Održana konferencija “Klima i čista voda”

Klima i čista voda

U zagrebačkom hotelu Westin održana je konferencija o vodama „Klima i čista voda.“ Konferencija je okupila predstavnike komunalnih tvrtki i jedinica lokalne samouprave te nadležnih institucija, ali i dobavljače inovativnih tehnologija, domaće civilne udruge, predstavnike znanstveno-istraživačke zajednice te druge ključne dionike uključene u poslove s komunalnom infrastrukturom, vodoopskrbom i otpadnim vodama.

Kroz interaktivna predavanja, panel rasprave i diskusije sudionika raspravljalo se o svim aktualnim vodnim temama, a u fokusu su bile EU politike u vodnom gospodarstvu, dostupnost pitke vode, Smart Water i digitalizacija, primjena inovacija i R&D rješenja, najbolja europska iskustva i brojne druge teme.


Ulaganje u obrazovanje je ključ uspjeha

Predsjednica Udruge Hrvatska pomaže Đurđa Adlešič na samom je početku istaknula važnost brige o našim vodama te naglasila kako se Udruga intenzivno bavi vodnom problematikom. – Mi smo udruga koju su osnovala tri grada – Osijek, Zagreb i Dubrovnik, i to nakon poplave u Gunji kad se činilo da je državni aparat sporiji od NGO-a. Mi se prvenstveno bavimo razminiranjem, ali važno je reći da su to najčešće teško dostupna mjesta kao što su šume, ali i prostor uz vode. Osim toga bavimo se i edukacijom – istaknula je Adlešič i osvrnula se na edukaciju kod djece i mladih koja je neophodna. – Prostora za rast ima. Trebali bismo zajednički raditi na edukaciji i osvijestiti činjenicu da bez vode nema života. Najbogatiji smo vodom, ali to nije razlog da ju rasipamo – zaključila je.

S time se složio i predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Vladimir Andročec. – Obrazovanje od osnovnog do fakultetskog i postfakultetskog je „sine qua non.“ Bez toga nema razvoja društva. Dobro obrazovanje generira dobre znanosti, a dobre znanosti generiraju dobra istraživanja te dobre rezultate i, na koncu, gospodarstvo – poručio je i dodao kako Hrvatska nije dovoljno tehnološki razvijena zemlja. – Upravo zato je nužna spona između znanosti i gospodarstva. Ne možemo govoriti o vodi bez energije. Voda i energija su dva elementa koji pokreću svijet. Cijeli svijet se okreće novoj, obnovljivoj energiji koja će generirati novo gospodarstvo, a upravo je voda ključna u toj priči – poručio je Andročec.

Andročec je istaknuo tvrtku Tehnix kao odličan primjer povezivanja znanosti i gospodarstva, a direktor Đuro Horvat je predstavio najnovije inovacije koje su proizašle iz Tehnixovih proizvodnih pogona za vrijeme vrhunca pandemije Covida-19. – Osmislili smo specijalne korona kabine, odnosno mini pokretne bolnice koje mogu spriječiti prodor bolesti. Proizveli smo i Kremator, uređaj za spaljivanje infektivnog otpada, što se pokazalo velikim izazovom u ovoj pandemiji – rekao je Horvat i dodao kako Tehnix trenutačno zapošljava više od 500 radnika, ali kako i dalje imaju potrebu za novom radnom snagom. Osim toga, Horvat je naglasio kako je ključno koristiti i znanje i tehnologije te podsjetio kako Tehnix već godinama uspješno pomaže drugima u rješavanju problema s otpadom i vodama.

Aglomeracije i veliki vodni projekti

Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian istaknuo je kapitalni vodni projekt koji se radi na istoku Zagrebačke županije kao primjer dobre prakse i smjera kojim bismo trebali ići i u budućnosti. – Grad Dugo Selo je član velike aglomeracije i to je prva aglomeracija koja je uspjela okupiti 7 poduzeća, 10 općina i 4 grada. Riječ je o odličnom primjeru kako se treba ujediniti u veće aglomeracije i napraviti posao kako treba – rekao je Panian.

U ime zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, sudionicima se obratila Mirka Jozić, pročelnica Grada Zagreba. – Znamo da se životi dešavaju u gradovima i bitna nam je komunalna infrastruktura. U Zagrebu imamo 857.000 spojenih građana na vodu i skoro svi imaju priključak, dok ćemo rubna mjesta povezati kroz budući EU projekt koji je trenutno u pripremi. Isto tako, 771.000 građana je spojena na odvodnju, a 731.000 na pročišćavanje – naglasila je Jozić te najavila 200 mil. EUR vrijedan projekt kojim će se osigurati rekonstrukcija postojeće mreže, manji gubici i novi priključci. Osim toga, planira se i izgradnja posebnog postrojenja za obradu otpadnog mulja. – Trenutno radimo na projektu inovativnog partnerstva za izgradnju postrojenja za obradu mulja koje bi ujedno bilo i energana. Imalo bi znatno manje emisije, veću učinkovitost i proizvodnju energije. Imamo veliki problem s muljem, proizvedemo čak 50.000 tona godišnje. S obzirom da nema planova na nacionalnoj razini, mi ćemo uzeti stvar u svoje ruke, a možda za to osiguramo i EU sredstva – poručila je Jozić.


Zeleni plan, EU politike i financijski programi

Elizabeta Kos, pomoćnica ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike osvrnula se na Zeleni plan i njegovu poveznicu s vodnim gospodarstvom. – On je istovremeno iznimno ambiciozan, ali i ostvariv. Riječ je novoj strategiji tranzicije Europske unije u pravedno i prosperitetno društvo bez neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Vodna politika se također našla u Zelenom planu, a s tim u vezi je 5. ožujka ministar Tomislav Ćorić predsjedao sastankom Vijeća ministara zaštite okoliša gdje su razmijenjena mišljenja o Green Dealu, ali i evaluaciji vodnoga gospodarstva EU – rekla je Kos i nadodala kako se 16. lipnja održao virtualni sastanak direktora voda i mora na kojem je sudjelovalo preko 100 sudionika. – Najvažniji zaključci su bili da Komisija razmatra ažuriranje liste prioritetnih tvari i dodatke Direktive o podzemnim vodama, dok revizija nije izvjesna za Okvirnu direktivu o vodama u okviru evaluacije EU zakonodavstva. Naglasak je stavljen na intenziviranje provedbe mjera koje su u svakom planu upravljanja vodnim područjima Europske komisije. S druge strane, očekuje se procjena učinka za Direktivu o komunalnim otpadnim vodama, kao podloga za njenu pripremu i eventualnu reviziju. Isto tako, razmijenili smo informacije o statusu pripreme trećeg Plana upravljanja vodnim područjima koji moramo donijeti do kraja 2021. godine, a što nam je temeljno za ocjenu stanja vodnih tijela i provedbu okvirne direktive o vodama – zaključila je Kos.

Zastupnik u Europskom parlamentu dr. sc. Tomislav Sokol, koji je ujedno i otvorio konferenciju, osvrnuo se na financiranje iz EU proračuna. Istaknuo je kako su trenutno u tijeku pregovori o proračunu za naredno sedmogodišnje razdoblje te da će za vodno gospodarstvo biti tri glavna izvora financiranja. – Prvi je Green Deal, no lome se koplja kako će se to povećanje sredstava reflektirati na tradicionalne politike – poljoprivrednu i kohezijsku. Kohezijska politika je do sada za Hrvatsku imala ključnu ulogu kad je riječ o ulaganjima u infrastrukturu, pa tako i onu vodnu. Horizon je treći izvor prihoda. Sada je iznosio 80 mlrd. EUR, a govori se kako će se povisiti na 100 mlrd. EUR. Ipak, u Horizonu nema alokacije i na njemu bolje prolaze jače i razvijenije države – istaknuo je Sokol i poručio kako će Hrvatska morati puno ulagati u ljudski kapital te da ćemo u idućem razdoblju imati na raspolaganju 160 mlrd. KN. – To je više od jednog cjelogodišnjeg proračuna RH. Moramo ta sredstva dočekati spremni – zaključio je Sokol.