Ulaz za korisnike

Radovi na visini

Radovi na visini

Siguran način podrazumijeva primjenu odgovarajućih sustava osobne zaštitne opreme i tehnika rada, uvježbanost sudionika te planiranje i nadzor izvođenja radova.

Tragični slučajevi pada s visine oduvijek su prisutni na radilištima, jednako kao i nastojanja da se oni izbjegnu. Usprkos razvitku zaštitnih sustava i opreme padovi su česti, a rad na visini nepopularan. Rašireno uvjerenje kako je rad na visini “nužno zlo“ bolje je (i sigurnije) zamijeniti onim da rad na visini treba izvoditi na siguran način. Siguran način podrazumijeva primjenu odgovarajućih sustava osobne zaštitne opreme i tehnika rada, uvježbanost sudionika te planiranje i nadzor izvođenja radova.

U daljnjem tekstu opisana je regulativa razvijenih zemalja (int.) i (ne)sličnost s domaćom regulativom (hrv.).

Podrazumijeva rad na visini u užem smislu, gdje postoji mogućnost pada duljine veće od 2m (int.), (hrv. - poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine podignute više od tri metra od okolne površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada). Zaštita od pada (osobna) postiže se raznim tehnikama rada, tj. primjenom raznih sustava osobne zaštitne opreme. Posebna tehnika visinskih radova, u kojoj se oprema koristi kao sredstvo pristupa, naziva se pristup užetom. Ova najnovija tehnika prepoznata je kao legitiman način rada i prihvaćena u Direktivi o privremenom radu na visini (2001/45/EC) od strane Europskog vijeća i parlamenta.

Osobna zaštita

Podrazumijeva skup radnih tehnika i sustava opreme čija primjena predstavlja siguran način rada na visini (hrv. - ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se ... posebna pravila zaštite na radu ... koja sadrže obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava). Primjenom sustava opreme za (osobnu) zaštitu od pada (tj. za visinske radove) mora se izbjeći pad ili spriječiti udar i ublažiti trzaj u slučaju pada.Način rada, a time i sustav opreme, treba izabrati slijedom najmanjeg rizika, (sustav za zaustavljanje pada na kraju je toga niza). Sustavi opreme za zaštitu od pada (tj. za visinske radove) dijele se u tri (ili četiri) grupe:ograničavanje pristupa, radno poziciranje (pristup užetom pripada u ovu grupu). Zaustavljanje pada.

Ograničavanje pristupa

Naziva se tehnika rada s opremom koja onemogućava osobu da dođe u područje rizika od pada (npr. pričvršćivanje koje spriječava osobu da pristupi području uz rub ravnog krova).

Radno pozicioniranje

Naziva se tehnika rada s opremom koja osobu pridržava u nategu kako bi se spriječio pad. (npr. opasivanje oko stupa prilikom penjanja). Kod ove tehnike postoje bitne razlike, omjer natega i oslanjanja o strukturu određuje potrebu za sekundarnom linijom. U slučaju pretežitog oslanjanja na strukturu (npr. kosi krov, skela, penjalice, stup, ...) dovoljne su (različite) jednostruke linije opreme. U slučaju pretežitog oslanjanja na opremu (npr. pristup užetom, ...) potrebne su dvostruke linije opreme – primarna (radna) i sekundarna (sigurnosna).

Pristup užetom se naziva posebna tehnika rada pri kojoj se oprema koristi kao sredstvo pristupa. Sustav se sastoji od dva nezavisno usidrena (i međusobno povezana) užeta na koja je radnik priključen preko tehničkih naprava i pojasa. Za penjanje po (radnom) užetu koriste se dvije hvataljke koje radnik naizmjenično opterećuje, podižući uvijek onu koja tog trenutka nije opterećena.

Za spuštanje po (radnom) užetu koristi se spuštalica s automatskom blokadom u slučaju otpuštanja iz ruku. Ručnim pritiskanjem ručice blokade (otpuštanjem užeta) radnik kontrolira brzinu spuštanja. Treća hvataljka s automatskom blokadom u slučaju opterećivanja priključena je na (sigurnosno) uže i ručno se povlači u smjeru kretanja radnika (po radnom užetu). Hvataljka služi za osiguranje u slučaju otkazivanja komponenti radne linije.
 
Na ove načine kretanjem po užetu se može brzo i učinkovito pristupiti mjestu izvođenja zadatka. Posebno je važno napomenuti kako Pristup užetom zahtjeva specijalističku osposobljenost i nadzor prilikom izvođenja radova, a osposobljenost između ostalog podrazumijeva i dobru uvježbanost u naprednim tehnikama spašavanja. Izvođenje radova mimo navedenog sudionike dovodi u ozbiljnu opasnost.

Zaustavljanje pada

Naziva se tehnika rada s opremom koja na siguran način zaustavlja osobu u slučaju pada (npr. pričvršćivanje na skelu prilikom njene montaže). Sigurno zaustaviti pad znači spriječiti udar i ublažiti trzaj što se postiže ograničavanjem duljine i sile pada. Duljina pada izračunava se iz duljina svih (rastegnutih) komponenti linije opreme i mora biti 2,5m (uključena je i visina osobe) kraća od slobodne udaljenosti do prepreke (podloge).

Sila pada, tj. sila koja djeluje na osobu u padu i njenu opremu ne smije prijeći 6kN (600kg). To se postiže pričvršćivanjem povezne linije opreme (uzica, max. duljina < 2m) iznad razine glave ili korištenjem šok apsorbera unutar povezne linije opreme (uzica, min. duljina > 0,3m). Ova tehnika ne pruža potpunu sigurnost ni uz najbolju primjenu (rizik ozljeda u padu). Nasuprot tome, najjednostavnija je i zato najčešće primjenjivana na radilištima. Važno je napomenuti da neke situacije zahtijevaju uvježban tim za spašavanje onesposobljene osobe.

Spašavanje

Podrazumijeva primjenu kombiniranih tehnika rada s opremom, koje za cilj imaju «prevesti» unesrećenu osobu do mjesta na kojem može primiti specijalističku medicinsku pomoć. Izvođenje takvih «akcija» zahtjeva specijalističku obuku i dobru uvježbanost radnika koji ih izvode. Trauma uslijed ovješenja, slijed je tjelesnih reakcija na pad i ovješenje koje mogu vrlo brzo dovesti do ozbiljnih posljedica (trajnih oštećenja pa i smrti). Raspoloživo vrijeme za spašavanje nameće (zakonsku) obvezu planiranja i izvedivosti spašavanja, a jednako tako i prve pomoći, na radilištu (vlastitim mogućnostima, spasilačkim timom na radilištu, hitnim službama, ...).

Plan spašavanja je obvezni dio plana rada i osigurava da u svim situacijama, prilikom izvođenja radova, radnici mogu: izvesti samospašavanje, biti spašeni momčadskim izvlačenjem ili biti spašeni od strane spasilačkog tima na radilištu. Planom je predviđena i dodatna oprema te spasilački pribor.

Zaštitna oprema

Pripada u najvišu, 3. kategoriju opreme namjenjene za zaštitu od pogibelji. Takva oprema mora biti izrađena u skladu s propisanim normama i standardima kvalitete (int. - EN, CE) (hrv. - HRN., poslodavac ne smije staviti u upotrebu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu ...).

Kvalificirana osoba opremu treba označiti, pregledavati i održavati prema propisanim pravilima. Svi podaci o opremi i pregledima moraju se evidentirati (hrv. - poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava ...).
Izbor opreme, primjeren sustav i način korištenja iznimno su važni za sigurnost korisnika i zahtijevaju razumijevanje i uvježbanost tj. kvalificiranost za visinske radove.

Kvalifikacija za visinske radove

Podrazumijeva znanja i vještine potrebne za rad na visini primjenom sustava osobne zaštitne opreme. Svi sudionici u radu na visini moraju biti odgovarajuće kvalificirani (int.) (hrv. - poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima ... imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva, hrv. - poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni ...). Kvalifikacije se baziraju na međunarodno priznatim standardima i pravilnicima (hrv. - priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu), a prema razini znanja i vještine dijele se u dvije kategorije.

Osnovne kvalifikacije se stječu kroz tečajeve, a dokazuju položenim testovima. Polaznici koji uspješno završe tečaj smatraju se visinski kvalificiranim osobama. Programi znanja i vještine obuhvaćaju: Zakone i propise, Radne procedure i planove, Pregled i održavanje opreme, Rad sa sustavima kolotura, Ograničavanje pristupa, Radno pozicioniranje (ne uključuje Pristup užetom), Zaštitu od pada, Spašavanja.

Napredne kvalifikacije se stječu kroz specijalistička osposobljavanja i radno iskustvo, a dokazuju položenim ispitom i pisanim dokazima o radnom iskustvu. Kvalificirane osobe nazivaju se visinski tehničari, a programi znanja i vještine obuhvaćaju: Zakone i propise, Radne procedure i planove, Pregled i održavanje opreme, Napredne tehnike; rada sa sustavima kolotura, ograničavanja pristupa, radnog pozicioniranja, zaštite od pada, spašavanja, Poznavanje i vezivanje čvorova, Izbor sidrišta te navezivanje užadi, Pristup užetom, Pružanje prve pomoći.

Uvježbavanje polaznika tečajeva mogu provoditi Visinski tehničari s dovoljno iskustva i prema odgovarajućem programu, a specijalistička osposobljavanja smiju provoditi isključivo Instruktori - Visinski tehničari najviše razine osposobljenosti i prema verificiranom programu. Ispit za napredne kvalifikacije polaže se pred neovisnim Kontrolorom koji nije bio uključen u obuku. Kontrolor uz ovlaštenje mora imati iste kvalifikacije kao i Instruktor.

Planiranje i nadzor

Planiranje i nadzor, u različitoj mjeri, obvezni su prilikom izvođenja bilo koje vrste radova na visini. Za ostvarenje te obveze potrebno je odrediti odgovornu osobu koja kvalifikacijom zadovoljava traženu razinu razumijevanja i uvježbanosti.

U većini slučajeva dovoljno je da to bude visinski kvalificirana osoba. U slučaju Pristupa užetom neophodno je da nadzor nad izvođenjem obavlja Visinski tehničar najviše razine osposobljenosti (hrv. - poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost ... koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika). Odgovorna osoba zadužena je za planiranje i nadzor provedbe zakona i propisa te radnih procedura i planova.

Zahtjevi za siguran način rada na visini

• Kako bi se odredio najbolji način rada provodi se analiza (uvažavajući hijerarhiju rizika)
• Kako bi se uočile opasnosti i umanjili rizici provodi se procjena rizika
• Odabran način rada detaljno se razrađuje planom rada (uključujući plan spašavanja)
• Potrebno je odabrati odgovarajuće alate i zaštitnu opremu
• Alati i zaštitna oprema moraju se propisno održavati
• Radnici trebaju biti kvalificirani za rad alatima i zaštitnom opremom
• tehniku rada treba preispitati uključujući upotrebe opreme, spašavanja, zaštite drugih i dr.
• Kako bi radni zadaci bili korektno izvršeni radovi se moraju rukovoditi i nadzirati
• Sve pogreške i probleme je potrebno zabilježiti kako br se u buduće mogli izbjeći

Usprkos razvitku zaštitnih sustava i opreme rad na visini će uvijek biti rizična aktivnost. U rješavanju tog problema neophodno je trajno nastojanje da se rizici svedu na najmanju moguću mjeru. Na tom području, u našoj zemlji je još mnogo neiskorištenih mogućnosti.

Razlog tomu dijelom je zasigurno u zakonskim, tehnološkim i ekonomskim razlikama u odnosu na razvijenije zemlje, ali dio odgovornosti pada i na savjest onih koji misle (ili tako izjavljuju) kako je rad na visini “nužno zlo“ i da se malo toga može promijeniti. Statistike razvijenih zemalja (naravno) dokazuju da se primjenom odgovarajućih sustava osobne zaštitne opreme i tehnika rada, uvježbanošću sudionika te planiranjem i nadzorom izvođenja radova, broj nesreća značajno smanjuje. Nadajmo se da će takva praksa zaživjeti i u našoj zemlji – i to prije formalnog priključivanja Europi, koja osim sigurnog načina izvođenja rada na visini drugi način ne prihvaća.