Ulaz za korisnike

Ravni krovovi

Ravni krovovi

Ravni su krovovi jedinstvene cjelovite konstrukcije sastavljene od niza slojeva različitih materijala i funkcija koje uz ulogu stropne konstrukcije posljednjeg kata moraju zaštititi građevine od vanjskih utjecaja: padalina, topline, hladnoće, vjetra ... Ovisno o odabranom rješenju i predviđenim materijalima, za izolaciju ravnog krova nagib krovnih ploha jest 1.5-5%.

Uz ispravnu izvedbu i upotrebom kvalitetnih materijala ravni je krov ekonomična konstrukcija koja pruža znatno veće slobode u komponiranju volumena i prostora. Prema predviđenoj namjeni ravne krovove dijelimo na prohodne i neprohodne.

S obzirom na raspored slojeva ravni krovovi mogu biti:

1. Jednostruki nezračeni (topli) krovovi

Ovi se krovovi sastoje od mnogo slojeva koji su ispravno položeni jedan na drugi i u međusobnoj su vezi. Po položaju slojeva u konstrukciji ravni krovovi mogu biti:
a) klasični - pri kojima su svi slojevi krova zaštićeni završnim hidroizolacijskim slojem.
b) obrnuti - pri kojima se sloj toplinske izolacije (ekstrudirani polistiren) nalazi iznad hidroizolacije.

2. Dvostruki zračeni (hladni) krovovi

Ovi su krovovi također slojevite konstrukcije s pokrovnim slojem odvojenim zračenim prostorom od ostalih slojeva. Zračeni prostor mora biti poprešno ventiliran dovodnim i odvodnim otvorima, pri čemu su dovodni otvori 1/1000 tlocrtne ploštine, a odvodni otvori 1/800. Ako je širina krova veća od 12 metara veličina otvora mora se povećati oko 50%. Zbog neekonomičnosti ovi se krovovi
izvode rijetko i to uglavnom u slu- čajevima povećane insolacije i pri većoj vlažnosti zraka unutarnjih prostora (>80%).

Utjecajni faktori

1. Insolacija i temperaturne oscilacije
Godišnje su razlike u temperaturi površine završnog sloja i do 100 C (-20 C - zimi do +80 C - ljeti). Dnevne razlike u temperaturi također su velike (>60 C). Ovaj utjecaj izaziva vrlo velika dodatna naprezanja u konstrukciji. Kako su slojevi krova u neposrednom kontaktu, oni su izloženi različitim temperaturama a time i različitim naprezanjima koja ovise o svojstvu i karakteristikama svakoga pojedinoga sloja. Osim toplinskih zraka površinski sloj ravnog krova izložen je i ultraljubičastim zrakama koje s vremenom oštećuju većinu materijala.

2. Oborinska voda
Kiša, snijeg i led mogu prouzročiti vlaženje slojeva ravnog krova na nepravilno izvedenim ili oštećenim područjima ravnog krova. Najkritičnija područja za pojavu ovog oštećenja su mjesta neminovnih prodora kroz slojeve ravnog krova (dimnjaci, vodolovna grla, odzračnici ...) i mjesta spojeva konstrukcija (zidovi, ograde, nadsvjetla ...).

3. Difuzija vodene pare
Najčešći položaj hidroizolacijskog sloja jest na završetku svih ostalih slojeva. Hidroizolacijski je sloj najčešće materijal koji ima velik otpor difuziji vodene pare a nalazi se, sa stajališta fizike zgrade, na najnepovoljnijem mjestu. Potreban je pravilan odabir i dimenzioniranje ostalih slojeva konstrukcije, kako se ispod hidroizolacijskog sloja ne bi kondenzirala vodena para i time prouzročila neželjena oštećenja. Izvor: Časopiis Građevinar, Foto: khs-affalterbach.de