Suhi i laki betoni

Beton je sirovina koja se upotrebljava za skoro sve radove u građevinarstvu, kako u visokogradnji, tako i u niskogradnji. Osim kvalitete betona za svaku gradnju je bitan i način korištenja, čuvanja kao i sastav betona. Ovisno o potrebama, svakoj se gradnji prilagođavamo vrstama betona.

Beton Kako bi betonski proizvod bio zadovoljavajući treba zadovoljavati ne samo kvalitetom sirovine, nego i ugradbom. Dovoz betona iz betonare do gradilišta je izuzetno skup, te se radi toga instalira na samom gradilištu silos veličine npr. 2,4 m x 2,4 m. Taj silos omogućuje jednostavnije i učinkovitije planiranje. Prednosti ovakovih silosa su u tome što jednim pritiskom gumba imate odmah raspoloživ beton, bez ostataka, s varijabilnim podešavanjem konzistencije. Suhi beton se doprema u rinfuzi u kamionima cisternama na gradilište, te se ta ista masa sprema u silos koji može biti s protočnom ili s pumpnom miješalicom.

Beton se smije obrađivati samo s prethodno zadanim konzistencijama. Sukladno tome treba podesiti količinu vode. Pomoću mješalice koja je priključena na silos beton se miješa do zadane konzistencije, transportira se do mjesta ugradbe i takav ugrađuje. Nakon toga beton se zgušnjava i gladi. Primjenjuje se kod postavljanja prometnih znakova i putokaza, ivičnjaka, sidrenja uređaja na igralištima, kod izrade malih temelja, kao i prilikom izrade šahtova. Također se primjenjuje pri izradi betonskih zidova, podnožja i stubišta, kod betoniranja kompleksnih formi, pri izradi ugradbenih dijelova s jakom gustom armaturom.

Laki betoni

Iz samog naziva nam je vidljivo da se radi o betonima koji su lakši od tzv. normalnih betona. Zapreminska masa ovih betona se kreće od 200 kg/m3 – 2000 kg/m3. Akcent dajemo lakim betonima na bazi polistirena. Takav polistiren bi trebao biti ekspandiran ili pak mljeven. Razlika je u tome što je ekspandirani polistiren skuplji u odnosu na mljeveni, iz razloga što ima bolja termoizolacijska svojstva, odnosno niži koeficijent toplinske vodljivosti. Mljeveni polistiren se dobiva od recikliranog polistirena, koji ostaje kao tehnološki višak od proizvodnje ploča polistirena.

Prednost mljevenog stiropora je u tome što su njegove granule većeg volumena, pa beton bolje prianja na veću površinu, dok kod ekspandiranog stiropora treba paziti na proces usisavanja granula u miješalicu, odnosno u vijčane pumpe, jer se ondje stvara statički elektricitet na površini zrna stiropora, te tako dolazi do slabijeg nalijeganja cementa na granule. Laki beton je u principu mješavina vode, cementa, aditiva, polistirena i pijeska. Voda za spravljanje lakih betona mora biti tehnički ispravna, kao i za svaki drugi beton. Cement služi kao vezivo između granula polistirena i pijeska. Aditivi koje koristimo za spravljanje lakih betona od polistirena služe za sprečavanje izdizanja granula polistirena iznad vode, jer svi znamo da stiropor pluta na vodenoj površini. Pijesak od 0-4 mm se isključivo koristi kod lakih betona zapreminske mase iznad 300 kg/m3, te se njegova količina u recepturi određuje prema željenoj zapreminskoj masi lakog betona.

Primjena lakog betona

Lagani beton se isključivo koristi u konstrukcijama u kojima je potrebna mala zapreminska masa i toplinska vodljivost. Primjenjuje se kod izrade ravnoga krova, kao podloga za hidroizolaciju, sanaciju starih i dotrajalih objekata, toplinska izolacija potkrovlja, zaštitu instalacija (ne podno grijanje), kao podložni beton.

Ugradba lakog betona se vrši autobetonskim pumpama (zapreminske mase preko 600 kg/m3).

Tradicionalna proizvodnja lakog betona se obavlja tako da se u miješalici namoči stiropor s manjom količinom vode, kako bi se za njega lakše vezao cement. Zatim se dodaje cement, a na kraju sve ostale komponente istodobno (pijesak, aditiv i preostala količina vode). Proces miješanja ne smije trajati kraće od 120 sekundi, jer u protivnom masa neće biti kompaktna.

Moderna proizvodnja lakog betona se vrši tako da se na gradilište u mikserima doveze cementno mlijeko (cement, voda, aditiv i pijesak) u koje se dodaje naknadno stiropor. Za takav način rada je neophodno na gradilištu imati vijčanu pumpu s mogućnošću doziranja stiropora. Stiropor se u pumpu dozira na principu podtlaka-usisa, dok se cementno mlijeko u pumpu dozira direktno iz miksera. Pumpa vrši miješanje stiropora i cementnog mlijeka, te smjesu transportira putem cjevovoda na mjesto ugradnje.