Opeka – naknadna gradnja prema ekološkim standardima

Kuća, čovjek i priroda moraju se međusobno nadopunjavati i skladno funkcionirati. To prije svega znači da stambena klima u našem domu mora biti ugodna i bez štetnih utjecaja kako bi se na taj način stvorile trajne pretpostavke za zdrav način stanovanja.

Sve veće rastuće uništavanje i razaranje prirode upozorava nas da što je moguće više smanjimo proizvodnju neekoloških proizvoda, izgradnju ekolški neprihvatljivih stambenih objekata kao i da izbjegnemo uništavanje prirodnog okružja zbog izvođenja sanacijskih radova.

U nadolazećem vremenu pojave “efekta staklenika” na Zemlji sve važnija će biti činjenica i nastojanje za smanjenjem potrošnje energije za zagrijavanje prostorija i potrošne vode, a time i smanjenjem koncentracije ispušnih i otrovnih plinova koji onečišćuju naše neposredno životno okruženje, uništavaju ozonski omotač i negativno se odražavaju na klimu na Zemlji uopće.

Vanjski zid predstavlja vrlo važnu stavku za formiranje ugodne i zdrave klime življenja i stoga kao tako važan preduvjet zdravog življenja mora ispunjavati i ekološke standarde. Jedan od najprirodnijih materijala za gradnju još uvijek je – opeka ili cigla. Prirodni sastav opeke još uvijek je nepromijenjen: glineni materijal, pijesak i voda se miješaju, na određeni način oblikuju i peku.

Rezultat tog postupka je – opeka. Općenito gledano opeka je materijal točno “po mjeri”. Sirovine se za proizvodnju opeke dobijaju površinskim ili nadzemnim kopanjem: ovakve se sirovine u pravilu skladište ili odlažu u neposrednoj blizini pogona za proizvodnju opeke (ciglana).

Ovakav način proizvodnje i skladišenja sirovina ima prednost u tome što nije potrebno koristiti dodatan transport i što se na taj način izbjegava onečišćenje prirode ispušnim plinovima. Nakon vađenja sirovina iz zemlje iskopi se jednostavno mogu prenamijeniti. To znači da je nakon ljudskog “zadiranja” u prirodu odn. iskapanja sirovina moguće ponovno postići prirodni izgled i sklad takvog mjesta. Na takvim je mjestima moguće zasaditi i uzgajati nove biljke, zemlju je na takvim mjestima moguće dalje obrađivati i na prirodan i zdrav način iskorištavati – ili je jednostavno pretvoriti u opće vrijedan biotop.

U ovakve je radove i procese moguće uključiti i prirodnjačke i ekološke udruge. Često se na ovakvim mjestima iskapanja sakuplje voda i tako nastaju vodene površine s konstantnim dubinskim oscilacijama koje onda nastanjuju rijetke biljke i životinje. Na ovaj način priroda dobije “svoje” natrag. Postupak proizvodnje opeke jedva da se promijenio i nakon toliko stoljeća, možemo reći da su se u međuvremenu promijenila samo tehnička postrojenja: u suvremenim pogonima za proizvodnju opeke (ciglanama) sirovine se obrađuju i peku u velikim pećima na temperaturi od 1000 stupnjeva celzija. Prije je se za postizanje visokih temperatura moralo utrošiti jako puno energije.

Suvremeni pogoni za proizvodnju opeke napravili su korak unaprijed: suhe komore i peći koje su izravno na njih dograđene predstavljaju tkz. “energetsku simbiozu”, što je u praksi u posljednjih 10 godina značilo smanjenje potrošnje energije za 30%. U usporedbi sa potrošnjom enregije u proizvodnji drugih materijala za gradnju zidova termoizolacijaska opeka zahtijeva najmanju potrošnju energije i time se svrstava u ekonomski i ekološki najprihvatljivije građevinske materijale.

Prije su se često vodile rasprave o prihvatljivosti velike emisije štetnih tvari koje su proizvodila industrijska postrojenja. Suvremeni pogoni za proizvodnju opeke smanjuju emitiranje štetnih tvari u prirodno okruženje na minimum zahvaljujući regenerativnim uređajima za naknadno sagorijevanje. Štetni plinovi nakon pečenja opeke dospijevaju u poseban katalizator u kojem u cijelosti sagorijevaju. Dodatni filter zadržava preostale štetne tvari. Tako emisije štetnih tvari u suvremenim pogonima za proizvodnju opeke iznose samo jedan mali dio onih vrijednosti emisije štetnih tvari koje su zakonom dozvoljene.

Posljednjih godina mnogi pogoni za proizvodnju opeke kao gorivo kod pečenja koriste plin a ne više ugljen i loživo ulje kao ranije. Prednost: prirodni plin emitira puno manje štetnih tvari nego fosilna goriva. U novim pogonima za proizvodnju opeke koristi se električna energija u kombinaciji s izlaznom toplinoom i time učinkovitost rada raste do vrijednosti od 90%.

I kod samog postupka gradnje ogleda se ekonomska prihvatljivost opeke. Opeka je građevinski materijal koji najbrže stiže na svoje odredište jer mnoštvo izgrađenih pogona za proizvodnju opeke jamče iznimno brzu i jednostavnu isporuku do svakog gradilišta u zemlji.

Finalni proizvod – opeka – po sastavu je gotovo jednako prirodan kao i sirovine iz kojih se dobija: opeka se može obrađivati i koristiti bez ikakve bojazni za zdravlje čovjeka. Čak niti izravan kontakt s opekom preko kože ili dišnih putova ne šteti zdravlju niti izaziva ikakva alergijska oboljenja. Dodatno premazivanje opeke je bespotrebno. Glinena opeka proizvodi se bez dodavanja alkalnih sredstava i zbog toga ne postoji nikakva opasnost koja bi prijetila koži čovjeka.

Kod obrade i gradnje vrlo je važno: opeka je vrlo lagan i za rukovanje jednostavan materijal. Opeka trajno zadržava svoju težinu – i nakon dugog skladištenja na otvorenom ona ne upija vodu i time ne mijenja težinu. Posebno konstruirane i milimetarski točno izrađene i brušene opeke pojednostavljuju preradu i skraćivaju vrijeme gradnje. Zahvaljujući upotrebi posebnih posteljica smanjuje se potreba za mortom za 90 %.

Opeka je idealno ekološko rješenje i za “gotove kuće”. Ovdje u prvi plan dolaze njezine izvrsne fizikalne osobine. Opeka ne izaziva nikakva alergijska oboljenja niti izlučuje kakve otrove – ni u slučaju izbijanja požara. Opeka se smatra materijalom koji uopće ne šteti ljudskom zdravlju.

Kako bi se pojačala toplinska izolacija opeke u ciglanama se osnovnim sirovinama ponekad dodaju poroznana sredstva. Tijekom postupka pečenja organski sastojci u cijelosti sagorijevaju a anorganski se sastojci čvrsto vežu u opeku. Voda, lužine ili lagane kiseline trajno ne ispuštaju nikakve satojke iz opeke.

Tijekom pečenja u opeci se formiraju fine i zrakom ispunjene pore. Budući da je zrak vrlo dobar toplinski izolator, porozna opeka bolje zadržava toplinu nego obična. Zid od opeke može upijati i prirodnu sunčevu svjetlost kao što može u sebi pohraniti toplinu koja dolazi iz unutarnjih prostorija.

Ovakvu pohranjenu toplinu zid onda na harmoničan način predaje unutarnjem prostoru vitalizirajući na taj način cijelu unutarnju klimu. Rezultat: s jedne strane klimu stanovanja stanari doživaljavaju vrlo ugodnom a s druge strane nema potrebe za pojačavanjem grijanja, naprotiv grijanje možemo smanjiti. Na ovaj način uštedjet ćemo novac i zaštiti prirodnu okolinu.

Opeka je vrlo pogodna za gradnju kuća s ekonomičnom potrošnjom energije i zadovoljava mnoge odredbe i standarde koje predviđa zakonodavstvo Europske Unije. Gradnjom zidova od opeke eliminiramo potrebu za postavljanjem dodatne izolacije na zidove.

Debeli zidovi od opeke ožbukani s obadvije strane predstavljaju trajnu i kvalitetnu toplinsku izolaciju i spriječavaju bespotrebne gubitke topline, a kad je riječ o pari – istovremeno se ovakvi zidovi od opeke ponašaju kao High-Tech-membrane.Ugrađene pore opeci daruju izvrsnu kapilarnost.

Ovdje prirodni proizvod zrači svojom snagom. Opeka ima difuzna svojstva i posjeduje idelane osobine kad je riječ o vlagi. Kad se u proljeće npr. topli i vlažni vanjski zrak nalijepi na hladne unutarnje zidove, onda ova situacija stvara izvrsnu okolinu za nastajanje plijesni i gljivica.

No zid od opeke reagira izvrsno u ovakvoj situaciji – opeka prima vlagu i onda je naknadno vraća natrag. Na taj način zidovi su tijekom cijele godine u potpunosti suhi. U takvim prostorima uvijek vlada ugodna i zdrava klima. Osim toga opeka pokazuje zadivljujuće osobine kad je riječ o protupožarnoj i zvučnoj izolaciji.

Obični zid od opeke već predstavlja dobru konstrukciju za gradnju više katova. Posebne vrste kao i izvedbe zidova od opeke mogu ispunjavati visoke zahtjeve za zvučnom izolacijom. U slučaju požara nema razloga za strah: opeka ne gori. Zahvaljujući visokim temperaturama u peći tijekom proizvodnje opeka je već doživjela i preživjela “vatreno krštenje”.

Mnogi se građevinski materijali tijeko vremena isušuju i smanjuju i tako na njima nastaju pukotine. Kod opeke nema takvih “sindroma”. Već tijekom pečenja opeka dobija konačan izgled, dimenzije i osobine koje se niti tijekom mnogih godina ne mijenjaju. I na visokim i na niskim temperaturama opeka zadržava svoju postojanost. Stoga je praktički isključeno nastajanje kakvih pukotina na opeci tijekom vremena ili pod utjecajem vanjskih čimbenika.

Opeka je izrazito dugovječan proizvod. Zgrade građene od opeke mogu potrajati i iskorištavati se stotinama godina. Ekološka prihvatljivost čak premašuje praktični vijek trajanja ovakvih zgrada. Nakon rušenja starih zgrada od opeke građevinski se materijal jednostavno ponovno priprema bez velikog otpada. Opeka ne spada u specijalni otpad.

Ostacima opeke iz srušenih starih objekata mogu se graditi zaštitini zvučni zidovi na prometnim cestama i autocestama ili može poslužiti kao podloga za izgradnju cesta. Usitnjena opeka može poslužiti kao materijal za nasipanje po cestama ili športskim terenima.

Opeka može poslužiti i kao materijal za gradnju kamina od keramike ili kao substrat za “zelene krovove”. Na taj način opeka ne zahtijeva specijalno odlaganje, ne oslobađa štetne tvari niti šteti čovjeku i prirodi. Promatrajući cijeli “životni vijek” opeke vidimo da ona u cijelosti zatvara vlastiti životni i ekološki vrlo prihvatljiv ciklus -od iskapanja do recikliranja.