kvalitete ubrajaju se svakako i ekološki aspekti. Uloga morta pri zidanju je; izravnavanje geometrijskih odstupanja blokova i njihovo međusobno vezivanje te ravnomjerna raspodjela tlačnih napona. Mineralni tvornički proizvedeni mort karakterizira sadržaj veziva i to vapna, cementa, i/ili kalcij sulfata (gips, anhidrit). Količinski zastupljeniji udio čine mineralni agregati kao što su vapnenac, prirodni pijesak, mramor ili kvarc s udjelom agregata uglavnom između 0,25 i 4 mm. Kao lagani mineralni dodaci označavaju se perliti, ekspandirana glina ili ekspandirano staklo. Osim toga mogu sadržavati i druge organske lagane dodatke primjerice kuglice od ekspandiranog polistirola . Mort ojačan vlaknima npr. vlaknasta lagana žbuka sadrži adekvatna vlakna recimo od polipropilena ili poliestera. Dodaci i agregati dodaju se ciljano za poboljšanje određenih svojstava, za vodootpornost morta, za plastificiranje morta i sl. Anorganski pigmenti boja su dodaci koji omogućuju trajno obojenje.

Osnovni uvjet je da kemijski dodaci ne pogoršavaju svojstva morta ispod neprihvatljive granice. Prilikom korištenja dodataka treba utvrditi je li ugrožena nosivost, trajnost ili nepropusnost ziđa te osigurati primjeren nadzor pri izradi i uporabi morta.

Sastav morta mora biti usklađen sa zahtijevanom konzistencijom, predviđenim efektima obrade te očekivanim svojstvima morta. Za mineralni mort koji otvrdnjava od trenutka obrade u kontaktu s higroskopnom podlogom (primjerice zidni mort ili žbuka) vrijede za hidrataciju i otvrdnjavanje drugačije relacije od tehnologije betona (2) sastav morta mora se prilagoditi podlozi vodeći računa o tim relacijama, jer upravo naizmjeničnim odnosom između morta i podloge određena su bitna svojstva.

Tvornički mort proizvodi se na više načina te se gotov isporučuje na gradilište.

Razlikujemo sljedeće vrste:

Tvornički suhi mort jeste gotova (suha) mješavina osnovnih sastojaka kojima se prilikom pripreme na gradilištu dodaje još voda, kako bi se postigla konzistencija pogodna za obradu. Tvornički suhi mort isporučuje se na gradilište u silosima ili u vrećama.

Tvornički svježi mort isporučuje se na gradilište u miješalicama (kao za gotovi beton) u konzistenciji spremnoj za obradu te se na gradilištu pretovara u vjedra za mort obično od 200 litara, u pravilu se obrađuju unutar 36 sati. Duže ili kraće vrijeme obrade navodi se obvezno na otpremnici.

Tvornički predmort koristi se uglavnom u Sjevernoj Njemačkoj. Tvornički predmort predstavlja tvornički spravljenu mješavinu pijeska i vapna kao i nekih drugih dodataka Na gradilištu se dodaju još samo cement i voda. Potrebnu količinu cementa daje proizvođač Tvornički predmort obično se isporučuje kamionima te se istovara na gradilištu.

U gradnji se smije rabiti jedna od sljedećih vrsta mortova:

- Cementni mort-spravljen od određenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je potrebno
- Cementno-vapneni mort-mješavina određene količina cementa,vapna i pijeska (“produžni mort”)
- Hidraulični vapneni mort - mješavina hidratiziranog vapna i pijeska u propisanim omjerima
- Tankoslojni mort-unaprijed pripremljeni (“ready mixed”) cementni mort s najvećim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima, nanosi se u debljinama 1 do 3 mm.
- Unaprijed pripremljeni mort- doprema se na gradilište u suhom stanju u vrećama (“ready mixed”) ili već pripremljen za ugradnju u vlažnom stanju (“ready-to use”) s usporivačima vezanja.
- Lakoagregatni mort – spravljen s lakim agregatom gustoće manje od 1000 kg/m3, agregat je ekspandirana glina, perlit, plovućac i sl.

Slično oznakama drugih materijala (npr. beton), mort se klasificira prema svojoj tlačnoj čvrstoći. Označava se oznakom M (od “mortar”) i brojem koji predstavlja tlačnu čvrstoću u [N/mm2].Odnos komponenata morta najčešće se određuje volumno jer je praktičnije, no točniji način je težinsko određivanje omjera komponenti.

Tlačna čvrstoća morta fm mora se ispitati u skladu s normom. Kada se čvrstoća značajno razlikuje od vrijednosti navedenih u tablici dopušteno je mijenjati omjere. Laboratorijska ispitivanja takvih mortova moraju dati barem 20% veća od vrijednosti tlačne čvrstoće.

Najmanja klasa morta za nearmirano ziđe je M1, za armirano ziđe M5 I za tankoslojne mortove i lakoagregatne također M5. Autor: Dr.-Ing. Hans-Joachim Riechers - mauerwerksbau-lehre.de