Suvremena izgradnja

Propis definira maksimalno dopuštenu godišnju potrošnju za zgrade u kWh/m2, odnosno kWh/m3, koja je vezana uz faktor oblika zgrade, tj. odnos površine oplošja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/Ve (m-1), gdje je A-oplošje – zbroj površina pročelja, poda i stropa, a Ve-volumen grijanog dijela zgrade). Koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i više, ograničen je na maksimalno U =1,80 W/m2K.

Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zaštite, osnovna preporuka kod gradnje novih zgrada je pokušati dodatno poboljšati tu toplinsku zaštitu i analizirati mogućnost niskoenergetske arhitekture. Svi europski trendovi kreću se u tom smjeru i nije teško pretpostaviti da će se i naši propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati usklađivati sa sve strožim europskim propisima. Uzimajući u obzir životni vijek zgrade, apsolutno je opravdano projektiranje novih niskoenergetskih zgrada. Uvođenjem energetske certifikacije zgrada, to postaje i marketinški zanimljivo.

 Osnovna podjela zgrada prema namjeni je na stambene i nestambene zgrade 

Vodič – Energetsko certificiranje zgrada 1. dio

Stambene zgrade

Nestambene zgrade

Zgrade građene prije 1940. godine

Zgrade građene u razdoblju od 1940. do 1970. godine

Zgrade građene u razdoblju od 1970. do 1987. godine

Zgrade građene u razdoblju od 1987. do 2006. godine

Suvremena izgradnja