Novi istočni ulaz

Naplatnu postaju Ivanja Reka na autocesti A3 Bregana – Zagreb – Lipovac dugo se namjeravalo preseliti, ponajprije zbog toga što je smještena preblizu interregionalnog čvora Ivanja Reka pa je mogla utjecati na prometna začepljenja. No isto je tako sigurno da bi ti planovi bili još dugo na čekanju da se velika multinacionalna kompanija IKEA nije odlučila tik do naplatnih kućica kupiti zemljište na kojemu planira izgraditi trgovački centar.

Osnovno o gradnji novoga trgovačkog centra

IKEA-u je 1943. sa 17 godina osnovao Ingvar Kamprad i to je danas na svijetu najveća proizvodno-trgovačka tvrtka za namještaj koja drži petinu cjelokupnoga svjetskog tržišta, ali se bavi i prodajom nekretnina. Naziv je inače akronim imena i prezimena utemeljitelja (IK), farme Elmtaryd na kojoj se rodio i sela Agunnaryd u južnoj Švedskoj u kome je odrastao. Tvrtka je početku prodavala sve i svašta i tek se poslije osam godina usredotočila na stilski prepoznatljiv namještaj koji je lijep, suvremen, praktičan i cijenama pristupačan. Tvrtka danas ima 338 vlastitih trgovina u četrdesetak zemalja i zapošljava 139.000 radnika širom svijeta, a upravno joj je sjedište u Leidenu u Nizozemskoj.

Ostvaruje godišnji promet veći od 27 milijardi eura, a dobit je 3,2 milijarde eura na godinu (u 2012.). Kamprad, 87-godišnji utemeljitelj, čiji su preci podrijetlom Nijemci iz Češke, smatra se jednim od najbogatijih ljudi na svijetu iako je od 1986. vlasnik IKEA-e fondacija Stichting INGKA u Nizozemskoj. Naime već od 2008. IKEA nastoji u Zagrebu izgraditi robnu kuću i veliki trgovački centar opće namjene na negdašnjim livadama i njivama pokraj sela Sop, na zapadnom rubu općine Rugvica u istočnom dijelu Zagrebačke županije.

Građevinska je čestica pravokutnog oblika i ima površinu od 404.000 m2, a prema navodima iz tiska zemljište je od privatnih vlasnika otkupljivano za 65 eura po četvornom metru. U početku je planirana investicija od 250 milijuna eura koja je u međuvremenu dosta smanjena, navodno zbog dugotrajne prenamjene urbanističkih planova, ali vjerojatno i zbog znatno smanjene potrošnje i potražnje jer su umanjeni i neki drugi planovi u Hrvatskoj i u regiji. Sada će se graditi samo IKEA-ina robna kuća vrijedna 100 milijuna eura, a gradnja je trgovačkog centra odgođena za najmanje tri godine.

Općina se Rugvica proteže dvadesetak kilometara uz lijevu obalu rijeke Save i započinje kod spomenutog naselja Sop na sjeverozapadu, a završava na jugoistoku pokraj Prevlake, dok se na sjeveroistok proteže do Ježeva, gdje je smješten azil za strance. Prostire se na 93,7 km2 i u ukupno 22 naselja ima 7846 stanovnika (popis iz 2011.). Sjedište je ujedno i najmnogoljudnije naselje Rugvica (u planovima označena kao buduća zagrebačka riječna luka) koja ima 725 žitelja i smještena je približno u sredini općine, 23 km jugoistočno od Zagreba i 4 km južno od Dugog Sela.

Tijekom 2010. usvojene su Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Rugvica, a potom i Prostorni plan uređenja IKEA Zagreb-istok. Time je proširena građevinsko-poslovna zona i stvorena mogućnost da se zatraži lokacijska dozvola i započne s projektiranjem buduće IKEA-ine robne kuće. Dakako da su pritom morale biti usvojene i izmjene Prostornog plana grada Zagreba jer dio interregionalnog čvora i sjeverni dio autoceste A3 pripadaju zagrebačkome gradskom području. HAC se obvezao premjestiti naplatnu postaju Ivanja Reka istočno u smjeru Lipovca te rekonstruirati i dograditi čvorište Ivanja Reka s pristupom novome trgovačkom centru, a IKEA je obećala snositi dio troškova.

Projektne značajke i detalji rekonstrukcije i izgradnje

Sadašnja se autocesta A3 proteže od slovenske do srpske granice posavskim cestovnim pravcem i duga je 306,4 km, a nalazi se na X. europskom prometnom koridoru. U europskoj cestovnoj mreži nosi oznaku E-70 i pruža se u smjeru istok-zapad i spaja Austriju kroz tunel Karavanke preko Ljubljane s graničnim prijelazom Bregana, a potom preko Zagreba, Slavonskog Broda i graničnog prijelaza Lipovac nastavlja prema Beogradu, Skoplju i dalje prema Grčkoj odnosno Bugarskoj i Turskoj. Do rata i osamostaljenja Hrvatske bila je glavni tranzitni pravac između Zapadne te Srednje Europe i Bliskog istoka. Kao prava autocesta u Hrvatskoj se počela graditi 1977. iako je jedan njezin dio između Zagreba i Beograda i sadašnji sjeverni trak autoceste (pretenciozno nazivan “Autoput bratstva i jedinstva”), dug 382 km, pušten u promet 1950. godine. U cijelosti je završena 2006. puštanjem u promet dionice između Županje i graničnog prijelaza Lipovac.

Rekonstruira se i dograđuje čvorište Ivanja Reka, a nadomak Ježeva gradi se novi cestarinski prolaz Zagreb istok

Dio autoceste A3 na kojem se sada obavlja rekonstrukcija i dogradnja, dakle dio Zagrebačke obilaznice i dionice Ivanja Reka – Lipovljani, izgrađen je krajem sedamdesetih godina, s tim što su dijelovi završavani 1979. (Jankomir – Lučko; 5,85 km), 1980. (Ivanja Reka – Lipovljani; 76,52 km) i 1981. (Lučko – Ivanja Reka; 22,15 km).

Osnovne smo podatke o radovima premještanja naplatnih kućica, rekonstrukciji i dogradnji čvorišta Ivanja Reka dobili od Danijela Starčevića, dipl. ing. geol., glavnog inženjera Projektne jedinice Bregana-Zagreb-Lipovac u Sektoru za građenje Hrvatskih autocesta d.o.o., inače investitora cijelog zahvata. Radovi se obavljaju na prostoru od čvora Ivanja Reka (stacionaža km 40+502) do kraja novoga čeonoga cestarinskog prolaza Zagreb istok na dionici Ivanja Reka – Ježevo (km 54+050). Radi se, dakle o udaljenosti od 12,38 km, ali se radovi obavljaju zapravo na dva mjesta ili dva osnovna projekta. Jedan je rekonstrukcija i dogradnja čvora Ivanja Reka (od km 40+502 do km 44+537) u dužini od 4,035 km, a drugi na prostoru izgradnje novoga cestarinskog prolaza (započinje u stacionaži km 51+590) u dužini od 2,46 km.

Zapravo je područje obuhvata znatno veće, posebno na mjestu čvora Ivanja Reka gdje se radovi zbog prilaza novom trgovačkom centru proširuju prema sjeveru i jugu. Ovdje valja istaknuti da određene probleme u odnosu na gradilište može stvoriti i računanje stacionaže koja se u dijelu dokumentacije prema podacima HAC-a računa od graničnog prijelaza Bregana, a u drugom dijelu prema izvornoj dokumentaciji od sredine tunela Karavanke (iz glavnog projekta 1974.).

Novi cestarinski prolaz

Prvi je među projektima izgradnja cestarinskog prolaza koji je desetak kilometara udaljen od dosadašnjeg prolaza, posebno stoga što se bez njegove gradnje i uklanjanja postojeće naplatne postaje ne mogu kompletno završiti svi radovi rekonstrukcije i dogradnje čvora Ivanja Reka koja uključuje i gradnju novog čvorišta Otok Sviboski udaljenog dvjestotinjak metara od sadašnje naplatne postaje Ivanja Reka. Novi se čeoni cestarinski prolaz (ČCP) gradi 1,5 km zapadno od prometno-uslužnog objekta (PUO) Ježevo i gotovo 4 km istočno od čvora Rugvica, južno od naselja Donja Greda, na lokalitetu Polna greda (stacionaža km 52+819).

Novi će cestarinski prolaz imati 28 prolaza, od čega prema Lipovcu 11 i u smjeru Zagreba 17, a u oba će smjera postojati brzi prometni trakovi za vozila s ENC naplatom

Projektnu je dokumentaciju za Čeoni cestarinski prolaz “Zagreb istok”, autocesta A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica Ivanja Reka – Ježevo (kako se točno naziva) izradio Rijekaprojekt d.o.o. (glavni projektant: Damir Šimunić), iz koje smo i crpili osnovne podatke. Na dužini od 2,46 km predviđena je rekonstrukcija autoceste i gradnja cestarinskog prolaza s pripadajućim prometnim površinama, gradnja nadstrešnice iznad prolaza s kontrolom naplate. U prilazima iz smjera Lipovca i Zagreba predviđeno je dodavanje trećega prometnog traka radi bolje protočnosti prometa i pune funkcionalnosti prolaza vozila koja koriste ENC (elektronička naplata cestarine) uređaje.

Prolaz će imati sveukupno 28 prolaza za vozila, od čega u smjeru Lipovca (ulaz na autocestu) ukupno 11 – 2 za vozila s ENC uređajima, 8 “klasičnih” s uzimanjem kartice za cestarinu i 1 za izvangabaritna vozila. U smjeru Zagreba (izlaz s autoceste) cestarinski će prolaz imati 17 prolaza, 2 za ENC, 14 “klasičnih” s naplatom cestarine i 1 prolaz za vozila izvangabaritnih dimenzija. Predviđeno je proširenje za potrebe prolaza u dijelu naplate 165,7 m, a svi su prolazi natkriveni osim prolaza za izvangabaritna vozila. Plato je ukupne duljine 860 m (od km 52+390 do km 53+250). Za prilaz djelatnika, stranki ili gostiju predviđena je pristupna cesta sa sjevera, sa županijske ceste Ž3073 (Črnec Rugvički – Ježevo – Trebovec – Posavski Bregi), a trasa je usklađena s postojećim raskrižjem i s budućim nogometnim igralištem. Na platou je predviđeno i posebno parkiralište za četrdesetak vozila. Ujedno je za one koji prilaze autocesti pred ulazom predviđeno manje parkiralište za kraće zadržavanje i plaćanje pretplate u novopodignutoj manjoj zgradi. Predviđeni su i drugi sadržaji, poput trafostanice, kotlovnice s pogonom i posebne građevine za smještaj dizel agregata.

Zbog predviđenih dodatnih trakova za bržu vožnju s ENC uređajima u oba su smjera pridodani dodatni vozni trakovi pa će krajnji lijevi trak u svakom voznom pravcu biti rezerviran za vozila s ENC naplatom. Proširenje je autoceste predviđeno u dužini od 200 m, po 100 m se proširuje južni kolnik zapadno i sjeverni istočno od novoga cestarinskog prolaza. Tu će poprečni presjek kolnika jednog smjera iznositi ukupno 14,75 m, od čega 11,25 m otpada na vozne trakove (3 x 3,75 m), a ostatak na rubne i zaustavni trak.

Usvojena je računska brzina od 120 km/h kao i na postojećoj autocesti izvan zone rekonstrukcije, gdje je ukupna širina jednog kolnika 11 m, a kada se tome pridoda razdjelni pojas od 4 m dobiva se ukupna širina od 26 m. Na dijelu je zahvata trasa autoceste u pravcu, a postojeća je trasa izvedena u niskom nasipu i s malim uzdužnim nagibom od najviše 0,25 %. Nagibi će se uglavnom zadržati, osim nadvišenja od približno 25 cm uz naplatne kućice. Zbog toga niveleta će se visinski mijenjati u dužini od 500 m, a u ostalim će dijelovima doći do manjih korekcija zbog usklađivanja postojećih i novih elemenata autoceste. Ispod nadstrešnice autocesta je u ravnini i na koti 102 m n.v. Inače je u nadstrešnici smještena kontrola naplate, a do nje će se dolaziti stubištem odnosno dizalom. Normalni je poprečni presjek u dvostrešnom nagibu od 2,5 % i zadržat će se u najvećem dijelu rekonstruirane dionice, osim što je smanjen na 1 % u najširem dijelu poprečnog profila te na 0,5 % ispod nadstrešnice.

Kolnička je konstrukcija usklađena s postojećom koja kod asfaltnog kolnika s habajućim, veznim te nosivim slojevima iznosi ukupno 64 cm, a kod postojećega sjevernog kolnika s betonskom podlogom varira od 85 do 89 cm. Svi će kolnici imati ukupno 64 cm, s tim što će asfaltni kolnik imati habajući sloj (5 cm), vezni sloj (7 cm), bitumenizirani nosivi sloj (10 cm), cementnu stabilizaciju (18 cm) i nosivi sloj od zrnatoga kamenog materijala (24 cm). Betonski će kolnik imati betonsku ploču (22 cm) i cementnu stabilizaciju (18 cm) te također nosivi sloj od zrnatoga kamenog materijala (24 cm).

Rekonstrukcija i dogradnja interregionalnog čvora – 1. i 2. faza