Otvoreni 15. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva u Opatiji

DRAŽIN LOVREC: HRVATSKI INŽENJERI SPREMNI SU ZA SVE IZAZOVE OBNOVE

U organizaciji Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG), u Opatiji su otvoreni 15. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnije godišnje okupljanje u graditeljskoj industriji. U sklopu 15. Dana ove godine se po 11 put, dodjeljuju i godišnje nagrade za izvrsnost u graditeljstvu – Kolos 2021.

„Danas kao nikada ranije naša je struka, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, pokazala zašto je iznimno važna. Kada je bilo najteže, inženjeri građevinarstva su bili tu za naše građane. Naši inženjeri su tako pokazali, ne samo najvišu razinu stručnosti, znanja i profesionalizma već i iznimnu srčanost, hrabrost i čovjekoljublje. Sada nas očekuje put prema oporavku i gospodarskom rastu i potrebna je suradnja svih dionika, zajedništvo i solidarnost. Na tom putu jedna od ključnih uloga pripada građevinskoj struci. Želimo sagledati prilike za graditeljski sektor kako u sklopu Nacionalnog plana oporavka tako i u izazovima koje je potrebno savladati kroz obnovu kako bi u konačnici poboljšali kakvoću života stanovništva i povećali ukupnu vrijednost nacionalnog prostora“, rekla je na otvorenju 15. Dana predsjednica HKIG-a, Nina Dražin Lovrec.

Prvi dan konferencije obilježila su dva okrugla stola. Na prvom stolu pod nazivom „Nacionalni plan oporavka i otpornosti – prilika za graditeljski sektor“ sudjelovali su ministar Darko Horvat (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), Tomislav Mihotić, državni tajnik (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture), Mladen Vedriš, makroekonomist, Damir Novotny, ekonomski analitičar, Mirko Habijanec, predsjednik uprave Radnik d.d., Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Istaknuto je kako je izuzetno važan element ovog plana prostorno planiranje, koje mora postati protočno i transparentno kako bi Hrvatska mogla iskoristiti sva financijska sredstva.

Na pitanje što su izazovi u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Habijanec je kazao kako je građevinarstvo uvijek lokomotiva koja vuče sve ostalo. Jedan radnik u građevini je uvijek tri do pet radnika u ostalim industrijama.

„ Inženjeri građevinarstva i građevinska struka su u svakoj drugoj državi važniji nego kod nas. U razvijenim europskim državama građevinarstvo čini do 8 posto BDP-a, a mi smo na polovici toga. Mogle su primjerice i naše tvrtke napraviti Pelješki most, imamo i znanja i tehnologije. Nadalje, nekada smo imali uzance o građenju, to opet moramo imati“- rekao je Habijanec te upozorio ministra Horvata kako je od iznimne važnosti revitalizirati rad hrvatskih željezara. Ministar Horvat replicirao je kao je upravo o tome bilo govora na nedavno održanim sastancima.

„Željezo je ključna komponenta. Ova inicijativa je pragmatična, razgovarali smo već o revitalizaciji jednog pogona. Nema još konkretnih odluka, ali znajte da smo čuli vapaj cijelog građevinskog sektora. S druge strane uzance koje su predmet uobičajenog ponašanja na gradilištima su dokument na kojem upravo rade stručne službe ministarstva i nadam se da ćemo ga dovršiti do kraja lipnja ove godine- rekao je ministar Horvat.
Na okruglom stolu bilo je govora i o revitalizaciji željezničke infrastrukture.

„ Svjedočimo valu investicija u infrastrukturu, sam željeznički sustav treba najozbiljnije napraviti, većinu prometa, odnosno 75 posto, s cestovnog treba biti prebačen na željeznički promet. Potrebna nam je ozbiljna rekonstrukcija željezničkog sektora i promjena navika da se prebaci promet s cesta na željeznice. Do 2050. treba za dva puta povećati korištenje željeznice“, naglasio je državni tajnik Mihotić. Nadovezavši se na novi sustav naplate cestarine koji je u pripremi kazao je da bi on trebao donijeti znatno smanjenje zagušenja naplate cestarine, pogotovo u ljetnim mjesecima. Za novi sustav naplate cestarine osigurano je 120 milijuna eura, a novi će sustav biti potpuno realiziran za dvije do tri godine i donijet će uštedu u visini od 13 milijuna kuna mjesečno.

Damir Novotny kazao je kako će novaca za razvoj i obnovu biti, ali ključni izazov je stvaranje apsorpcijskog kapaciteta za korištenje tih sredstava. Na okruglom stolu iznesena je procjena da je za cjelovitu revitalizaciju grada Petrinje potrebno uložiti tri milijarde kuna, dok bi na primjer, revitalizacije cijelog centra Zagreba donijela BDP-u 1,5 postotni poen.

Na drugom okruglom stolu pod nazivom „Izazovi obnove od potresa – panel diskusija“ sudjelovali su ministar Darko Horvat, Tomislav Petrinec iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture i medija, Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a
prof.dr.sc. Josip Atalić, te Mario Todorić, dipl.ing.građ., Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Glavna poruka panela je da su upravo potresi pokazali kako hrvatski inženjeri znaju kvalitetno graditi. Naime, sve one zgrade koje su statički kvalitetno projektirane i izvedbene u novije doba, nisu pretrpile nikakva značajna oštećenja.