Održan okrugli stol HKIG o izazovima primjene Zakona o obnovi Zagreba

“Da su vlasnici adekvatno održavali svoju imovinu, šteta prouzročena potresom bila bi puno manja.Mi upravo stvaramo pravni okvir kojim ćemo obavezati vlasnike na koji način će oni morati održavati svoje zgrade. Također, vlasnicima ćemo na adekvatan način pomoći stvoriti izvore financiranja poput jeftinih kredita poslovnih banaka, HABOR-a, HPB-a…”, rekao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva I državne imovine, Darko Horvat na današnjem okruglom stolu “Izazovi primjena Zakona o obnovi”, održanom na Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva 2020 u Zagrebu.
Uz ministra Horvata sudionici okruglog stola bili su predsjednica HKIG Nina Dražin Lovrec, izv. prof. Josip Atalić, potpredsjednica HKG Mirjana Čagalj, član ekspertne skupine, Krešimir Tarnik te Dragutin Kamenski, vlasnik I prokurist tvrtke Kamgrad.

Procijenjeno je da će obnova Zagreba trajati između pet I deset godina, a ministar Horvat naglasio je kako moraju postojati tri koraka kontrole u obnovi: preko ovlaštenih projektanata I revidenata, preko nadzora I tehničko financijske kontrole. Sve su to, naglasio je ministar Horvat, mehanizmi kontrole proračunskog novca, a ovdje treba dodati I završno izvješće nadzornog inženjera. Nakon cjelovite obnove, kazao je Horvat, grad Zagreb treba biti bar za 1 stupanj otporniji I sigurniji za novi potres.

Izv. prof. Atalić kazao je kako se trenutno radi na edukaciji stručnjaka, izradi priručnika za konstruktere, a na godišnjicu zagrebačkog potresa organizirat će I konferenciju koja će okupiti sve stručnjake iz ovog područja. Naglasio je kako se mada da će svaka zgrada nakon obnove imati seizmički certifikat.
Po pitanju uloge konzervatora u obnovi , član ekspertne skupine I član Komore dipl. ing. građ. Krešimir Tarnik kazao je da je njihova važnost krucijalna, no kako se nada da će konzervatori biti malo fleksibilniji nego do sada.
“Nadam se da će imati uho da čuju da je prvenstveno važna sigurnost građana, djece u školama i ljudi u bolnicama, a da se naravno pri tome ne naruši srednjeeuropski šarm Zagreba. I Dragutin Kamenski je kazao kako je uloga konzervatora izuzetno važna, no da se često susreće s neažurnom I neadekvatnom reakcijom s njihove strane .

“ Mi radimo primjerice gimnaziju Tituš Brezovački I baletnu školu na Ilirskom trgu, radili smo na sanaciji zbog sprječavanja novih šteta. Mi smo po 15 dana stajali sa svim radovima i čekali da konzervatori uopće izađu na teren. Treba se potruditi da se ti odnosi jasno definiraju kako bi obnova mogla ići željenom dinamikom”, kazao je Kamenski.

Predsjednica HKIG Nina Dražin Lovrec kazala je kako je obveza ishođenja konzervatorskih uvjeta preširoko postavljena jer nije obvezna samo za pojedinačna kulturna dobra nego i za sve zgrade koje se nalaze u povijesnoj urbanoj cjelini Zagreba, a njih je oko 6000.

“Za bilo kakav rad na zaštićenom spomeniku kulture inženjer mora imati odobrenje Ministarstva kulture za rad na kulturnim dobrima. Osim toga, svega 187 diplomiranih inženjera građevinarstva koji su projektanti konstrukcija u Hrvatskoj posjeduju licencu za rad na kulturnim dobrima koja se traži i za obnovu zgrada u povijesnoj urbanoj cjelini. Također smatramo da se predloženu tablicu s cijenama radova treba uskladiti sa stvarnim tržišnim cijenama i s kompleksnošću samih projekata. Komora smatra da treba tablice s cijenama detaljnije strukturirati s obzirom na broj inženjera različitih struka (građevinari, arhitekti, elektrotehničari itd) koji sudjeluju u izradi glavnog projekta tj. projektne dokumentacije”, naglasila je predsjednica HKIG Dražin Lovrec.

Potpredsjednica HGK Čagalj naglasila je važnost korištenja hrvatskih proizvoda tijekom obnove te kazala kako je više od 1500 proizvoda koji se koriste u graditeljstvu dodano u Katalog hrvatskih proizvoda koji je napravila HGK.

Alice Jurak
Starija savjetnica
Quadrans
098/224-757