Ulaz za korisnike

Prozori i vrata

Prozori i vrata
Prozori i vrata su najzahtjevniji građevinski proizvodi jer pred njih stavljamo puno zahtjeva: • providnost i neprovidnost ovisno o našoj potrebi • svjetlopropusnost zimi, a svjetlonepropusnost ljeti • želimo da zadržavaju toplinu kuće, ali da istovremeno propuštaju toplinu sunca • trebaju biti pomični, ali sigurni od provale • otvaraju se, a moraju dobro brtviti

Ukoliko su prozori loše kvalitete tada:

·  gubimo dobar osjećaj ugode
·  moguća pojava kondenzata i plijesni
·  gubimo energiju kroz prozore
·  energetski opterećujemo društvo
·  ekološki opterećujemo Zemlju

Ako želimo imati kvalitetan prozor, potrebno mu je povećati učnikovitost, što znači da mu moramo smanjiti gubitke, a povećati dobitke.

Gubitci i dobici prozora i vrata

Razmatrajući gubitke i dobitke prozora i vrata trebamo imati u vidu sve elemente koji su prisutnia to su:

·  U – faktor prolaza topline (W/m2K)
·  g – sunčani dobitak
·  Uf – faktor prolaza kroz okvir (frame
·  Ug – faktor prolaza kroz staklo (glass)
·  Uw – faktor prolaza cijelog prozora (window)
·  Ψ – linijski gubitci
·  Ψugradnje – gubitci ugrađenog prozora

Solarni dobitak je vrijednost koju dobijemo kada od ukupne insulacije odbijemo:

·  solarni gubitak zasjenjenja
·  solarni gubitak okvira prozora
·  solarni gubitak stakla

Definiran je zemljopisnim položajem građevine (potrebno je prilikom projektiranja voditi računa da prostorije u kojima se obitava (dnevni boravci, blagovaonice, spavaće sobe) budu okrenuti prema jugu te da imaju veće staklene površine kako bi solarni gubitak bio što veći), položajem u prostoru (planine, susjedne zgrade, drveće), konstrukcijom ostakljenja i prozorskog okvira te zasjenjivanjem prozora.

Kondenzacija

Kada razgovaramo o prozorima, neizostavna tema je i kondenzacija. Koeficijent prolaska topline (U-vrijednost) je vrijednost prolaska topline kroz građevinski materijal ili građevinsku konstrukciju. Toplinska izolacija je bolja ukoliko je U-vrijednost manja. S obzirom da prozor ima znatno veću U-vrijednost od dobro izoliranog zida pa je temperatura unutarnje površine prozora niža od temperature zida, na prozorima se lakše pojavljuje kondenzacija. Nadalje, u svakom domaćinstvu nastaje vodena para uslijed obavljanja svakodnevnih poslova, disanja ili zbog sušenja građevinske konstrukcije. Zrak može apsorbirati određenu količinu vlage a koja ovisi o temperaturi. Što je temperatura viša, zrak može primiti više vodene pare i obratno kod niže temperature dolazi do zasićenja zraka vlagom, pa se višak vlage negdje mora kondenzirati, a to je ponovno na mjestima gdje je temperatura prostora (površine) manja od temperature zraka.

S obzirom da u pasivnoj kući zbog energetske uštede nije poželjno otvaranje prozora radi provjetravanja (ventiliranja) prostora, potrebno je ugraditi ventilacijski sustav radi kontinuirane izmjene zraka.

Učinak kondenzacije je višestruko štetan, od opasnosti za zdravlje stanara, razvoja plijesni i gljivica, pa do razaranja materijala radi smrzavanja i korozije.

Ispitivanje prozora

Postoji nekoliko metoda za provjeru termičkih osobina prozora koje se primjenjuju u praksi.

Hot box metoda je laboratorijsko ispitivanje pravog uzorka, pomoću kojeg je moguće vrlo točno određivanje termičkih osobina. Uključuje sve osobine materijala i geometrijskiih oblika, a mjerenje daje ukupnu U-vrijednost po presjeku profila. Obzirom da je to laboratorijsko ispitivanje moramo imati skupu opremu, a cijeli postupak dugo traje. Uzorak koji mjerimo je smješten između hladne i tople strane komore za mjerenje. Nekoliko desetaka senzora mjeri temperaturu po cijeloj površini mjernog uzorka i šalje centralnom računalu na obradu. Rezultat će biti prikazan kao prosječna U-vrijednost. Negativna strana ove metode je visoka cijena ispitivanja te da bi izvršili ispitivanje moramo imati uzorak, pravi proizvod (kasnije ćemo vidjeti da je moguće ispitivanje bez proizvoda).

Termografija je postupak ispitivanja (snimanja) termičkih karakteristika beskontaktnom, pasivnom metodom. Zahvaljujući toj metodi locirate toplinske mostove i vlažne zone

Do ispravnog profila prozora i ostakljenja dolazi se teoretskim putem, a na bazi teorije izrađuje se eksperimentalan prozor koji možemo ispitivati u laboratoriju te utvrditi njegova svojstva. Postupak je vrlo skup i dugotrajan s obzirom na činjenicu da je potrebno više puta ponavljati eksperiment, tako da u modernom projektiranju i kontruiranju prozora značajnu ulogu imaju računalne simulacije.

Računalne simulacije su omogućene u novije doba razvojem računala i programskih alata. One daju uvid u ponašanje sustava, učinkovitije su jer se brže i jeftnije dolazi do rezultata, mogu se korigirati ulazni parametri kako bi se utvrdio način ponašanja, te kada smo zadovoljni rezultatom nakon više uzastopnih pokušaja (ušteda vremena i novca), simulaciju potvrđujemo eksperimentom. Dobiveni rezultati uključuju ukupne karakteristike proizvoda, ali možemo dobiti i rezultate u bilo kojoj točki presjeka. Slikovna prezentacija rezultata omogućuje nam da bolje shvatimo procese koji su se zbivali tokom ispitivanja. Vrlo velika prednost računalnih simulacija je ispitivanje bez proizvoda. Tek kada smo dobili zadovoljavajuće rezultate možemo definirati proizvodnju, nabaviti potrebne materijale, alate i stojeve. Preciznost računalne simulacije možete vidjeti iz sljedećeg primjera. 1997. godine u CWCT (Centre for Window and Clading Technology) rađena je usporedba mjerenih i izračunskih rezultata na četiri panela.

Ista usporedba rađena je 2000. godine u Danskoj, Technical University of Denmark. Uspoređivani su izračunati rezultati za ostakljenje (5 programskih alata) i za okvir prozora (3 programska alata) sa stvarnim izmjerenim podacima. Zaključak je da svi programski alati zadovoljavaju te se mogu koristiti za određivanje energetskih osobina prozora.

Prilikom konstruiranja prozorskog profila vrlo značajna funkcija je slika gubitaka topline. Ona nam zorno prikazuje gdje su toplinski mostovi, gdje nam bježi toplina i na osnovu toga možemo koristiti rješenja koja će smanjiti gubitak topline.

Zrakotijesnost

Pojmom zrakotijesnosti označavamo intenzitet nekontroliranog protoka zraka kroz konstrukciju u zgradi ili iz nje zbog tlačne razlike. Nekontrolirani protok zraka pojavljuje se u fugama te loše izvedenim konstrukcijama, na spojevima dvaju ili više materijala. Posebnu pažnju treba posvetiti svim probojima vanjske ovojnice (prozori, vrata, proboji cijevi za vodu, ventilaciju ...). Kod pasivne gradnje, vanjska ovojnica zgrade ne smije propuštati nekontroliranu izmjenu zraka. Dozvoljena izmjena je n50<0,6 h-1.

S druge strane u zgradi postoji biološka potreba za zrakom od 30 m3/h po osobi, a već smo spomenuli da je i zbog pojave kondenzacije potrebno kontrolirano prozračivanje prema potrebi korisnika, koje osiguravamo ventilacijskim sustavom. Na ulazu svježeg zraka u ventilacijski sustav postavljaju se filteri za prašinu i pelud, a rekuperacijom se vanjski zrak, putem najčešće pločastih rekuperatora, predgrijava toplinom otpadnog zraka, te time ponovno štedimo energiju. Foto: AGC Glass Europe

Članci

Još članaka ...