Konrerencija o energetskoj učinkovitosti

Na konferencija će 70 panelista na osam panela u tri dana predstaviti sve novosti iz tog sektora te projekte na kojima se već radi ili se tek pokreću.

Sljedećeg mjeseca u Sabor dolazi novi zakon o energiji rekao je pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić te napomenuo da 31. listopada dolazi novi tarifni sustav za 2013. za proizvodnju električne energije iz OIE-a.

Taj će sustav  omogućiti otkup energije već u fazi pokusnog rada pogona a uvodi se i promjenjivi dio tarife na mjerljivom prinosu lokalnoj zajednici i to do 15 posto fiksnog dijela tarifne stavke.
Time se želi potaknuti domaća komponenta u projektima, a produžuje se i rok poticanja za vjetroelektrane (VE) s 12 na 14 godina pa će se  poboljšati ekonomska isplativost vjetroelektrana.
Leverić je najavio i nove pomake HEP-a, posebno kod malih hidrolektrana, za što je i jučer potpisan jedan ugovor, a u svemu se očekuje jača aktivnost domaćih tvrtki i proizvođača.
Od početka sljedeće godine na webu ministarstva pokrenut će i rubrika za investitore i njihove upite, što će pridonijeti boljoj komunikaciji rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore( HGK) Vesna Trnokop Tanta .

Naglasila je veliki hrvatski potencijal i energetsku perspektivu, posebno u OIE s biomasom, kao i s VE, te vjeruje da će to pokrenuti i razvoj drugih sektora, građevine, metalske i industrije gume i plastike .

Na konferenciji su izneseni i podaci da je Hrvatska u usporedbi s EU prosjekom instalirane snage na tisuću stanovnika u prošloj godini za 145,75 kW bila ispod tog prosjeka, a da se prema energetskoj strategiji planira da do 2020. postigne iznad 300 kW/1000 stanovnika čime bi se približila top sedam zemalja EU-a.

Cilj je i do 2020. postići da se iz VE realizira 1.200 MW, za razliku od sadašnjeg stanja gdje je to oko 130 MW, a višestruko se planira povećati i realizacija iz OIE, pri čemu najviše iz elektrana na biomasu, sa sadašnjih 140 na 420 MW te iz fotonaponskih sustava s 45 na 250 MW.

Novi planirani investicijski ciklus od oko 120 milijardi kuna u energetske i projekte energetske učinkovitosti u srednjoročnom bi razdoblju trebao povećati i broj radnih mjesta, ali i znatno smanjiti energetsku ovisnost Hrvatske o uvozu.
Plan je i do 2020. postići da se  23 posto energije dobije iz vodne snage, 23 posto iz OIE, 19 posto iz ogrjevnog drva, 15 posto iz prirodnog plina, 9 posto iz sirove nafte, a najmanje 2 posto iz toplinske energije.

Objašnjena je i energetska strategija EU-a 20-20-20 do 2020., kojoj se pridružuje i Hrvatska, pri čemu se 20 posto energije planira dobiti iz OIE, za 20 posto povećati energetska učinkovitost u odnosu na sada te za 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova.
Na konferenciji su spremnost za uključenje, ulaganja i provedbu energetskih projekata iskazala i brojne tvrtke i institucije, poput Končara, EIHP-a (Energetski institut Hrvoje Požar), CEI (Centar za praćenje energetskog sektora i investicija koji je i glavni koordinator svih projekata), HROTE (Hrvatski operator tržišta energije), HGK, DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod), zagrebački fakulteti FER (Fakultet za elektrotehniku i računarstvo) i FSB (Fakultet strojarstva i brodogradnje).

www.zv.hr