Zagrebačka katedrala

Počeli radovi i na južnom tornju

U 18 godina obnove, obnovljeno je kompletno zapadno, odnosno glavno pročelje katedrale te dvije trećine sjevernog tornja. Uz redovite radove na sjevernom tornju, ovih se dana postavlja baza za skele oko južnog tornja

U iščekivanju najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, posjetili smo Zagrebačku katedralu s ciljem da doznamo kako napreduje obnova, što je sve učinjeno u proteklih 18 godina i hoće li kriza utjecati na obnavljanje Zagrebačke prvostolnice. Naš sugovornik, Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građevinarstva i nadzorni inženjer za radove obnove katedrale, odveo nas je na treću galeriju sjevernog tornja, koja se nalazi na visini od 66,20 metara. Ondje smo na licu mjesta doznali odgovore na naša pitanja, a ujedno i vidjeli kako izgledaju obnovljeni dijelovi sjevernog tornja, nasuprot ruševnih s južnog.
Kriza neće utjecati na obnovu

\’Katedrala se obnavljala i za vrijeme Domovinskog rata, tako da kriza neće bitno utjecati na daljnju obnovu. U proteklih 18 godina smo doista puno napravili, a mogli smo napraviti još i više da je naravno bilo više sredstava. Obnovljeno je kompletno glavno pročelje katedrale te dvije trećine sjevernog tornja. Neki dijelovi katedrale su bili toliko uništeni, do neprepoznatljivosti. Brojni stručnjaci raznoraznih profila uložili su doista velik trud u dosadašnju obnovu\’, ispričao nam je inženjer Rukavina.

Kada je prije 18 godina započeta obnova katedrale, prvo je odabran sjeverni toranj jer je bio u znatno lošijem stanju od južnog. Nemilosrdni zub vremena, odnosno atmosferskih utjecaja učinio je neviđene štete i na južnom tornju, tako da je doista zadnji tren za obnovu istog.
\’Kamen na južnom tornju je u toliko lošem stanju da se pod utjecajem vremenskih neprilika otkida i pada, što može prouzročiti brojne materijalne štete, ali i ozbiljno ugroziti ljudske živote\’, naglasio je inženjer Rukavina.

S lijevog se tornja jako dobro vidi koliko su osakaćene rigalice i kipovi na južnom tornju, neki gotovo do neprepoznatljivosti. Da bi se spriječio odron većih dijelova s južnog tornja, kritični dijelovi su omotani žicom.
\’Cilj i želja nam je da s obnovom južnog tornja započnemo prije nego završimo s radovima na sjevernom. Do 2010. bi trebali završiti radove na sjevernom tornju i osloboditi ga skela\’, rekao je inženjer Rukavina.

Iste će skele biti premještene na južni toranj, ukoliko se u međuvremenu ne pronađe novac za montažne. Sadašnja skela je slobodnog sastava te je za montažu iste oko južnog tornja potrebna i godina dana. Montažna skela tipa H puno se brže montira, čime se dodatno skraćuje vrijeme obnove. Za obnovu južnog tornja potrebno je skela veličine 2.000 četvornih metara.

Zaštita kamena hidrofobnim sredstvom

Ono što nas je također zanimalo jest kako se ponaša kamen koji je prvi zamijenjen na katedrali, prije otprilike 16-ak godina. Katedrala je građena od litotamnijskog vapnenca, popularno zvanog bizek po istoimenom selu na zapadnom dijelu Medvednice.

\’Budući da smo zbog velikih oštećenja morali mijenjati mnoge dijelove katedrale, pojavio se problem izvornog kamena za obnovu. Naime, kamenolomi iz kojih je stizao kamen za gradnju katedrale, već godinama su zatvoreni. Stoga smo posegnuli za kamenom travertinom iz okolice Rima koji je znatno čvršći od bizeka, a izgledom mu je sličan. Također, novi kamen preventivno prskamo hidrofobnim sredstvom kako bismo ga zaštitili od vlage\’, objasnio nam je inženjer Rukavina. Za kraj razgovora upitali smo našeg sugovornika hoćemo li doživjeti vidjeti katedralu bez skela.

\’Neki da, ne ne\’, u šali kaže inženjer Rukavina te dodaje: \’Naravno da ćemo vidjeti katedralu i bez skela. Čim obnovimo i južni toranj, bit će završeni radovi na prednjem dijelu katedrale. Skele ćemo tada premjestiti na stražnju stranu katedrale, daleko od očiju javnosti. Također, kada obnovimo tornjeve, ponovno će se moći u turistički razgled katedrale, gotovo do samog vrha.\’

Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građ. i Sanja Pakrac Kramarić, urednica Pro Gradnje

Ukratko

Povijest gradnje i obnove Zagrebačke katedrale

Zagrebačka je katedrala posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sv. Stjepan kralj. Katedrala u Zagrebu je najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina, izgrađena u neogotičkom stilu. Izvana je duga 77,55, a široka 39,74 metara. Visina tornjeva iznosi 108 metara. Unutarnja površina iznosi 2540 četvornih metara i može primiti više od 5000 ljudi.

Ubrzo nakon osnutka Zagrebačke biskupije 1093. godine, počela je gradnja katedrale. Prva Zagrebačka katedrala, u mnogo čemu različita od današnje, sagrađena je i posvećena 1217. godine. Kroz stoljeća je Zagrebačka katedrala bila rušena, što ljudskim, što prirodnim silama. Do potresa 1880. godine, Zagrebačka je katedrala imala samo jedan toranj. Nakon što je u potresu jako oštećena, počela je obnova katedrale pod vodstvom Hermana Bollea. Obnova je trajala 22 godine, a dovršena je 1902. u neogotičkom stilu. Katedrala je dobila novi, današnji izgled. Imala je dva tornja i novi krov. Zbog atmosferskih utjecaja, nova je obnova započeta 1938. godine, no ona nikada nije dovršena zbog početka 2. svjetskog rata. Kako je nakon rata nastupio komunizam na našu scenu, katedrala je i dalje morala čekati na obnovu. Budući da je katedrala zbog sve većih oštećenja postajala sve opasnija za prolaznike, 1967. moralo se intervenirati na vrhu sjevernog tornja, dok je sedam godina kasnije bakrenim limom zamijenjen keramički crijep.

Godine 1990. napokon je započela obnova katedrale, koja je i danas u tijeku. Do sada je obnovljena prva galerija, zapadno pročelje s glavnim portalom, sjeverni toranj od vrha do 75 metara i od prve do druge galerije. Obnova od 65 do 75 metara je u tijeku, a ovih se dana počinje postavljati i baza za skele na južnom tornju.
Dobro je činiti dobro

Katedralu se obnavlja prije svega sredstvima vjernika. Zadnjih su se godina u financiranje obnove uključile i različite državne i gradske ustanove. Veliku ulogu u obnovi Zagrebačke prvostolnice imaju i donacije privatnih tvrtki. Akcija prikupljanja plastične ambalaže koja je i dalje u tijeku, prema riječima inženjera Rukavine, nažalost i nije donijela očekivane prihode. Obnovu katedrale vodi Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, a želite li i vi donirati sredstva za obnovu katedrale, svoj doprinos možete uplatiti putem dolje navedenih žiro-računa.
Foto: Boris Čepin, Jan Vukelić

Izvor: PRO Gradnja