U 10 godina moramo obnoviti oko 18 milijuna m2 stambenih zgrada

Poštovani članovi i prijatelji zelene gradnje,

sjedim već neko vrijeme pred računalom, u svom kućnom uredu, gledajući u prazan ‘papir’ i razmišljam što napisati na temu energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada, a što već nije dobro poznato.

Razmišljanje me odvelo, očekivano, i na ‘trip down the memory lane’, nazad negdje u 2005. godinu, kada počinje moj rad u području energetske učinkovitosti. Tada sam kao neku daleku, ali svijetlu budućnost gledala tu famoznu 2020. godinu, kada će ciljevi 20-20-20 postati realnost, a energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i borba protiv klimatski promjena više neće biti domena entuzijastičnih pojedinaca, nego istinski mainstream.

Postigli smo puno, ali možemo li biti zadovoljni? I bez konačnih brojki, moj bi odgovor bio: možemo, jer napravili smo doista velike i značajne pomake, ali ne smijemo! Ne smijemo, jer smo se opasno približili točki kada taj pozitivni momentum energetske učinkovitosti, taj snažni interes i prepoznatljivost, polako nestaje i zamjenjuje ga dobro poznati skepticizam i razočaranost u sporost, ali još više u nedostatak kontinuiranosti provedbe programa energetske obnove.

Kroz dosadašnje programe energetske obnove prošlo je oko 850 višestambenih zgrada i oko 15.000 obiteljskih kuća. Analiza fonda stambenih zgrada, izrađena za potrebe Dugoročne strategije obnove fonda zgrada RH do 2050. godine, pokazala je da imamo gotovo 90 tisuća višestambenih zgrada i preko 855 tisuća obiteljskih kuća. Koliki je posao pred nama više je nego očito!

I zato veseli činjenica da je MPGI pokrenulo izradu novih programa energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća za razdoblje od 2021. do 2030. godine, a da EIHP pruža stručnu potporu u tome. U analizama provedenima za potrebe Dugoročne strategije obnove fonda zgrada RH do 2050. godine, koje će biti temelj za izradu ovih programa, utvrdili smo da u ovom desetogodišnjem razdoblju moramo obnoviti oko 18 milijuna m2 stambenih zgrada, čime će prosječna godišnja stopa obnove u razdoblju biti 2%, odnosno postupno ćemo stopu obnove povećavati od 1% do 3%, koliko bismo trebali postići u 2030. te nastaviti istim tempom sljedećih 20 godina, kako bismo do 2050. imali visokoučinkovit i dekarboniziran fond (stambenih) zagrada. Ukupne investicije u energetsku obnovu stamenog sektora u razdoblju do kraja 2030. godine procijenjene su na preko 44 milijarde kn.

Vjerujem da ćete se složiti da su izazovi pred nama ogromni! Programi koji se trenutno izrađuju imaju cilj ne samo osigurati dostatne izvore financiranja, već razraditi djelotvorne modele provedbe koji će osigurati kontinuiranost provedbe projekata energetske obnove. Svakako pri tome treba uvažiti sva dobra iskustva koja smo stekli u proteklom razdoblju, ali i priznati propuste te ih popraviti.

A za deset godina, kada budem pisala neki sličan ovakav uvodnik i prisjećala se proteklog desetljeća, želim pisati o snažnom valu energetske obnove koji se ne prestaje valjati i biti ponosna zbog malog doprinosa EIHP-a u pokretanju i širenju tog vala.