Ulaz za korisnike

Solarni sustavi

Solarni sustavi

Razlike solarnog sustava i sustava za fotonapon su slijedeće:
 
Solarni sustav proizvodi toplu vodu. Kod solarnih sustava sunčani kolektori primaju energiju sunčane svjetlosti preko limenih toplinskih vodiča od bakra, takozvanih upijača i istu pretvara u toplinu. S kolektora toplina se preko vodenog-mješavine za sprečavanje smrzavanja preko voda cijevi i izmjenjivača topline predaje rezervoaru vode za potrošnju.

U rezervoarima za vodu nadalje se nalazi izmjenjivač topline, koji se po potrebi puni iz tijeka topline i vodu zagrijava na temperaturu povoljnu za topinu, ukoliko mu sunčeva energija nije dovoljna.

Kako bi solarni tijek ekonomično djelovao, potreban je usmjerivač. Opremljen s mnogobrojnim funkcijama koje pospješuju prinose, uspoređuje temperature s kolektora i vode u donjem dijelu rezervoara i pali električnu crpku, čim se pređe određena razlika u temperaturi. Ne štetnost solarnih sustava je nedvojbena, uz to štedite ogromne troškove za energiju. Nasuprot tome solarni sustavi za fotonapon proizvodi pomoću solarnih stanica struju. Aktivne solarne stanice pretvaraju svjetlo direktno u struju.

Proizvode se od kvarcnog pijeska, takozvanog silicija, i tragova drugih elemenata u višestrukim visoko sterilnim postupcima. S malim povezanim metalnim žilama više solarnih stanica objedinjuje se u jedno kućište, u jedan solarni modul.

Od više spojenih solarnih modula nastaje jedno postrojenje za fotonapon. Proizvodena solarna struja pohranjuje se u javnu mrežu i naplaćuje se. Postrojenje za fotonapon je najvjerojatnije za okoliš najbolja metoda proizvodnje struje. Tako postrojenje radi tiho, slobodno od emisiona i pored sunčane svjetlosti nije joj potrebno drugo gorivo.

Proizvodnja stanica fotonapon u pravilu se obavlja od povratnih materijala i djelomično s otpadnim materijalima iz drugih industrijskih grana.

Načini korištenja solarnog sustava za fotonapon su raznolika. Proizvode struju za rasvjetu, crpke, hlađenje, itd. Kolektor vakumskih cijevi funkcionira u principu jednako kao i ravni kolektor.

Rabi se za proizvodnju topline iz sunčanih zraka. Kolektor vakumskih cijevi sastoji se od više cijevi, koje se proizvode od stakla. Unutarnjim vakumom cijevi su zaštićene od gubitka toplote i omogućuju optimalnu iskorištenost sunčanih zraka.

Razlikuju se dvije vrste kolektora vakuumskih cijevi:

Vukuumske cijevi kroz koje direktno teče toplina: tečnost teče kroz toplinsku cijev, koja se nalazi u vakuumskoj cijevi i direktno prima toplinu.

Heat-Pipes: toplina cijev je napunjena s vodom ili alkoholom. Uz navedeno u toplinskoj cijevi proizvodi se podtlak, koji se brine, da tečnost već pri nižim temperaturama (od oko 25°C) isparava. Toplina koja nastaje u procesu isparavanja iskorištava se.

Solarana postrojenja – intenzitet sunčanih zraka u Hrvatskoj

Intenzitet sunčanih zraka u Hrvatskoj u svim regijama je dovoljno jak, kako bi se isplatilo rabiti solarno termička postrojenja. Površina krova okrenuta između jugo istoka i jugo zapada, po mogućnosti bez sjena, s padom od 20° do 60° najbolja je za postavljanje solarnog postrojenja. Po osobi ovdje je potrebo oko 1 m2 kolektorske površine za zagrijavanje vode.

S nešto većom kolektorskom površinom može se i zapadnoj ili istočnoj strani postići isti energetski prinos. Ravni krovovi se također mogu rabiti a moguća je i zidna montaža. Foto: BSW