Utjecaj tehničke struke na prevenciju alergija dišnog sustava

Sažetak

Opisuje se utjecaj urbanista, projektanata, izvođača, investitora i lokalne uprave na održivi razvoj, zdravlje stanovnika i kvalitetu života što se ostvaruje interdisciplinarnom suradnjom u prostornom planiranju i uređenju prostora. Navode se primjeri alergija dišnog sustava i njihova prevencija izbjegavanjem alergena. Ističe se mogućnost unaprjeđenja zaštite zdravlja primjenom pokazatelja zdravog urbanog planiranja kojim se mogu uspoređivati i vrednovati prostorni planovi.

Autorica:

Mandica Sanković, dipl. ing. arh., Grad Vinkovci, pročelnica Upravnog odbora za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.UDK 69.008+72.011:616-056

1 Uvod

Prostor je sve ono o čemu ovisi opstanak živih organizama i što utječe na njihov život. Prostor je okruženje u kojem obitavaju ljudska bića, kao i sav biljni i životinjski svijet. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te dio okruženja kojega je stvorio čovjek. Prostor i okoliš sadržajno se u potpunosti prožimaju te mogu u određenom razdoblju privremeno ili trajno promijeniti funkciju, oblik, način korištenja, vrijednosti i druga obilježja.1, 2, 3, 4 Tijekom dvjesto milijuna godina evolucije čovjek je prolazio kroz različite razvojne faze i oblike. Razvoj je ovisio o okolišu koji mu je bio na raspolaganju. Promjene okoliša bile su postupne, pa im se čovjek svojim genetskim sposobnostima postupno prilagođavao.Nagli industrijski razvitak i tehnološki napredak bitno mijenjaju okoliš, koji promijenjen počinje negativno djelovati na zdravlje ljudi kroz povećanje razine buke, zagađenje zraka, vode i tla.6 Kakvoća života ovisi o kakvoći okoliša, a razina zdravlja i bolesti međusobno se upotpunjavaju ovisno o razini prilagođavanja organizma stanju u okolišu. Čovjek dnevno udiše oko 15 do 16 kg zraka, a čovjeka okružuje oko 2,5 milijuna tona raspoloživog zraka po osobi, što daje osjećaj da se mogu u atmosferu ispuštati neograničene količine onečišćenja bez posljedica.5, 7 Onečišćenja u unutrašnjem i vanjskom prostoru dijele se na nespecifi čne i specifi čne agense. Vanjski nespecifi čni agensi jesu: SO2, NO2, CO, CO2, SO2 i sulfati; NO/NO2, CO; ozon (O3); derivati boja i ljepila; hlapljive organske tvari, benzen, toluen, ksilen, metilni klorid, metali: Cd, Cr, Cu, Pb, Hg; nesagorive čestice i respirabilne čestice. Atmosfera sadrži raspršene čestice krutih i tekućih tvari – aerosola, prašina, dimova i magli, između 100 i 1,000.000 čestica / m³. Specifi čni vanjski agensi jesu: pelud, plijesni, insekti, virusi i bakterije. Unutrašnji nespecifi čni agensi jesu: formaldehidi, amonijak, duhanski dim, deterdženti, otapala, plastične niti organskog podrijetla, sprejevi, radon i živa. Unutrašnji specifični agensi jesu: dijelovi grinja i insekata, epitel i dlaka životinja, pelud, plijesni, bakterije, endotoksin i 1-3-β-D-glukan.8 Najčešći alergen u vanjskom okolišu jest pelud trava, stabala i korova koji se oprašuju vjetrom, a to su: 1) trave s veličinom zrnca peludi 30 – 40 ηm: livadarska–vlasnjača (Poa pratensis), riđobrada (Dactylis glomerata), ljulj (Lolium perenne), livadna mačica (Phleum pratense); 2) stabla s veličinom zrnca peludi 25 ηm: bijela breza (Betula verrucosa), lijeska (Corylus avelana), maslina (Olea europea); 3) korovi s veličinom zrnca peludi 20– 30 ηm: limunđik (Ambrosia elatior), divlji pelin (Artemisia vulgaris), crkvina (Parietaria offi cinalis).9, 10 Budući da čovjek provodi više od 80% vremena u zatvorenim prostorima, pretpostavlja se da unutrašnji prostori više pogoduju razvoju alergijskih bolesti dišnih organa. U tom smislu, između ostalog, upućuje se na građevinske materijale; namještaj i materijale u kojima ima organskih otapala i formaldehida; neodgovarajuće prozračivanje i “sindrom bolesne zgrade” koji se u unutrašnjem prostoru očituje na osobe izazivanjem nelagode i tjeskobe, glavobolje i simptoma sličnih lakšoj prehladi.11 Navedeni unutrašnji i vanjski agensi, pokretači su alergija dišnog sustava, a nasuprot tomu, osnovna mjera za smanjenje simptoma alergija dišnih sustava jest izbjegavanje alergena, odnosno izbjegavanje unutrašnjih i vanjskih agensa.12, 13, 14, 15 Budući da su agensi u prostoru, koji je svuda oko nas, postavlja se pitanje je li moguće provoditi mjeru izbjegavanja alergena / agensa / čimbenika alergija dišnog sustava bez suradnje s tehničkom strukom (urbanistima, arhitektima i svim profi lima inženjera).

www.casopis-gradjevinar.hr