11. MEĐUNARODNA ENERGETSKA KONFERENCIJA O BIOMASI I OIE

„Hrvatska je veliki proizvođač, ali slabi potrošač biomase, i tu trebamo intervenciju institucija!“

11. MEĐUNARODNA ENERGETSKA KONFERENCIJA O BIOMASI I OIE / „Hrvatska je veliki proizvođač, ali slabi potrošač biomase, i tu trebamo intervenciju institucija!“

Ovogodišnja, 11. po redu Međunarodna energetska konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije održana je danas hibridno u zagrebačkom hotelu Westin. Glavni cilj je bio okupiti predstavnike drvoprerađivačkog sektora, stručnjake i akademsku zajednicu kako bi se ocijenio napredak položaja biomase u Republici Hrvatskoj te raspravilo o prijeko potrebnom ubrzavanju energetske tranzicije i postizanju niskougljičnog gospodarstva.

Naglasci iz pozdravnih govora, panel rasprava i prezentacija:

dr. Christian Rakos, predsjednik World Bioenergy Association

„Za promociju lokalne potrošnje biomase potrebna je politička podrška. Republika Hrvatska je važan proizvođač, ali je istovremeno i slab potrošač biomase i, kako bismo to promijenili, potrebna je intervencija institucija. WBA je posvećena promociji bioenergije na globalnoj razini. Ona sada ima udio od 70 posto unutar statistika o korištenju obnovljivih izvora energije. Sada bioenergija ima važnu ulogu, ali vjerujem da će u budućnosti imati još i važniju, sukladno s naporima da dekarboniziramo naš energetski sustav. U sljedećih 30 godina želimo postići nula neto emisija ugljika u Europi i to je vrlo ambiciozan, ali i pozitivan cilj, koji će nam omogućiti oslanjanje na naše vlastite izvore energije i da pokrenemo kružno gospodarstvo, radna mjesta i zapošljavanje.“

Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e

„Tema biomase je nama od početka, a radimo već 13 godina, vrlo važna. Imali smo brojne projekte vezane uz biomasu, kao što je projekt Općino Pokupsko gdje je izgrađena prva hrvatska komunalna toplana na biomasu, ali i cijeli niz projekata prodaje topline iz biomase u školama Karlovačke županije, desetak europskih projekata.. Nama je tema biomase izrazito važna i energetsko iskorištavanje biomase je definitivno nešto što treba imati budućnost. Uvjereni smo da će projekti biomase i dalje biti važni i uspješni.“

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu

“Strategijom razvoja poljoprivrede koja je sada u e-savjetovanju planirana je potpora razvoju i pokretanju poljoprivrednih gospodarstava na ruralnim područjima, a poseban naglasak stavlja se na male i mlade poljoprivrednike i to kroz planirana ulaganja u obnovljive izvore energije, što bi trebalo utjecati i na povećanje udjela poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora. Na razini Unije još uvijek traje usuglašavanje o novom okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji će financijski Hrvatskoj donijeti 5 milijardi eura, a portugalsko predsjedništvo najavilo je mogućnost postizanja dogovora tijekom svibnja ove godine, nakon čega slijedi izrada Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a. U preporukama Europske Komisije za izradu ovog plana ističe se kako zahvaljujući bogatim izvorima biomase, Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike.“

Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja

„U novoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine imamo četiri razvojna smjera – održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelenu i digitalnu tranziciju te ravnomjeran regionalni razvoj. Upravo zelena energija, zajedno s bioekonomijom, nalazi se u smjeru zelena i digitalna tranzicija. Unutar nje imamo strateški cilj 8 – ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost. Tu je vidljivo da se povezuju i ekologija i energetika i klimatske aktivnosti, a na sve to nadovezuje se još i Europski zeleni plan. Drugi važan dokument je sektorska strategija, odnosno Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja je usvojena 28. veljače prošle godine, a upravo ona stavlja veliki naglasak na OIE.“

dr. Nike Kranjc, Slovenki šumarski institut

„U Sloveniji je u tijeku izrada Zakona za obnovljive izvore energije. Nadam se da ćemo kroz godinu dana imati novi zakonodavni okvir, ali moram reći da ne postoji neka velika ambicija vlasti da se to promijeni.“

Laurent Sessa, direktor Energostatika

„Toplina koja izlazi iz kogeneracije je procesna, a ne otpadna toplina i ona ima svoju cijenu. Cijena te topline je blizu cijene plina. Nije jeftinija, ali je obnovljiva. Moramo se odlučiti hoćemo li živjeti uz zelenom svijetu i zdravo ili jeftino. Moramo biti svjesni da je sad vrijeme za pravu zelenu tranziciju. Imamo problema s CO2, migracijama zbog klimatskih promjena, probleme s vodom i to je veća katastrofa nego što ljudi misle i moramo što prije reagirati. Elektrane na biomasu su jedno od rješenja. Za Hrvatsku biomasa mora biti strateška. Imamo šumsko bogatstvo i pomoću biomase možemo proizvoditi velike količine električne energije, ali i topline.“

izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

„Biomasa je korisna, osobito u ruralnim područjima. Mi cijelo vrijeme govorimo da Hrvatska ima veliki potencijal za OIE, ali tu trebaju postojati ljudi koji će se udružiti, odnosno koji će imati interes za to. Moramo pojednostavniti administrativne procedure. Također, moramo biti svjesni da postoji veliki lobi za plin, koji gura svoju energiju.“

S poštovanjem,

Hrvatski drvni klaster

Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb

T. +385 1 6329 111 / info@drvniklaster.hr
www.drvniklaster.hr

Copyright © 2021