Koliko troše kućanski uređaji

Opremljenost kućanstava i starost pojedinih kućanskih uređaja u Hrvatskoj pokazuje da su moguće značajne uštede u potrošnji električne energije ukoliko se potrošači prilikom zamjene ili kupnje novih uređaja odluče i na kupnju nove generacije nešto skupljih uređaja koji troše manje električne energije.

Sve veći standard potrošnje, sve veći broj uređaja ali sve skuplja energija doprinose tome da su troškovi kućanstva znatno opterećeni. Iako je teško mijenjati navike, one se često čine kao prvi korak u racionalizaciji potrošnje te se prvi efekti ušteda u kućanstvu zapravo mogu vidjeti i bez dodatnih ulaganja. Visina ukupnih troškova kućanstva u velikoj mjeri ovisi i o potrošnji električne energije pojedinih kućanskih uređaja i rasvjete.

Opremljenost kućanstava i starost pojedinih kućanskih uređaja u Hrvatskoj pokazuje da su moguće značajne uštede u potrošnji električne energije ukoliko se potrošači prilikom zamjene ili kupnje novih uređaja odluče i na kupnju nove generacije nešto skupljih uređaja koji troše manje električne energije.

To su svi oni uređaji s posebnom oznakom energetske učinkovitosti koji svojim kupcima donose trajno niže kućanske troškove i smanjuju ukupnu potrošnju električne energije u cijeloj zemlji. No često se deklarirana potrošnja može razlikovati od realne, na što utječe sam rad uređaja, odabrani programi rada, ulazni tehnički parametri (npr. temperatura vode ili visina i stabilnost napona i sl.).

U slijedećih nekoliko nastavaka provest ćemo vas kroz feljton on učinkovitosti kućanskih uređaja, realnim mjerenjima i uštedama, pravnim aspektima te isplativosti investicija, te ćemo pokušati predstaviti realne pokazatelje potrošnje za svaki tip uređaja.

 

Strateški pristup

U Strategiji energetskog razvitka Hrvatske definirane su uštede u kućanstvima kao jedna od bitnih smjernica nacionalne energetike. S rastom standarda raste i opremljenost prosječnog kućanstva kućanskim uređajima, te se povećava intenzivnost njihovog korištenja.

Koncept održivog razvitka, konkurencija industrijskih proizvođača kućanskih uređaja, te organizirana nastojanja Europske unije na označavanju i normiranju energetske potrošnje kućanskih uređaja, dovode do ponude sve efikasnijih uređaja.

Potrošnja električne energije prosječnog kućanstva u budućnosti će rasti, ali ne takvim tempom kojim bi rasla da se efikasnost kućanskih uređaja na tržištu iz godine u godinu ne poboljšava.

S druge strane, politikom realnih cijena energenata za kućanstva, daljnjom plinofikacijom Hrvatske, poticanjem korištenja solarne energije za pripremu tople potrošne vode, te korištenjem biomase za toplinske potrebe u kućanstvima, odvijat će se trajni proces supstitucije potrošnje električne energije za toplinske namjene navedenim energentima.

Primjenom mjera upravljanja sa strane potrošnje (DSM) od strane poduzeća koja opskrbljuju kućanstva umreženim energentima postići će se ubrzanija penetracija efikasnijih kućanskih uređaja te supstitucija toplinske potrošnje električne energije. Zajednički dugoročni cilj označavanja i normiranja, primjene mjera DSM i općega tehničkog napretka je godišnje (linearno) smanjivanje potrošnje električne energije kućanskih uređaja za netoplinske namjene od 0,7 posto.

 

Tip potrošnje

Općenito, potrošnja energije u kućanstvima ovisi o dinamici potrošnje te tipu i broju kućanskih uređaja, te njihovoj starosti i energetskom razredu.

Perilica rublja nužni je inventar svakog kućanstva. Približno 80% perilica staro je do 10 godina. Preostalih 20% spada u grupu koju će se polako trebati zamijeniti novim uređajima, a najviše takvih ima u kućanstvima ruralnog podneblja Hrvatske.

S druge strane, samostalna sušilica rublja koristi se u tek 5% kućanstava i većina ih je stara do 5 godina. Oko 5% kućanstava želi ovaj uređaj nabaviti do 2008. godine; to su pretežno kućanstva sa srednjim i višim ukupnim mjesečnim primanjima, koja žive u naseljima s 10 ili više tisuća stanovnika.

Perilica posuđa je kućanski uređaj koji koristi nešto više od 30% kućanstava.

Hladnjak je još jedan obavezni uređaj u kućanstvima. Nešto preko 55% posjedovanih hladnjaka ima jedna vrata (oko 20% uopće nema odjeljak za zamrzavanje hrane, a 36% ima). Ostatak (45%) čine veći kombinirani hladnjaci koji imaju dvoja vrata – tj. odvojene dijelove za čuvanje hrane i za zamrzavanje. Preko 20% kućanstava ima hladnjak čija starost prelazi 10 godina.

Zamrzivač posjeduje 65% kućanstava, od čega većina ima zamrzivač u obliku škrinje (76%) a manji dio ima stojeći ormar za zamrzavanje (24%). Zamrzivač se najviše može naći kod kućanstava u naseljima do 2 000 stanovnika (78%), i kod onih u naseljima od 2 000 do 10 000 stanovnika (73%).

Ovo su uređaji i s najvećim udjelom aparata koji imaju preko 10 godina starosti (35%). Ugradbene električne pećnice nalazimo danas u oko 20 % kućanstava jer većina ima kompletan štednjak (el. ili plinski) s električnom pećnicom.

Klima uređaj je u novije vrijeme sve više prisutan i u kućanstvima – četvrtina kućanstava danas ima taj rashladni uređaj, a 90% ugrađenih staro je do 5 godina. Najčešće služe za hlađenje i grijanje (77%) a samo manji dio za hlađenje (23%).

Prikupljeni podaci pokazuju da kućanstva u Hrvatskoj imaju značajan broj velikih kućanskih uređaja. Ukoliko su već nabavila uređaje koji štede energiju ili se odluče na kupnju novih uređaja koji troše manje električne energije, izvjesno je da imaju manje mjesečne troškove za električnu energiju.

U odabiru novih ili zamjeni starih kućanskih potrošačima bi u buduće od velike pomoći trebao biti Pravilnik o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja koji je u punoj primjeni od 1. svibnja 2006. godine.

Jedan od glavnih ciljeva Pravilnika je upravo poticanje racionalnijeg korištenja električne energije kupnjom energetski učinkovitih kućanskih uređaja, odnosno uvođenje oznake energetske učinkovitosti kojom se na jednostavan i jasan način kupcima kućanskih uređaja daje informacija o energetskoj učinkovitosti i omogućuje usporedba raznih modela s obzirom na njihove energetske karakteristike.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sljedeće skupine kućanskih uređaja:

  • hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;
  • perilice rublja;
  • bubnjaste sušilice rublja,
  • kombinirane perilice -sušilice rublja;
  • perilice posuđa;
  • električne pećnice;
  • klimatizacijske uređaje;
  • električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže;

Stoga ćemo sve ove uređaje obraditi ponaosob u narednim istraživanjima, a započeti ćemo sa perilicama posuđa.

 

Energetska oznaka

Prije nego li odaberemo perilicu posuđa uputno je pogledati tehničku dokumentaciju.

Tehnička dokumentacija koja se isporučuje s perilicom posuđa treba sadržavati : Naziv (tvrtku) dobavljača, oznaku tipa/modela, razred energetske učinkovitosti modela (u rasponu od A – najučinkovitije do G – najmanje učinkovito), proizvođačev naziv, kod ili identifikaciju za standardni ciklus pranja posuđa na koji se podaci u tehničkoj dokumentaciji i na oznaci energetske učinkovitosti odnose; potrošnju energije u kWh po ciklusu (za standardni ciklus pranja posuđa, u skladu s ispitnim postupcima prema hrvatskoj normi HRN EN 50242- dočim stvarna potrošnja energije ovisi o načinu korištenja uređaja); razred učinkovitosti pranja i sušenja; kapacitet uređaja za standardni ciklus pranja posuđa; potrošnju vode u litrama po ciklusu; vremensko trajanje programa pri standardnom ciklusu pranja posuđa; prosječnu godišnju potrošnja energije i vode na temelju 220 standardnih ciklusa pranja posuđa; razinu buke koju perilica emitira za standardni ciklus pranja posuđa, ukoliko su podaci raspoloživi.

 

Razred energetske učinkovitosti

Referentna energetska potrošnja perilice se određuje prema sljedećim izrazima:
CR= 1, 35 + 0, 025 x S za S ≥ 10
CR= 0, 45 + 0, 09 x S za S ≤ 9
gdje je S kapacitet perilice posuđa u standardnim uvjetima rada. Indeks energetske učinkovitosti E1 određuje se iz izraza: E1 = C/CR gdje je C energetska potrošnja perilice. Razred energetske učinkovitosti od A do G određuje se prema tablici 1.

Razred učinkovitosti pranja od A do G određuje se prema tablici 2. Razred učinkovitosti sušenja od A do G određuje se prema tablici 3.

 

Primjer energetske analize

Kao primjer energetske analize potrošnje, uzeli smo perilicu AAA razreda (dakle najučinkovitija), pa ćemo pogledati kakve su realne potrošnje.

Mjerenja su vršena u ne-laboratorijskim uvjetima, stoga su dopuštena odstupanja od realnih vrijednosti sa uređajem METREL Power Quality Analyser MI 2192. METREL PQA MI 2192 je polifunkcionalan prijenosni instrument za mjerenje i analizu trofaznih električnih sustava.
Glavna namjena mu je mjerenje, snimanje podataka i analiza trofaznih sustava u realnom vremenu. Može pohranjivati podatke o naponu, struji, djelatnoj, prividnoj i ukupnoj snazi, faktoru snage i energiji. Također obavlja analizu harmonika, statističke te analize titraja i anomalija.

Uz sve navedeno zadržali smo se na standardnim mjernim veličinama (sve mjerne veličine dostupne su u redakciji).

 

Osnovne tehničke karakteristike

Pregled osnovnih tehničkih karakteristika prikazuje očekivanu potrošnju i dinamiku rada uređaja. Kako postoji niz programa, analiza je rađena za dva najučestalija (za promatrano kućanstvo).

Spomenimo samo one tehničke karakteristike koje su nam bitne za obradu:

  • Kapacitet: 12 kompleta posuđa
  • Broj programa: 6
  • En. klasa/klasa pranja/sušenja: AAA
  • Timer: 3,6,9 h
  • Multi Zone sustav pranja: Half load / pola pranja
  • Sustav sušenja: kondenzacijski
  • Br. raspršivača: 3
  • Potrošnja energije (kWh): 1,05
  • Potrošnja vode (u litrama): 16
  • Razina buke (dB): 50 Također, bitno je istaknuti i programe rada:
  • 6th Sense 40°C – 50°C: 1
  • 6th Sense 60°C – 70°C: 1
  • Rapid 40°C: 1
  • Staklo 40°C: 1
  • Broj programa: 6
  • Bio Eco 50°C: 1
  • Pretpranje – Hladno: 1

Kako se u ovom domaćinstvu najčešće koriste dva programa (Hygienic 70°C i Normal 40°C) za njih je napravljena i analiza.

 

Analiza potrošnje

S obzirom na tip trošila te da su prividna snaga S i radna snaga P gotovo identični, analizirati će se samo radna energija.

Rad na Hygienic 70°C

U ovom modu vidljive su tri zone glavne potrošnje, svaka u trajanju od 15-20 minuta (pranje/sušenje). Temperatura vode koja se koristi je 70°C, a odabran je program za najtvrđa zaprljanja te ekstra sjaj. Vidljiva je potrošnja od 1,7 kWh (što je za 60 % veće od deklarirane nazivne) a period rada je 120 minuta. Bitno je istaknuti da se u prvom satu potrošilo 1,05 kWh što je upravo deklarirana nazivna potrošnja.

Rad na Normal 40°C

U ovom modu vidljive su dvije glavne zone potrošnje, prva u trajanju od 10 minuta, a druga u trajanju od 15 minuta (pranje/sušenje). Temperatura vode koja se koristi je 40°C, a odabran je program za normalna zaprljanja. Vidljiva je potrošnja od 0,84 kWh (što je za 20 % manje od deklarirane nazivne) a period rada je 95 minuta.

U komparaciji potrošnje ove dvije razine pranja vidljivo je slijedeće:
  • Pravilnim odabirom programa pranja moguće je ostvariti dvostruke uštede
  • Deklarirana potrošnja uređaja odgovara prosječnoj potrošnji definiranoj pravilnikom i može uvelike odstupati od korisničke potrošnje
  • Razdoblja maksimalnih opterećenja su 15 minuta i dulja, što može utjecati na dnevni dijagram opterećenja

 

Preporuke za uštede u pranju posuđa

Ručnim pranjem posuđa trošite više vode, ali i energije za njezino zagrijavanje nego korištenjem perilice posuđa, stoga su perilice ekonomičnije za pranje posuđa.

Kao što je prije navedeno, trebalo bi uvijek gledati najučinkovitije uređaje (AAA razred) te bi svakako trebalo odabrati najprikladniji program. Kako je objašnjeno na gornjem primjeru, ukoliko se godišnje pere 220 puta u perilici, optimalnim punjenjem i odabirom programa moguće su uštede od preko 100 kWh odnosno stotinjak kuna.

Nadalje odabirom prikladnog detergenta i njegovom učinkovitosti, moguće je izbjeći rad na visokim temperaturama. Ukoliko imate dotrajalu perilicu, odmah je zamijenite- nova je i do 30 % učinkovitija.

Mehaničkim (ručnim) odstranjivanjem nečistoća, te optimalnim punjenjem, moći ćete odabrati primjereniji mod pranja i ostvariti uštede. Izbjegnite pred-pranje- mnoge perilice su dovoljno „jake“ da očiste posuđe i bez tog programa (razlika potrošnje prvog i drugog grafa 0-20 min).

Ukoliko vam nije bitna brzina sušenja, nakon pranja isključite mod sušenja na električne grijače i pustite da zrak „odradi“ svoj posao. Pripazite na montažu perilice – odmaknite je od hladnjaka jer može negativno utjecati na njegov učinak. Pokušajte koristiti perilicu u razdobljima nižeg opterećenja („jeftinija“ tarifa) kako bi izbjegli dodatne troškove. Ukoliko imate mogućnost spajanja na toplu vodu, učinite to – plin i nafta su jeftiniji od el.energije.
Zaključna razmatranja

Iako na prvi pogled kućanski uređaji ne troše mnogo (npr. u odnosu na automobil) moguće s velike postotne uštede. Ukoliko se uzmu dva ekstremna slučaja – rastrošna obitelj s lošom perilicom i štedljiva obitelj s perilicom AAA klase, razlika u godišnjim troškovima može biti gotovo trostruka, odnosno energetski gledano – preko 500 kWh (300-400 kn). Stoga je upitno se upitati – da li peremo učinkovito?