Održan prvi webinar o stanju u sektoru

Drvoprerađivači rade uz potreban oprez, no većina ih može u ovim uvjetima održati proizvodnju još 30-60 dana.

Na online sastanku 9. travnja 2020. sudjelovalo je ukupno 14 tvrtki (Spačva, Bjelin, PPS Galeković, PPS Majur, Pan Parket, Mundus Viridis , Tvin, Sherif, Moderator, Bauwerk Boen, Požgaj, Pana – Parket, KBE Bioenergie, Polytechnik), kao i predstavnici Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, Crobiom – Hrvatske udruge za biomasu, HRAST – Drvni klaster Vukovarsko-srijemske županije, a sve u organizaciji i koordinaciji Hrvatskog drvnog klastera.

SAŽETAK:

Institucionalna podrška: Mjere Vlade RH ocjenjuju se kao vrlo dobre, primjerene su krizi i predstavljaju pravu podršku radno-intenzivnim proizvodnjama poput drvne industrije. Također su kao pozitivne istaknute reakcije Hrvatske banke za obnovu i razvitak (moratorij i reprogram postojećih kredita) te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (prijava i isplata potpore za plaće). Još jedan od izraženih problema odnosi se na plaćanje prema HEP-u i to treba biti predmet budućeg sektorskog zagovaranja u Vladi. Sektorske tvrtke su preko HGK u Ministarstvu poljoprivrede prijavile potrebe za oko 350 mil. KN kreditnih sredstava za likvidnost i postoji neslužbena informacija da su u Bruxellesu odobrena sredstva za RH za tu namjenu.

Čim se dobiju konkretne informacije HGK će iste proslijediti tvrtkama koje su aplicirale.
Upućen je i prijedlog u Vladu oko jačanja gospodarske diplomacije i potrebe intenzivne pripreme izvoznih poslova čim se za to stvore uvjeti, budući da je sektor preko 70% usmjeren na izvozna tržišta.

Neke JLS su smanjile ili odgodile komunalnu naknadu, a neke je ukinule za 3-4 mjeseca, što se ocjenjuje kao vrlo pozitivno. Neke JLS kroz krizne poslove angažiraju neke važne kadrove iz tvrtki i potrebno je to ubuduće bolje urediti, posebno u manjim sredinama, kako bi se proizvodnje nesmetano odvijale.

Proizvodnja: Drvoprerađivačke tvrtke nastoje raditi normalno, uvedene su mjere opreza, rad s maskama, skraćene su pauze, a dio radnih mjesta se prilagodio pravilima socijalnog distanciranja. Administrativno osoblje radi od kuće ili u više turnusa, samo za one nužne poslove u uredima. Veliki sustavi su uglavnom uspjeli zadržati normalan ritam rada tijekom ožujka (padovi u prihodima su bili od 5-35%), dok su neke mikro i male tvrtke puno snažnije osjetile krizu i neke pilane su već zatvorene.

Svima je plan raditi čim duže to bude bilo moguće, iako će neki pogoni iza Uskrsa smanjiti kapacitete pilana, čak do 50% . Većina tvrtki pokušava iskoristiti godišnje odmore, stare i nove, a nisu zabilježena veća ili drastičnija otpuštanja radnika. Jedno od objektivnih ograničenja predstavlja nabava repromaterijala iz inozemstva, posebno iz Italije, kao i dolazak njihovih servisera i drugog tehničkog osoblja.

Sirovina i odnosi s Hrvatskim šumama: Većina tvrtki povlači sve ugovorene količine i za sada nema većih primjedbi na isporuke. Tvrtke iz područja proizvodnje drvnih goriva i kogeneracija ističu kako su u vrlo nezgodnoj situaciji zbog znatnog pada cijena biomase u okolnim zemljama, a dio kogeneracija priprema isporuku sirovine iz inozemstva, što će se narednih dana pokušati uskladiti s Hrvatskim šumama.

Prodaja: U većini slučajeva, neizvjesnost je glavna karakteristika prodaje, stoga većina tvrtki proizvodi za skladište, iako pojedine tvrtke i dalje uspijevaju plasirati robu prema starim kupcima (završavaju se stare narudžbe), no neke pošiljke su se vratile s puta prema kupcima, a neke nisu bile otpremljene, iako je roba bila spremna jer su tako naložili kupci.

Procjenjuje se kako će europsko tržište umnogome ovisiti o stanju u Njemačkoj, stoga će njihova otpornost na krizu i recesiju sigurno biti indikator za sva druga europska tržišta (Francuska, Austrija) koja su sada pala i do -50%.

Likvidnost u talijanskoj drvnoj industriji je pala u ožujku za -30%, dok je predsjednik udruge Federlegno najavio ozbiljnu prognozu kako će krajem travnja čak 70% talijanskih tvrtki biti nelikvidno, što potvrđuje i velika zabrinutost austrijskih dobavljača građe koji uglavnom prodaju robu samo uz avansno plaćanje.

Građevina je u cijeloj EU već usporila, iako se u alpskom području tijekom prisilnog prekida turističke sezone obnavljaju neki hoteli koji traže materijale za opremanje, no još uvijek se radi o izuzetku koji povlači tek dio roba.

Tržište peleta je u zastoju još od kraja 2019., no neke domaće tvrtke ipak uspijevaju plasirati oko 30% trenutne proizvodnje, dok ostalu količinu robe pripremaju također za skladište.

Prekomorska tržišta: Kina se djelomično pokrenula, no to još uvijek nije niti blizu pretkriznom obimu, s time da našim isporučiteljima ne ide na ruku nedostatak i cijena kontejnera, ali odgovora nam u jednom dijelu usporavanje proizvodnji ili zaustavljanje tvornica naših konkurenata u Njemačkoj i Italiji, budući da neki kineski kupci zbog potrebe održavanja njihovog minimalnog kontinuiteta zaliha ipak izvršavaju dio narudžbi u ovim teškim vremenima.

Parket se još uvijek relativno stabilno otprema prema jednom dijelu Europe, ali i kontejnerima prema Kanadi, a najveći dio tvrtki se žali na otežane isporuke prema Velikoj Britaniji. Za egipatsko tržište se sprema dosta svježe bukove robe i tamo su prisutni veliki rizici s razvojem tržišta, budući da je u sjevernoj Africi prisutno više rizičnih faktora koji mogu utjecati na planirane isporuke.

Europski i domaći projekti i razvoj: Bilo kakve izgradnje ili dogradnje u pogonima su usporene zbog otežanog i smanjenog rada državne uprave, a sektor je zabrinut zbog najave obustave javne nabave, što se može odraziti na realizaciju nekih EU i nacionalnih projekata. Javna nabava, posebice ona koja uključuje izgradnju i opremanje bi se trebala nastaviti jer je to prilika za plasman domaćih drvnih proizvoda.


PREPORUKE:

Žurno izraditi model online distribucijskog centra u kojeg bi tvrtke (uključujući drvnu industriju i šumarstvo) u realnom vremenu prijavljivale viškove i potrebe pojedinih drvnih proizvoda

Urgirati na povoljnije modele plaćanja električne energije u HEP-u

Nastaviti s intenzivnom argumentacijom za potrebe domaće potrošnje do 50% peleta (javni objekti, HEP-ove termoelektrane)

Urgirati da se u javnoj nabavi za obnovu stradalih područja tijekom potresa u Zagrebu i okolici isključivo koriste lokalni i ekološki, te energetski učinkoviti materijali

Nastaviti s online komunikacijom prema kupcima i dobavljačima, posebice za kontakte unutar sektora, a uskoro u istu treba uključiti i predstavnike nadležnih institucija i Hrvatskih šuma.

Sljedeći WEBINAR održat će se u srijedu 15.travnja s početkom u 9.00 sati, a svi zainteresirani trebaju se registrirati na online platformi ZOOM.US


Link za sastanak je:
https://zoom.us/j/6119494454?pwd=aTFPZ1VUT215N0xZNm4wUGpKOXZEdz09